Mina Hagen: Deca kažu da nose nož u školu da se zaštite (VIDEO)
Problem s kojim se suočavamo godinama i za koji još uvek nema ni pokušaja sistemskog rešenja jeste vršnjačko nasilje. Od početka ove godine imali smo nekoliko slučajeva vršnjačkog nasilja. Za razliku od jeseni, kada je bilo individualnih sukoba u školama, sada su to uglavnom grupni obračuni maloletnika.

"Mi se ponašamo agresivno uglavnom kada smo frustrirani, ali i kada se nalazimo pred određenom pretnjom. Ono što utiče na to da mi usvojimo agresivan obrazac ponašanja jeste vaspitni stil. Kod nas je fizičko kažnjavanje dece nešto što je i dalje, nažalost, normalno. Nemam tačne podatke koliko roditelji i dalje fizički kažnjavaju decu, ali dovoljno u toj meri da vidite da se to dešava“, smatra Hagen.
Psihološkinja smatra da nedostaje edukacija dece od strane roditelja i da nije dovoljno da se kaže detetu da nešto ne sme da uradi, već da mora da nauči da se disciplinuje i reguliše svoje emocije.
"A u našem društvu se čini da je okej kada si se iznervirao da ti nekog udariš. Da ćeš fizičkim obračunom da rešiš problem. Kad pričamo o agresiji, to je osobina koju svi imamo u manjoj ili većoj meri. I postoje osobe koje jesu sklone sadizmu, koje će namerno da povrede nekoga. Rezultati nekih istraživanja, kad vi pitate decu zašto nose nož u školu — većina dece kaže, nose da se zaštite. Ali, takođe, ovakvi motivi pojavljuju se i ako živite u određenom kvartu gde su to pravila. Dakle, u nekom kraju nose se noževi i to je normalno“, objašnjava Hagen.
U velikoj meri govori se i o tome koliko mediji loše utiču na ponašanje dece, kao na primer, nedavni sukobi u Skupštini. Mina Hagen kaže da bi pre svega sistem trebalo da prepozna da to nije u redu.
"Vi kada vidite kako se ponaša neko ko ima veću količinu moći, vidite da to jeste bahato, agresivno, impulsivno ponašanje. I da su pravila — da nema nikakvih posledica po njih kad počine neko delo“, konstatuje Hagen.
Dodaje i to da čim krene da se relativizuje nasilje i kada muškarac počne da vređa ženu i misli da je u redu da se tako ponaša, pomera se granica i deca vrlo lako usvajaju takav model.
"Zatim nam je okej da se nekad neko ćušne, pa gurne, i ta granica se još više pomera. Tada je teško da se podvuče crta jer nema jasnih granica šta je u redu, a šta nije u redu“, objašnjava psihološkinja.
Trenutno jedna od najgledanijih Netfliksovih serija, "Adolescencija“, izazvala je veliku polemiku i u našoj sredini. Reč je o nerazumevanju virtuelnog jezika od strane roditelja. Očigledno je da svako vreme nosi svoje izazove.
"Možda je čak važnije da naučite dete, da ako ga je neko uvredio i posramio, zna šta treba da uradi i koji će biti njegov odgovor. I onda je svejedno da li će on kroz neku aplikaciju da pošalje određeni simbol. Emocionalna inteligencija je jako važna kompetencija o kojoj se nedovoljno priča. To je jedna sposobnost da mi rezonujemo sa emocijama, da umemo da prepoznamo emocije kod drugih, da adekvatno reagujemo i da regulišemo sopstvene emocije“, zaključuje psihološkinja Mina Hagen.
Izvor: Insajder
Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.