Provera stanja staničnih zgrada na pruzi do Mađarske: Naknadna pamet ili umirivanje javnosti

Brzom prugom za tri sata do Budimpešte u ovom trenutku deluje kao daleka budućnost i iz dana u dan sve dalje. Nakon što su završene rekonstrukcije stanica duž trase, a nakon što se sa tek rekonstruisane železničke stanice u Novom Sadu obrušila betonska nadstrešnica i poginulo 16 osoba, državno preduzeće Infrastruktura železnice Srbije naručuje proveru bezbednosti i ostalih stanica na trasi.

Pruga, Ilustracija. Foto: Srđan Ilić

Nedavno raspisani tender za izradu elaborata o proveri statičke stabilnosti objekata na deonici Novi Sad-mađarska granica, rezultat je naredbe građevinskih inspektora Ministarstva građevinarstva saobraćaja i infrastrukture. 

Stanice u Subotici, Baškoj Topoli, Naumovićevu, Žedniku i Kisaču tek posle pada nadstrešnice u Novom Sadu našle su se na spisku za proveru stabilnosti. 

Većina objekata građena je krajem 19. veka i nalaze se pod zaštitom države kao spomenici kulture.

Kako se navodi u javnom pozivu deonica pruge još nije predata Investitoru- preduzeću Infrastrukture železnice na upravljanje, a uslov da se pusti u rad je i provera stabilnosti staničnih zgrada.  

Rok za dostavljanje ponuda je 13. maj a rok za završetak posla pet meseci, uz mogućnosti pomeranja roka pod određenim uslovima kao što su nepredviđene vremenske nepogode.  

Podsetimo, prethodno je Elektrodistribucija Srbije počela je da isključuje struju na svim stanicama duž trase od Novog Sada do Subotice jer je istekao rok od godinu dana probnog rada, a nisu pribavili upotrebnu dozvolu.  Reč je o ukupno 21 objektu.  

Svečano otvaranje nezavršenih objekata

Posle svečanog otvaranja zgrade železničke stanice u Novom Sadu, da bi se nakon obrušavanja betonske nadstrešnice ispostavilo da je to i dalje gradilište, po svemu sudeći nije jedinstven slučaj.  

Stanica Subotica navodno je završena još u septembru prošle godine, da bi u aprilu ove godine poginuo radnik angažovan na radovima na stanici. Stanica u Bačkoj Topoli je navodno završena još u februaru prošle godine, da bi se tek sada vršila provera statičke stabilnosti objekta. Slična je situacija i na ostalim objektima.  

 U tenderskoj dokumentaciji navedeno je da su u prethodnom periodu u okviru projekta modernizacija, rekonstrukcija i izgradnja pruge Beograd - Subotica državna granica (Kelebija), deonica pruge Novi Sad - Subotica - državna granica (Kelebija), izvođeni i radovi na rekonstrukciji postojećih staničnih objekata na pomenutim stanicama.

Ni iz preduzeća Infrastrukture železnice Sbrije ni iz resornog Ministarstva nema objašnjenja zašto se vrši provera bezbednosti objekata, pa tako može samo da se zaključi da je razlog tragedija u Novom Sadu jer se provera odnosi samo na objekte duž trase pruge Novi Sad-mađarska granica, iako to nisu i jedine zgrade u okviru celog projekta koji obuhvata i deonicu od Beograda do Novog Sada, niti jedino koji bi trebalo proveravati.
Za sada iz Ministarstva nema odgovora na zahtev da nam dostave izveštaje  građevinskih inspektora, kao ni na pitanje zašto se proveravaju samo ove stanice. Tako se nameće zaključak da je to ujedno način da se umiri javnost kako bi se lakše otvorila deonica pruge koja se najavljuje godinama. 

Najosetljivi posao- izrade elaborata stanične zgrade u Novom Sadu-već je poveren  Fakultetu tehničkih nauka iz Novog Sada i Institutu za ispitivanje materijala.

Rok da završe taj posao ističe za samo nekoliko dana, 13. maja, baš na dan kada ističe rok da se dostave ponude za proveru bezbednosti još pet staničnih zgrada. 

Fakultet tehničkih nauka za sada ne odgovara na pitanje da li će posao završiti u roku ili možda već imaju neki zaključak. 

Od ovih provera će, po svemu sudeći zavisiti i ostvarenje onog sna o putovanju do Budimpešte za tri sata. Podsetimo, prestavnici vlasti su ovo obećanje dali još 2015, a rok za završetak brze pruge pomeran je više puta-od 2018, preko 2022, do kraja 2024. Novi rokovi više se ne pominju. 

 novinarka Irena Stević

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.