Prof. Guzina za "Svet i mi": Kanada nema snage da se suprotstavi Americi, razlika kao između slona i miša (VIDEO)
Novi predsednik SAD Donald Tramp ostao je pri svom stavu da uvede carine od 25 odsto na robu iz Kanade i Meksika, što bi moglo da bude na snazi već za nedelju dana. Dejan Guzina, vanredni profesor političkih nauka na Univerzitetu Vilfrid Lorijer u Vaterluu, ocenio je u emisiji "Svet i mi" na Insajder televiziji da bi to imalo katastrofalne posledice, dodajući da Kanada nema političku i ekonomsku snagu da se suprotstavi Americi.
![](https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-insajder2-staging/swp/aw6325/media/20250123200140_8c2dc2ae69d2331ca33abf4c57765d596e9dcbb4bc881bbe7d22e00187c176bd.jpg)
"Ako zaista uvede 25 odsto carine na sve proizvode iz Kanade, to može da ima katastrofalne posledice zato što skoro 80 odsto kanadskog izvoza ide u Sjedinjene Američke Države, a samo 17 odsto iz Sjedinjenih Država ide u Kanadu. Studije koje se bave tom temom imaju različite izveštaje, ali kreću se od 2,5 odsto gubitka bruto proizvoda godišnje, pa do preko pet odsto gubitka. U oba slučaja, to su ogromne cifre", rekao je Guzina.
Kanada deo veće Trampove kombinatorike
Kako kaže, Kanada je, zapravo, u ovom slučaju samo deo jednog lanca, odnosno veće strateške kombinatorike Donalda Trampa.
"Kanada je tu najmanje bitna. Deficit Amerike u odnosu na Kanadu je manji od 50 milijardi dolara, dok je, recimo, deficit Amerike u odnosu na Meksiko 150 milijardi dolara godišnje, u odnosu na Kinu 250 milijardi, a u odnosu na Nemačku 100 milijardi dolara. Znači, te tri zemlje imaju suficit od skoro 500 milijardi dolara, dok Kanada ima samo suficit manje od 50 milijardi dolara, tako da je zaista Kanada tu uhvaćena u mnogo veću stratešku kombinatoriku Trampa i mora da se snađe šta i kako da odgovori na to", dodaje Guzina.
Navodi da postoje dve strategije kanadskih vlasti - jedna je da se odgovori sistemom "dolar po dolar", a druga je da se više ide diplomatijom.
"Ni jedna, ni druga nije laka. Što se tiče ’dolar po dolar’, glavni iznos Kanade u Ameriku su sirovine nafte i naftnih derivata, to je skoro 100 milijardi dolara godišnje, i to ide najviše iz Alberte, a primijerka Alberte nije baš spremna da podigne cene nafte i na taj način da se svađa s Trampom. S druge strane, u Ontariju imamo centar autoindustrije, to je izuzetno bitna industrija u Kanadi, skoro 60-65 milijardi dolara godišnje, ona je potpuno integrisana s američkom i u slučaju da dođe do povišice ovih carinskih mera - to bi zaista uticalo izuzetno loše na auto sektor u Ontariju i verovatno bi na hiljade ljudi moglo da izgubi posao. To bi, svakako, uticalo na pad standarda u Kanadi i zato je premijer Ontarija najveći pobornik oštrijeg stava prema Sjedinjenim Američkim Državama", rekao je on.
Tražiće se i veće izdvajanje za vojsku
Ocenjuje da Kanada nema političku i ekonomsku snagu da se suprotstavi Americi, odnosno svom najvažnijem partneru.
"To je zaista razlika kao između slona i miša. U bajkama slon može da se uplaši miša, ali u ovom slučaju svakako ne može. Ali ono što može da uradi jeste da se napravi neka strateška odluka i da se na taj način pokaže oštrina kanadskog odgovora oko nekih proizvoda, oko nekih usluga... Teško je reći koji će to biti proizvodi i koje će to biti usluge iz prostog razloga što ne postoji konsenzus između različitih provincija, pošto su različite provincije na različiti način potencijalno pogođene ovim merama Trampa. Ali ono što će, u svakom slučaju, takođe Kanada pokušati jeste rešenje diplomatijom. Naime, provincije su mnogo više povezane sa američkim severnim državama, imaju izrazito jake veze i neke od tih država će isto tako biti pogođene ovim carinskim odredbama Trampa prema Kanadi. Postoji indicija da bi i američki bruto društveni proizvod mogao da se smanji godišnje za 1,7 odsto. Tako da će diplomatska inicijativa biti ne samo na Vašingtonu, nego će biti i na određenim lokalnim političarima u tim saveznim državama koje imaju jako dobre odnose sa Kanadom", kazao je Guzina.
Prema njegovim rečima, Tramp takođe želi i da Kanada poveća ulaganje u vojsku, odnosno za NATO, na pet posto bruto društvenog proizvoda.
"Kanada godinama već ulaže veoma malo, mislim da je to otprilike 1,35 odsto. Na neki način je dobijala podršku od Amerike za to, odnosno nekako je mogla da se provuče sa mnogo manjim ulaganjima u vojsku. Verujem da će Tramp i njegova administracija sigurno pogurati kanadskog premijera, ko god to bio za par meseci, da se zaista poveća ulaganje", smatra Guzina.
Potencijalni premijer ćuti
Kada je reč o budućem premijeru, on kaže da se trenutno ne zna ko ni mogao da se nađe na tom mestu nakon Džastina Trudoa.
"Najverovatnije će pobediti lider Konzervativne partije Pjer Polijev. On je populističkog kova, ali se zaista ne eksponira ni na jedan način. Sve ove priče (oko carina) su između lidera provincija u Kanadi, između kanadske Vlade i lidera provincija, onda imate taj savet za kanadsko-američke odnose, a nigde ne možete pronaći šta Polijev misli o tome. Očito da se on veoma čuva da se ne izleti i da ne kaže nešto što se možda Trampu ne bi svidelo", naveo je gost emisije "Svet i mi".
Upitan o Trampovoj izjavi da je opcija za rešenje spora i to da Kanada postane 51. savezna država, Guzina je rekao da je to bila neslana šala.
"Većina ljudi je smatrala to jednom jako neslanom šalom. Prvo su bili zbunjeni, a onda je najbolji odgovor, u stvari, ponudio bivši predsednik vlade Kretjen, koji sada ima 91 godinu. On je napisao uvodnik u vodećim dnevnim novinama u Kanadi u kojem je rekao - zašto bi bilo ko hteo da ide u Ameriku, kad mi živimo u najboljoj zemlji na svetu. I tako su i drugi onda pokušali da interpretiraju tu priču o Kanadi kao 51. državi SAD", zaključio je prof. Dejan Guzina.
Izvor: Insajder
Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.