Profesorka Stanarević za Marker: Porodice žrtava dva masovna ubistva i dalje čekaju pravdu (VIDEO)

Profesorka Fakulteta bezbednosti u Beogradu Svetlana Stanarević ocenila je gostujući u Markeru da porodice žrtava masovnih ubistava u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", kao i selima Malo Orašje i Dubona i dalje čekaju svoju pravdu. Dodala je da osećaj nepravde traje već decenijama i da je postao „duboko ukorenjen u društvu“. Kako je naglasila, studentska borba i ide u prilog tome da „pravda mora stalno da se osvaja“.

Profesorka Fakulteta bezbednosti u Beogradu Svetlana Stanarević. Foto: Insajder

„Pravda je zaista velika vrednost svakog društva, čini nam se da je naše društvo u nekom prethodnom periodu ili u prethodnim decenijama postalo jednostavno zapušteno. Ono mora nekako da se revitalizuje, mora da oživi, mora da postavi neke nove temelje, a ti temelji moraju da budu zasnovani i na pravdi, pre svega, ali isto tako i na nekim drugim vrednostima oko kojih moramo nekako da postignemo saglasnost“, rekla je Stanarević za Insajder.

Na pitanje da li može da nabroji šta je sve urađeno sistemski urađeno u državi u prethodne dve godine nakon dva masovna ubistva u kojima je stradalo 19 mladih ljudi, a 19 ranjeno, profesorka Fakulteta bezbednosti kaže da Vlada Srbije izašla s nizom predloga i mera, ali da nisu sve realizovane.

„Sve je nekako delovalo bombastično kao što obično i deluje nakon nekih tako teških događaja gde Vlada pokušava na prvu loptu da pokaže da je spremna i da će učiniti sve da se te promene dese i da se posledice koje nastaju prosto zaustave, odnosno da nekako spreče i da se preduprede svakako“, rekla je Stanarević.


Kako kaže, vrlo brzo se desi da se od takvih mera odustaje.

„Te mere negde ili ostaju na pola puta ili se jednostavno ne vrši njihovo vrednovanje, odnosno ispitivanje, dalje istraživanje, da li se sprovode kako, u kojoj meri, koji su to rezultati. Nemamo nikakve izveštaje, nemamo nikakve evidencije o tome“, kaže ona.

Dodaje da se fokus javnosti pomera i posledično zbog drugih dešavanja, koji ih potiskuju, te se, kako kaže, „čitava javnost okupira tim novim stvarima“.

„Čini nam se kao da ulazimo u neku spiralu događaja gde jednostavno nikako da izađemo iz svega toga i nikako da vidimo neko konkretno razrešenje i sistemsko rešenje. I naravno da je porazno to da vlast sve vreme ne priznaje da je problem u sistemu. Taj sistem čine svakako ljudi, ti ljudi pojedinci kao najodgovorniji se mogu evidentirati, može se utvrditi koji je stepen njihove odgovornosti, može se utvrditi kako i na koji način će se sankcionisati to što nisu odgovorno radili svoj posao“, kaže profesorka Fakulteta bezbednosti.

Govoreći o porastu teorija zavere u društvu, Stanarević kaže da one nastaju u ambijentu nepoverenja i frustracije. 

„Deo građana traži alternativna tumačenja stvarnosti. I vlast je toga svesna i sigurno da u istraživanjima koja oni svakodnevno rade, rade i u tom pravcu pa im ti rezultati negde i govore da bi takav neki scenarij ili takva neka priča prosto kod jednog dela stanovništva bila prihvaćena kao tumačenje“, ocenila je.

Na pitanje da li postoji trajno rešenje za maloletnog ubicu iz Osnovne škole „Vladislav Ribnikar“ s obzirom da njemu po postojećim zakonima nije suđeno jer je u trenutku izvršenja imao 13 godina, profesorka Fakulteta bezbednosti Svetlana Stanarević kaže da u ovakvim slučajevima ne postoje, odnosno da se prilazi individualno u zavisnosti od slučaja.

„On se nalazi u takvoj ustanovi gde neki konzilijum, određene komisije, u određenom vremenskom intervalu, periodično ispituju njegovo stanje, rade procenu, rade određene analize. Na osnovu toga oni mogu da donose neke odluke, predloge, preporuke, kako i šta dalje sa njim. Ja verujem da se tu u nekom skorijem periodu neće desiti da oni donesu odluku koja će značiti njegovo oslobađanje“, kaže Stanarević.

Navodi da je njena pretpostavka da će se institucije pozivati ili oslanjati na praksu drugih država, jer se ovakav slučaj u Srbiji desio prvi put.

„Nažalost živimo u sistemu gde su naše očekivanja i suviše puta zapravo ostala nedorečena ili neispunjena. Zato je ovo najdrastičniji primer gde smo mi videli kako je kada sistem zakaže, kada ne funkcioniše na odgovarajući način, kada nemamo odgovornost“, zaključuje Stanarević.

Izvor: Insajder

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.