Radna grupa za javnu tajnu: Saopštenje ruske službe ogolilo sve manjkavosti srpske politike sedenja na više stolica
Nepotvrđene indicije da municija srpske proizvodnje završava na ukrajinskom frontu dobile su na težini nakon jučerašnjeg saopštenja ruske spoljno-obaveštajne službe, još jednom pokazujući koliko je rizična diplomatska politika Beograda sedenja na više stolica.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, Srbija je nastojala da balansira između zaraćenih strana. S jedne strane, Srbija je bila jedna od retkih evropskih zemalja koja nije uvela sankcije Moskvi. Kontrateža tome, bila je sve lošije kamuflirana činjenica da municija koja se proizvodi u Srbiji, preko trećih zemalja, završava u rukama ukrajinskih vojnika. O ovom poslovnom aranžmanu koji je direktno koristio ukrajinskoj strani, retko se govorilo zvanično, a ako je i bilo reakcija one su dolazile sa nižih nivoa kremaljske administracije.
Sa tim je prekinuto juče kada je Spoljna obaveštajna služba Rusije (SVR) objavila oštro intonirano saopštenje navodeći da srpska odbrambena preduzeća, “suprotno neutralnosti koju je proklamovao zvanični Beograd, isporučuju municiju Ukrajini“.
U saopštenju se iznosi konstatacija da preduzeća srpske namenske industrije "profitiraju na krvi bratskih slovenskih naroda“, uz optužbe da se za potrebe slanja municije Ukrajini koriste lažni sertifikati.
"Doprinos srpskih odbrambenih preduzeća ratu koji je pokrenuo Zapad, čiji bi ishod Evropa želela da vidi kao ‘strateški poraz’ Rusije, iznosi stotine hiljada granata za raketne sisteme i haubice, kao i milione metaka za streljačko oružje“, naglašava se u saopštenju spoljne obaveštajne službe Rusije.
Srećko Đukić, bivši diplomata ističe za Insajder da je odluka Moskve da izađe u javnost bila donekle očekivana.
“Ono što može da iznenađuje je činjenica da je to saopštenje pustila ruska spoljno-obaveštajna služba. Do sada su uvek reagovali ruski zvaničnici ne posebnog nivoa i portparoli ministarstava. Kada takvo saopštenje dođe iz ovakve institucije, optužbe imaju težinu obaveštajnih informacija koje se temelje na činjenicama, što im daje specifičnu težinu“, ističe Đukić.
Poseban aspekt u celoj priči, dodaje Đukić, predstavlja okolnost da je saopštenje objavljeno tri nedelje pošto se predsednik Srbije vratio iz Moskve.
“Vučić je u Moskvi imao više razgovora sa ruskim zvaničnicima, uključujući i razgovor sa predsednikom Putinom. Objavljivanje ovog saopštenja govori da to pitanje nije bilo rešeno nakon razgovora, i da na relaciji dve zemlje postoje duboki nesporazumi. Kada se ovo objavljuje sada, izgleda da su stvari došle do usijanja“, navodi Đukić.
Na saopštenje ruske službe reagovao je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić. On je gostujući na RTS-u istakao da će dati nalog da se ne ostvaruju ugovori o prodaji oružja i municije kod kojih postoji sumnja o zloupotrebi i slanju na ukrajinsko ratište. On je dodao da je o tome i bilo reči na sastanku u Moskvi, kao i da je formirana zajednička radna grupa kako bi se ustanovile činjenice.
Prema navodima Đukića, bilo kakvo formiranje radne grupe u ovom slučaju bi imalo isključivi cilj da celo pitanje zamagli.
“Kada ne želiš da rešiš neki problem, ti formiraš radnu grupu. Meni deluje da je i ovoga puta to cilj. Zna se tačno kako se prodaje oružje, ta industrija je bolje regulisana nego prodaja žita“, ističe Đukić.
Da li je radna grupa zaista formirana, ko je čini i kakav joj je mandat – nije poznato. Ali, ukoliko će cilj biti da se otkrije istina, postoji više informacija koje mogu da predstavljaju polaznu osnovu.
Jedna bi mogla da bude izjava predsednika Srbije koju je dao londonskom Fajnenšal tajmsu iz juna prošle godine kada je potvrdio njihovu računicu da je Srbija od izvoza municije koja je završila u Ukrajini od početka rata prihodovala oko 800 miliona evra. List je citirao Vučićeve reči da Srbija izvozi svoju municiju, ali ne u Ukrajinu i Rusiju, već Amerikancima, Španicima, Česima i drugima.
“Šta oni s tim rade na kraju je njihov posao“, rekao je Vučić dodajući da nije njegov posao da utvrdi gde granate odlaze, već da osigura da Srbija posluje legalno. Vučić je potvrdio računicu FT-a navodeći da je to zarada ostvarena u periodu od dve ili tri godine, te da Srbija ima zlatnu priliku jer je njeno oružje jeftinije nego na Zapadu.
Vojni analitičar Aleksandar Radić je u izjavi za Insajder istakao da se optužbe ruske službe odnose pre svega na državnu politiku Srbije, te da predstavljaju poslednje upozorenje Srbiji zbog "kontinuiranog izvoza municije, uključujući i artiljerijske rakete kalibra 122 mm, koje se koriste u ratu u Ukrajini".
"Rusi su dugo tolerisali očiglednu činjenicu da iz Srbije izlazi velika količina različite, pa i kritične municije, naročito nestandardnih kalibara koji se ne koriste u ruskoj vojsci. Ipak, izgleda da je u Kremlju došlo do promene stava“, rekao je Radić.
Fotografije srpske municije sa ukrajinskog fronta su u više navrata tokom trajanja rata objavljivane po društvenim mrežama, ukazujući da trgovina postoji. Posebno upečatljiv je bio poverljiv dokument američkog Pentagona koji je u aprilu 2023. godine, objavila agencija Rojters, a u kojem se navodi da je Srbija jedna od zemalja koja je prihvatila da Ukrajini šalje “smrtonosnu pomoć“, pod čim se podrazumeva naoružanje i municija.
Navode ovog dokumenta nepotvrđene autentičnosti su svojevremeno demantovali i srpsko Ministarstvo odbrane i Ministarstvo spoljnih poslova. Mediji su u tom periodu preneli izjavu portparolke ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marije Zaharove koja je istakla da je Moskva zatražila zvanično objašnjenje navodnih isporuka, ali ceo priča nije dobila epilog u javnosti.
Srećko Đukić navodi da se Srbija nalazi u ovakvim situacijama zbog toga što ima spoljnu politiku koja se ne vodi principima, već lukrativnim interesima.
"Radi o tome da Srbija hoće da se dodvori i Vašingtonu i Moskvi i Pekingu i Briselu, a to je nemoguće. Ne može se istovremeno sedeti na više stolica, i Srbija će zbog toga imati sve više problema“, zaključuje Đukić.
Novinar: Vuk Jeremić
Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.