Geološki zavod za Insajder: Cilj istraživanja u jugozapadnoj Srbiji nije otvaranje rudnika, već izrada geoloških mapa

Geološki zavod Srbije sprovodi geološka istraživanja od 18. do 27. juna na teritoriji Prijepolja, Priboja i Nove Varoši s ciljem procene prirodnih resursa i izrade metalogenetske karte, koja pokazuje gde u zemljištu mogu postojati ekonomski značajni mineralni resursi i kakav je teren, navodi se u odgovoru Zavoda Insajderu. Ističu da ova istraživanja, koja su uznemirala deo javnosti, ne predstavljaju pripremu za otvaranje rudnika, niti se sprovode po narudžbini bilo koje privatne kompanije.

Planina Zlatar, ilustracija, foto: Sing.Rab/wikipedia/CC BY-SA 3.0 rs

Geološki zavod u odgovoru ističe da istraživanja nisu komercijalna, niti u vezi sa rudarenjem, već da su deo višegodišnjeg projekta od javnog značaja.

“Istraživanja se tretiraju kao radovi od javnog značaja, bez komercijalnog karaktera, i predstavljaju završnu fazu višegodišnjeg projekta”, rekli su iz Geološkog zavoda za Insajder.

Veliki broj građana protivi se geološkim istraživanjima koja poslednjih godina sprovode uglavnom private kompanije, među kojima je najzvučniji projekat Jadar kompanije Rio Tinto.

Na pitanje sa kojim ciljem se vrše istraživanja i da li je planirano otvaranje nekog rudnika, iz Zavoda odgovaraju da oni istražuju za potrebe države, ali se njihova istraživanja mogu koristiti u različite svrhe pa i za, kako navode, upravljanje prirodnim bogatstvima. 

Inače, ne samo da nije neobično već je poželjno da država zna kojim rudama raspolaže, u kojoj meri i koliko su pristupačne. Međutim, poslednjih godina ove aktivnosti više su finansirale private kompanije nego država. 

Šta Zavod tačno istražuje?  

Istraživanja u jugozapadnoj Srbiji vrše se u okviru Godišnjeg programa osnovnih geoloških istraživanja, koji je odobrilo Ministarstvo rudarstva i energetike, a prema informacijama objavljenim u lokalnim medijima, planirano je da stručnjaci Zavoda u narednim danima obilaze teren u tri opštine – Prijepolju, Priboju i Novoj Varoši.

U odgovoru Insajderu navode da se geološka istraživanja u periodu od 18. do 27. juna 2025. godine, rade u u javnom interesu, u skladu sa Zakonom o rudarstvu i geološkim istraživanjima I godišnjim programom, kao i po “Aneksu projekta “Izrada metalogenetske karte — list Prijepolje 1, razmere 1:50.000“”. 

Cilj je, kako objašnjavaju, proučavanje sastava i građe Zemljine kore, utvrđivanja potencijala mineralnih sirovina, utvrđivanja potencijala podzemnih voda za potrebe vodosnabdevanja, utvrđivanja potencijala geotermalnih resursa, zatim u cilju korišćenja za energetsku efikasnost, obezbeđivanja podataka za prostorne i urbanističke planove, procene stabilnosti terena (klizišta, erozije), utvrđivanja geoloških spomenika u cilju turističke promocije lokalne samouprave, i generalno zaštite životne sredine (vode i tla).

U odgovoru navode I lokacije na kojima planiraju istraživanja. 

“Osnovna geološka istraživanja za list Prijepolje 1, na prostoru opštine Nova Varoš obuhvatiće obilazak lokacije u užoj okolini Bistrice, u okviru opštine Prijepolje obuhvatiće se prostor Kamene gore i Sopotnice, dok se opštini Priboj radi o zoni Priboj - Sjeverin. Započeta su 2021. godine i ovo je poslednja godina istraživanja, nakon čega će biti urađena metalogenetska karta lista Prijepolje 1”, kažu iz Geološkog zavoda.

U odgovoru ne isključuju mogućnost da će saznanja država koristiti i u rudarstvu, ali ističu da rade za potrebe države.

“Cilj izrade geoloških karata je da se prikupe podaci o geološkoj građi terena koji će državi, lokalnim samoupravama i drugim institucijama poslužiti kao osnov za dalje planiranje — bilo u oblasti infrastrukture, prostornog planiranja, urbanizma, upravljanja prirodnim bogatstvima, zaštite životne sredine ili upravljanja prirodnim rizicima kao što su klizišta, erozija, poplave i zemljotresi”, ističu iz Zavoda, te dodaju da se sve aktivnosti finansiraju iz budžeta Republike Srbije.

Ukazuju da su rezultati istraživanja Zavoda različite geološke karte koje su, nakon izrade, javno dostupne.

Kako se dodaje, karte imaju višestruku namenu i koriste se u mnogim oblastima, od planiranja namene prostora (u okviru prostornih planova), izgradnje objekata i infrastrukture do zaštite prirodnih resursa i životne sredine.

“Geološki zavod Srbije pored navedenih osnovnih istraživanja prati i izgradnju glavnih infrastrukturnih objekata koji su od interesa za Republiku Srbiju i obavlja saradnju sa lokalnim samoupravama u slučaju pojave bilo koje nestabilnosti terena (od sleganja, klizanja itd.) ili vodosnabdevanja u vidu stručnog pregleda i pomoći građanima i lokalnoj samoupravi u cilju sprečavanja šteta ili sanacije štete, kao i predloga za moguće rešavanje problema za vodosnabdevanje građana. Napominjemo da geološki zavodi zemalja EU izvode ista istraživanja na teritoriji svojih zemalja u većim detaljima kroz razmere karata kao što su 1 : 10 000”, dodaje se u odgovoru na pitanja Insajdera.

Šta je metalogenetska karta i čemu služi?

Metalogenetska karta je specijalizovana geološka mapa koja pokazuje gde u zemljištu mogu postojati ekonomski značajni mineralni resursi, ali i gde je teren geološki stabilan ili osetljiv, a koristi se za prostorno planiranje, zaštitu prirode, obrazovanje i strateško odlučivanje u energetici i rudarstvu.

Gde su do sada u Srbiji rađena istraživanja za izradu geoloških i metalogenetskih karata?

U okviru rada Geološkog zavoda Srbije, širom zemlje sprovode se brojna istraživanja koja za cilj imaju izradu detaljnih geoloških i metalogenetskih karata, koje služe kao osnova za zaštitu prirodnih resursa, prostorno planiranje i potencijalna rudarska istraživanja.

Kako je navedeno na sajtu ove institucije, u periodu od 2020. do 2024. godine realizovana su ili se trenutno realizuju istraživanja na sledećim projektima: Višegrad 2, Lapovo 3 i 4, Kruševac 3, Sjenica 3, Bor 1, Čačak 3, Valjevo 1, Vršac 4 i Rešica 3, Pirot 1 i 2.

Tu su i projekti Prijepolje 2 (2015–2021), Žagubica 2 (2017–2021), Lapovo 2 (2019–2022), Višegrad 4 (2020–2023), Pljevlja 2 (2020–2023), a u toku su istraživanja na projektima Zvornik 1 i 2 (2020–2024) i Prijepolje 1 (2021–2025).

O tome kako su geološka istraživanja iz vremena SFRJ nakon raspada države korišćena i za projekte privatnih kompanija bilo je reči u emisijama ”Potraga za blagom bez pravila”.


Novinar: Rajko Martinović

 

 

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.