Pritisci na srpsko pravosuđe ne prestaju, stručnjaci upozoravaju – to ne bi smelo da utiče na sudske odluke (VIDEO)

Pritisci na srpsko pravosuđe ne prestaju. Pritisak stiže od građana, ali i državnih funkcionera. Poslednji u nizu je ukidanje pritvora aktivistima Srpske napredne stranke, kojima se sudi zbog napada na studente. Prethodno je vrh države tražio da budu pušteni na slobodu, a pominjala se i blokada suda. Stručnjaci objašnjavaju za Insajder da nijedna vrsta pritiska ne bi smela da utiče sudske odluke.

Sud, presuda, pravda, ilustracija

Prostorije Srpske napredne stranke u Nišu i Novom Sadu, građani su zasuli farbom, jajima i brašnom, a novosadske prostorije čuvao je i kordon policije. 

Događaj je usledio nakon odluke Višeg suda u Novom Sadu da ukine pritvor trojici okrivljenih aktivista SNS-a, a četvrtom odredi kućni pritvor. 

Zbog tih junaka, kako ih je nazvao državni vrh, vladajuća partija bila je spremna i na blokadu suda kako bi izdejstvovali njihovo puštanje iz pritvora. Iako je zbog njihovog čina, kada su jednoj devojci polomili vilicu, tadašnji premijer Miloš Vučević podneo ostavku. 

Profesorka Pravnog fakulteta u penziji Vesna Rakić Vodinelić navodi za Insajder da pritisci ne bi trebalo da utiču na pravosuđe.

“Niko, čak i u sudu, ne bi trebalo da utiče na nepristrasnost i neutralnost presuđivanja, a takođe i na krivični progon. Ono što za činjenicu mi susrećemo jeste zaista pritisak režima, i to vrha režima koji je dokaziv i koji se može videti i kao indicija, ali u nekim slučajevima je i dokazana činjenica. Od toga ne preza predsednik Republike koji bi kao jedan od onih koji je na čelu izvršne vlasti trebalo posebno od toga da se uzdržava”, rekla je Rakić Vodinelić.



Pritisci vlasti na pravosuđe ipak nisu jedini. Dve nedelja trajala je građanska i studentska blokada novosadskog ssuda i tužilaštva, sve dok aktivisti Pokreta slobodnih građana i STAV-a, nisu pušteni da se brane iz kućnog pritvora, a terete se za više dela protiv ustavnog uređenja. U oba slučaja, profesorka prava u penziji smatra da je pritisak imao uticaja na pravosuđe.

“Što se tiče pritiska građana, o pritisku građana kao o opravdanom pritisku može se govoriti onda kada građani određenu sudsku odluku doživljavaju kao nepravičnu zbog načina na koji je vođen postupak ili kada se pokazuje da su sudske odluke diskriminatorne, da pogoduju jednima, a da su oštre prema drugima”, izjavila je Rakić Vodinelić.

Javni zahtevi profesora Građevinskog fakulteta, s druge strane, ne stižu do pravosuđa. Nezadovoljstvo zbog višemesečnog pritvaranja stručnjaka okrivljenih za pad nadstrešnice, nije uticalo na donošenje odluke novosadskog suda. 

U pritvoru su ostali samo inženjeri, dok je funkcionerima određena blaža mera. Dekan Građevinskog fakulteta Branislav Bajat naveo je za Insajder “da bi i oni trebalo da imaju pravo a se brane sa slobode ili iz kućnog pritvora”.

“Jedan od razloga zašto se oni dalje nalaze u pritvoru je ponovljivost krivičnog dela. Nisam pravnik, ali ono što mogu da kažem ovde je stvarno teško objasniti šta bi ta ponovljivost značila. Ponovljivost krivičnog dela koje je neko uradio sa predumišljajem ima smisla, ali ovde predumišljaja nema”, izjavio je Bajat za Insajder.

Pritvor bi trebalo da se koristi kao mera koja treba da obezbedi prisustvo okrivljenog u toku postupka, neometani razvoj istrage i predistražnog postupka, međutim profesorka prava u penziji Vesna Rakić Vodinelić zaključuje da se pritvor u Srbiji često koristi kao odmazda zbog protivljenja vlasti.

novinarka Ana Mihaljčić

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.