Sve članice NATO osim Španije prihvatile povećanje budžeta za odbranu na 5% BDP-a
Sve 32 države-članice NATO-a su se složile da svoje budžete za odbranu povećaju za dva ipo puta: sa dva odsto svog bruto-domaćeg proizvoda (BDP) na pet odsto, ali Španija tvrdi da je sebi obezbedila blaži aranžman da to sprovede.

To su nekoliko dana pre samita Alijanse u Hagu danas saopštile diplomate u Briselu.
Premijer Španije Pedro Sančes je, međutim, posejao sumnju tvrdeći da će se Španija izuzeti iz tog dogovora.
"Španija je upravo postigla sporazum sa NATO-om koji će nam omogućiti da ispunimo svoje obaveze prema Atlantskom savezu bez potrebe da povećamo naše izdatke za odbranu na pet odsto BDP-a", rekao je Sančes u Madridu.
Pregovarači NATO-a su ovog vikenda, posle prigovora Madrida, utvrdili konačni predlog sporazuma o drastičnom povećanju vojnih i bezbednosnih izdataka Alijanse.
Sporazum predviđa povećanje vojnih izdataka na 3,5 odsto BDP-a, a širih izdataka za bezbednost na 1,5 odsto.
Međutim, Madrid je obezbedio produženje roka za postizanje ovog cilja od pet odsto sa 2032. na 2035. godinu što Sančes nije pomenuo u govoru, kažu u Briselu diplomate koje nisu potvrdili izuzeće Španije.
Danas postignut kompromis trebalo bi da otvori put za sporazum na samitu NATO-a u Hagu u utorak i sredu što bi bila diplomatska pobeda predsednika SAD Donalda Trampa.
Od povratka u Belu kuću, Tramp traži da evropski saveznici i Kanada troše znatno više, zahtevajući pet odsto njihovog BDP-a, a ako to ne učine, preti da ih SAD više neće braniti.
Španija je u četvrtak izrazila protivljenje tom drastičnom povećanju smatrajući da je neopravdano.
"Za Španiju, obavezivanje na cilj od pet odsto ne bi bilo samo nerazumno, već i kontraproduktivno", napisao je Sančes u pismu generalnom sekretaru NATO-a Marku Ruteu (Rutte).
Potom se pregovaralo o kompromisu prihvatljivom za Španiju.
Protest u Hagu protiv NATO pred samit
Stotine ljudi su danas protestovale u Hagu protiv NATO-a i povećavanja vojnih izdataka, kao i zbog sukoba sa Iranom, dva dana pre samita u glavnom gradu Holandije na kojem Alijansa teži drastilnom povećanju budžeta svojih članica za odbranu - za dva ipo puta.
"Hajde da investiramo u mir i održivu energiju", rekao je belgijski političar Žos d'Eze (Jos d'Haese) u govoru u parku nedaleko od mesta održavanja samita.
Iako je skup bio najavljen kao demonstracije protiv NATO-a i rata Izraela protiv Palestinaca u Pojasu Gaze, pridružili su se Iranci s transparentima "Ne ratu protiv Irana", pošto su SAD prošle noći bombardovale tri iranska nuklearna postrojenja.
"Protivimo se ratu. Ljudi žele da žive mirnim životom", rekao je 74-godišnji Hosein Hamadani, Iranac koji živi u Holandiji.
"Pogledajte životnu sredinu. Stvari nisu dobre. Pa zašto trošimo novac na rat?", pitao je on.
Holandija je domaćin godišnjeg sastanka 32-članice Alijanse koji počinje u utorak, a lideri bi trebalo da se sastanu u sredu.
Šefovi država i vlada žele da postignu sporazum o povećanju vojnih izdataka koje je tražio predsednik SAD Donald Tramp (Trump). Činilo se da je dogovor uglavnom postignut prošle nedelje, sve dok španski premijer Pedro Sančes (Sanchez) nije pisao generalnom sekretaru NATO-a Marku Ruteu (Rutte) rekavši da bi obavezivanje Madrida da, kao i ostali, izdvaja pet odsto svog bruto-domaćeg proizvoda (BDP) na odbranu, umesto sadašnja dva odsto, "bilo ne samo nerazumno, već i kontraproduktivno".
Američki saveznici su povećali vojne izdatke otkako je ruski predsednik Vladimir Putin naredio invaziju na Ukrajinu pre više od tri godine, ali gotovo trećina država NATO-a i dalje ne ispunjava cilj od najmanje dva odsto svog BDP-a za odbranu.
Samit će biti zaštićen najvećom holandskom bezbednosnom operacijom ikada, pod šifrom "Narandžasti štit", u kojoj učestvuju hiljade policajaca i vojnika, dronovi, zone zabrane leta i stručnjaci za sajber bezbednost.
izvor: Beta