Rutinsko gaženje poslovnika i etičkog kodeksa: Kako su psovke, uvrede i klevete postali jezik narodnih poslanika
Parlamentarna diskusija u Srbiji retko je, ako i ikada, poprimala formu uljudne, racionalne razmene argumenata, sa ciljem da najbolja ideja po ostvarivanje javnog interesa ispliva na površinu. Od obnove parlamentarnizma, skupština Srbije mahom je bila poprište prizemnih uvreda, notornih kleveta, a i fizički obračuni su sve češći.

Svoj doprinos ovoj tradiciji srpskog parlamentarizma na poslednjoj sednici skupštine dala je i Ana Brnabić, predsednica Narodne skupštine. Ona je ušla u diskusiju sa poslanicom opozicionog Zeleno-levog fronta Jelenom Jerinić oko sudbine Marije Vasić, profesorke novosadske gimnazije Jovan Jovanović Zmaj koja je optužena za više dela protiv ustavnog poretka. Jerinić je u svom govoru podsetila na slučaj profesorke koja je duže od dva meseca provela u pritvoru, a koja se i sada nalazi u kućnom pritvoru, dodajući da njoj veruje više nego predstavnicima vlasti.
Na to je replicirala Brnabić, rekavši da ako još veruje, da treba da im objasni “ko je ispred Beogradskog univerziteta planirao vojni puč“. U tom trenutku, Brnabić je isključila mikrofon i opsovala poslanicu Jerinić. Ipak, dok je to činila, nalazila se u krupnom kadru u prenosu sednice skupštine, zbog čega je bilo jednostavno pročitati sa usana šta je predsednica skupštine poručila koleginici.
Dan nakon ove “razmene“ na gimnaziji Jovan Jovanović Zmaj pojavili su se uvredljivi grafiti na račun profesorke Vasić, a Pokret slobodnih građana je optužio Anu Brnabić da je “direktno inspirisala“ ove uvrede.
"Targetiranje je inspirisala direktno predsednica Narodne skupštine, Ana Brnabić, koja je na jučerašnjem zasedanju optužila Mariju Vasić da je planirala vojni puč a nakon toga su zabeležene i psovke koje je Brnabić uputila Mariji Vasić", ocenili su iz Pokreta slobodnih građana.

Nivo javne rasprave u Narodnoj skupštini je degradirao do te mere da su termini poput “fašiste“, “lopova“, “kriminalca“ ili “nasilnika“ postali deo svakodnevnog rečnika poslanika. Takav jezik je toliko normalizovan da često i ne bude sankcionisan onako kako to predviđaju propisi.
Sancije zavređuju one “kreativnije uvrede“ ali ni to nije zagarantovano. U oktobru prošle godine, poslanici opozicije su u više navrata tvrdili da je poslanik SNS-a Nebojša Bakarec predsednika stranke SRCE Zdravka Ponoša oslovio sa “đubre ustaško“, dobacujući mu sa mesta, ali se to nije našlo u skupštinskom transkriptu.
Inicijativa Otvoreni parlament, koji je pokrenula organizacije CRTA, tada je u saopštenju upozorila na “proces čišćenja i poliranja skupštinskih steno beleški“, tvrdeći da se Bakarecova uvreda, “iako jasno razumljiva u prenosu sednice, nije našla u originalnom izdanju transkripta“. Kako su dodali, na mestu na kojem bi trebalo da stoji uvreda, samo stoji “poslanici dobacuju“.
Sednice uz pripadnike obezbeđenja
Ipak, koliko god uvrede bile normalizovane, u poslednje vreme one nisu najveća prepreka smislenom funkcionisanju Narodne skupštine. Tokom aktuelnog saziva, dve sednice su prekinute zbog toga što je dolazilo do opšte tuče među poslanicima. U novembru prošle godine, neposredno nakon pada nadstrešnice zakazana je sednica skupštine sa 68 tačaka dnevnog reda, među kojima je i usvajanje najvažnijeg zakona, Zakona o budžetu za 2025. godinu. Međutim, nakon što je većina odbila da se na dnevnom redu nađe predlog opozicije da se glasa o poverenju vladi, situacija je eskalirala u otvoreni fizički obračun. Na kraju je rasprava zaključena tako što je predsednica skupštine, okružena obezbeđenjem, iščitavala tačke dnevnog reda.
U martu ove godine, atmosfera je bila još uzavrelija, jer su pored fizičkog obračuna korišćeni suzavac i biber sprejevi. I ovoga puta je reagovalo obezbeđenje, i sprečilo dalju eskalaciju.
Ovakvo ponašanje, iako je postalo sinonim za rad parlamenta, oštro se kosi sa propisima koji uređuju ponašanje poslanika.
Tako se u poslovniku Narodne skupštine navodi da poslanik može da govori samo o tački dnevnog reda o kojoj se vodi pretres.
“Niko ne može da prekida govornika niti da ga opominje, osim predsednika Narodne skupštine, u slučajevima predviđenim ovim poslovnikom. Za vreme govora narodnih poslanika ili drugih učesnika u pretresu, nije dozvoljeno dobacivanje, odnosno ometanje govornika na drugi način, kao i svaki drugi postupak koji ugrožava slobodu govora“, navodi se u Poslovniku.
Dodaje se da je govornik na sednici dužan da poštuje dostojanstvo Narodne skupštine, te da nije dozvoljeno neposredno obraćanje jednog poslanika drugom, kao ni korišćenje uvredljivih izraza i iznošenje činjenica i ocena koje se odnose na privatni život drugih lica.
Ovu sferu uređuje i Kodeks ponašanja narodnih poslanika koji ističe da su poslanici dužni da savesno obavljaju poslaničku funkciju, da uvažavaju druge poslanike, da govorom ne podstiču mržnju i nasilje, kao i da ne koriste izraze, reči i gestikulacije koje vređaju ili omalovažavaju ljudsko dostojanstvo i narušavaju dostojanstvo Narodne skupštine.
Novinar: Vuk Jeremić
Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.