Srbija pod lupom EU: U čemu je značaj dolaska Marte Kos
Evropski zvaničnici, koji stižu u posetu Srbiji posle formiranja nove Vlade, svesni su krize u kojoj se naše društvo nalazi – sudeći prema izjavama komesarke za proširenje EU Marte Kos, komesara Saveta Evrope za ljudska prava Majkla O'Flaertija i izvestioca Evropskog parlamenta za Srbiju Tonina Picule. Marta Kos će se danas i sutra sastati sa predstavnicima vlasti, opozicije, rektorima, dekanima, studentima, medijima i civilnim sektorom. Ona će, kako je saopšteno, odati i poštu poginulima pri padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu.

Kada su u pitanju predstavnici vlasti, poznato je da će se Kos danas odvojeno sastati sa premijerom Đurom Macutom, predsednicom Skupštine Anom Brnabić i predsednikom Aleksandrom Vučićem.
Kos je, inače, zadužena da prati šta se dešava sa reformskim procesima koje je Srbija, a i svaka druga zemlja preuzela na sebe u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
Ona se nedavno oglasila zbog krivične prijave podnete protiv rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića, ali i zbog blokade RTS-a, navodeći da javni mediji imaju odgovornost da rade u najboljem interesu javnosti i da obezbede prostor za sve legitimne pozicije.
Njene reakcije zaista pokazuju priličnu posvećenost Srbiju kao zemlji kandidatu – kaže za Insajder koordinatorka Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji Bojana Selaković.
"S druge strane, važno je da postoji pojačan nadzor, to je falilo svih ovih godina u procesu proširenja. Imali smo latentnu nezainteresovanost Evropske komisije, posebno u mandatu prethodnog Komesara Olivera Varheljija, za tempo kojim države kandidati ispunjavaju svoje obaveze. Ali sada kada postoji naglašena posvećenost EU da se procesi ubrzaju, sve ono što se ne uradi, apsolutna je odgovornost domaćih vlasti“, navodi Bojana Selaković.

Insajderova sagovornica ističe da, pored osetljive situacije u kojem se naše društvo nalazi, Srbija nije ispunila obećanja data u vezi sa usaglašavanjem sa principima EU, pre svega kada su u pitanju izbor novog Saveta REM-a i Zakon o biračkom spisku.
"To su aktivnosti koje je Vlada Srbije stavila u dokument koji se zove Reformska agenda prošle godine i obavezala se da će biti ispunjeno do kraja decembra prošle godine. Za Srbiju je važno što osoba poput Marte Kos dolazi i što će imati, nadam se, sastanke sa različitim akterima, koji nisu samo iz institucija i države, kako bi se lično uverila o tome koliko je situacija u Srbiju osetljiva, specifična i koliko nije redovna“, ističe.
Selaković je naglasila da je važno da se Evropska komisija nakon posete Marte Kos u svim svojim ocenama stanja i izveštajima na realan i objektivan način izjašnjava o stanju u Srbiji.
Komesar Saveta Evrope zatražio brzu istragu o zvučnom oružju
S druge strane, Srbija već jeste članica Saveta Evrope, tela zaduženog za zaštitu ljudskih prava. Iz ove evropske institucije, odnosno od njenog komesara za ljudska prava Majkla O'Flaertija stigla su nešto oštrije reči o stanju u Srbiji.
Nakon posete koja je trajala od 25. do 27. aprila, on je poručio, između ostalog, da je potrebno da srpske vlasti i zaštitnik građana brzo završe istragu o potencijalnom korišćenju zvučnog oružja 15. marta.
Pozvao je vlasti i da osiguraju bezbednost demonstranata.
"Ovo je važno iz razloga da se pojedinci ne okreću protiv studenata, uz rizik od ponavljanja nasilja nad njima, poput njihovog udaranja kolima ili premlaćivanja bejzbol-palicama, što smo viđali prethodnih meseci. Komesar poziva vlasti da efikasno istraži sve akte nasilja koji su počinjeni na demonstracijama i da se počinioci izvedu pred lice pravde", napisao je O'Flaerti.

Način na koji se obratio komesar O'Flaerti rezultat je i angažmana studenata, navodi koordinatorka Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji Bojana Selaković.
"To što se desilo 15. marta, sa potencijalnom upotrebom nedozvoljenog oružja, značajno je ugrozilo reputaciju Srbije u Savetu Evrope. Srbija je došla pod lupu i u tom smislu će se vrlo pomno pratiti sve dalje što se bude dešavalo, pa i ovo juče što smo imali u Novom Sadu će sigurno biti tema“, naglašava Selaković.
Šta su studenti tražili od evropskih institucija
Posle 12 dana vožnje biciklima kroz pet evropskih zemalja, studenti iz Srbije predali su pisma Evropskoj komisiji, Evropskom parlamentu, Savetu Evrope, ali i predsedniku Francuske Emanuelu Makronu
U pismima studenti su ukratko sumirali proteklih pet meseci, spomenuvši pad nadstrešnice i njene posledice – od smrtnih ishoda do masovnih protesta.
Pozvali su evropske institucije da preduzmu konkretne korake, ali i istrage u svojim nadležnostima, te da posete Srbiju.

Predstojeća sednica Evropskog parlamenta i poseta Kaje Kalas
Koordinatorka Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji Bojana Selaković zaključuje da je veoma važno to što će do kraja maja u Srbiju doći Kaja Kalas, visoka predstavnica za spoljnu politiku i bezbednost.
"Ova poseta će možda biti i važnija od posete Kos, imajući u vidu da su u ovom trenutku geopolitičke okolnosti veoma složene, a Srbija na još bezobrazniji način odbija da demonstrira punu posvećenost Evropskoj uniji kada je spoljna politika u pitanju. Jer sada pored balansiranja sa Rusijom i Kinom, očigledno vlasti Srbije imaju nameru da vode i jednu vrstu sopstvene pozicije i politike i prema SAD“, ističe Selaković.
Ujedno, studenti su nastavili akcije sa ciljem da privuku dodatnu pažnju evropskih institucija i javnosti. Tako ultramaratonci trenutno trče do Brisela, gde će biti održana sednica Evropskog parlamenta na kojoj će biti usvojen godišnji izveštaj o stanju u Srbiji.
"Evropski parlament izražava duboku zabrinutost zbog sistemskih problema u Srbiji koji su naglašeni studentskim protestima, a tiču se građanskih sloboda, institucionalne i finansijske transparentnosti i odgovornosti. Parlament naglašava značaj slobode govora i okupljanja i najsnažnije osuđuje nasilne napade na mirne demonstrante“, navedeno je u Nacrtu.
Još jedna evropska institucija bavi se krizom u Srbiji. Evropski sud za ljudska prava istražuje navode o upotrebi zvučnog topa, očekuje se odluka veća u ovom slučaju.
Novinarka Dijana Babić
Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.