Neočekivani gosti u Jadranu: "Retke i ugrožene vrste znak su dragocenog biodiverziteta"

Nesvakidašnji susreti sa retkim morskim vrstama obeležili su prethodne dane duž obale Crne Gore. Kit je uočen u Bokokotorskom zalivu, dok je na Adi Bojani otkriveno prvo potvrđeno gnezdo glavate morske kornjače na istočnoj obali Jadranskog mora. Pojave ovih vrsta predstavljaju retke pojave na obalama Crne Gore, ističe direktor Instituta za biologiju mora u Kotoru Mirko Đurović i dodaje da one nisu opasne po čoveka.

Ilustracija Foto: Unsplash/ Samuel Fu

Poslednji put kada je veliki kit viđen u Bokokotorskom zalivu bilo je 2012. godine. Reč je o životinji dugoj preko osam metara i teškoj nekoliko tona, što je svrstava na drugo mesto po veličini među životinjama na planeti. Direktor Instituta za biologiju mora iz Kotora rekao je u razgovoru za Insajder da im je glavni prioritet bio da obezbede sigurnost životinje, te su odmah alarmirali sve nadležne institucije. Trenutno se nalazi u hrvatskim vodama.

"Vrlo je neuobičajena pojava da jedna takva vrsta uđe u Bokokotorski zaliv, iz razloga što je to vrsta koja naseljava duboke vode, okeane, Sredozemno more. Znači, veliki kit je inače poznata jedinka koja naseljava Sredozemno more. Takođe naseljava Jadransko more, duboke vode. Njegovo prisustvo u Jadranu je više puta zabeleženo kako od strane Instituta za biologiju mora, tako i od strane naših kolega iz Hrvatske koji se bave najviše ovom problematikom, odnosno ovim vrstama, ali je neobično da ovako velike životinje uđu u Bokokotorski zaliv, koji je po svojoj konfiguraciji – em plitak, em vrlo uzak. On je opterećen izuzetno velikim pomorskim saobraćajem koji otežava orijentaciju ovih životinja u smislu ispuštanja zvuka zbog rada uređaja, kako na kruzerima, tako i na sportsko-rekreativnim čamcima, naravno, buke od motora i svega živoga", objasnio je Đurović.


Neočekivani gosti na Adi Bojani

Pre toga, na Adi Bojani je otkriveno gnezdo glavate morske kornjače, koje je stavljeno pod stalni nadzor u okviru projekta istraživanja i mapiranja lokacija za gnežđenje na crnogorskoj obali.

Prisustvo morskih kornjača u Jadranu je uobičajeno, naročito u severnom i srednjem delu. Prema monitoringu u saradnji sa kolegama iz Hrvatske, uočeno je oko 10.000 jedinki.

Ipak, kada je reč o glavatoj kornjači, koja je najbrojnija u Jadranskom moru, prema rečima direktora Instituta ona se gnezdi u najvećem broju slučajeva na obalama Grčke, Turske, Kipra, kao i na obalama severne Afrike.

"Moram da napomenem da smo mi i prošle godine dobili jedinke od subjekata sa Velike plaže, kada su prošlog avgusta viđene mlade jedinke kako izlaze iz peska. Ta nas je informacija, da kažem, ohrabrila da ove godine započnemo temeljni monitoring zajedno sa javnim preduzećem Morsko dobro, koje finansira ceo program, kako bismo utvrdili da li su Velika plaža i Ada Bojana gnezdilište morskih kornjača. S obzirom na to da je ovo druga godina da imamo potvrđen nalaz, nadam se i sledeće godine... Iako se radi o malom broju jedinki, znači samo po jedna potvrđena, ipak možemo da kažemo da je to buduće područje gnezdilišta morskih kornjača. Zašto to kažem? Zato što u principu sve ženke koje se izlegu na Velikoj plaži i Adi Bojani i ukoliko dožive reproduktivnu starost polagaće jaja na istom tom mestu odakle su se izlegle", istakao je direktor Instituta za biologiju mora u Kotoru.

Zaštita i dalje istraživanje morskih kornjača

Institut nastavlja sa terenskim pretragama i traganjem za još legla kornjača kako bi povećao šanse za očuvanje ove vrste.

"To je iz perspektive biodiverziteta izuzetno značajno, jer se radi o tako ugroženim vrstama. Veliki broj njih, nažalost, ugine tokom života, najviše zbog slučajnog ulova u ribarskim mrežama i sudara sa plovilima ili raznim čamcima itd. Prošle godine, takođe, moram napomenuti, imali smo jednu povređenu morsku kornjaču koja je bila na plaži Plavi horizonti. Lečili smo je nekih šest meseci u Institutu za biologiju mora i uspešno je izlečili i pustili ponovo u more", ocenio je on.

Institut je ranije apelovao na posetioce da ne prilaze i ne remete područje gnezda, podsećajući da su morske kornjače zaštićene vrste prema domaćim zakonima i međunarodnim konvencijama.


Ostale retke morske vrste i istraživački projekti

U proteklih godinu dana, Institut je zabeležio i prisustvo drugih retkih i zaštićenih morskih vrsta u crnogorskim vodama, poput sredozemne medvedice, zelene morske kornjače i peščanog psa – vrste ajkule koja se retko pojavljuje u Jadranu.

Pored toga, Institut je nastavio dugogodišnja biofarmaceutska istraživanja bioaktivnih jedinjenja iz morskih sunđera, sa ciljem razvoja novih antikancerogenih i antivirusnih supstanci. U okviru evropskog projekta Food4Health, uspostavljena je savremena laboratorija za uzgoj mikroalgi i školjki, čime su prošireni kapaciteti za održivu akvakulturu.

Uz istraživački rad, sprovedene su i brojne ekološke aktivnosti, poput čišćenja morskog dna u Kotorskom zalivu povodom Dana planete Zemlje.

Izazovi invazivnih vrsta u Jadranu

Na osnovu podataka iz prethodnih monitoringa, najvažnija promena u biodiverzitetu na obalama Jadrana jeste veliki broj novih invazivnih vrsta. Klimatske promene, naročito povećanje temperature mora, označene su kao glavni uzrok njihove sve češće pojave.

Prema rečima sagovornika Insajdera, glavni problem je što te invazivne vrste sada nemaju prirodnog neprijatelja u Jadranskom moru, i to utiče na domaću populaciju.

"Dakle, radi se o vrstama koje su velikom većinom došle, da kažem, iz toplijih mora – kao što je Crveno more, Indijsko i tako dalje. Jedan broj od tih vrsta su se prirodnim putem realno proširile, sa povećanjem temperature Jadranskog mora, dok su druge recimo došle u balastnim vodama, u velikih brodova, kao što je na primer plavi rak, koji je jedna od najmarkantnijih invazivnih vrsta sa jako velikom sposobnošću reprodukcije i širenja svoje populacije. Sad ima tu preko 20 vrsta novih riba, preko 10 vrsta novih rakova, zatim različite invazivne vrste beskičmenjaka koje otkrivaju, kako Institut za biologije mora, tako i svi u Jadranskom moru koji se bave istraživanjem morskog ekosistema", rekao je direktor Instituta za biologiju mora u Kotoru.

Institut za biologiju mora iz Kotora putem radionica, letaka i društvenih mreža vrši stalnu edukaciju – kako lokalnog stanovništva i ribara, tako i turista, istakao je direktor Mirko Đurović i dodao da ukoliko turisti iz Srbije uoče bilo šta što je nesvakidašnje odnosno neuobičajeno, da im se obrate preko njihovih zvaničnih društvenih mreža. 

Novinar Đorđe Jokić

Tagovi:

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.