Aktivisti za Insajder: Položaj LGBT+ osoba u Srbiji godinama se pogoršava, od Brnabić ni „goli minimum“
Srbija je i u 2025. godinu ušla bez Zakona o istopolnim zajednicama, koji bi znatno popravio položaj LGBT+ osoba. A usvajanjem tog akta istovremeno bi i država pokazala da je i u praksi - a ne samo deklarativno - posvećena borbi za ljudska i manjinska prava. Aktivisti za ljudska prava kažu za Insajder da godinama nema pomaka napred kad je reč o položaju LGBT+ osoba u Srbiji, ističući i da nisu optimisti da će se pomenuti zakon uskoro usvojiti. Oni navode i da se od nekadašnje premijerke, a sadašnje predsednice parlamenta Ane Brnabić očekivalo mnogo, ali je ona ignorisala najveći deo potreba zajednice kojoj i sama pripada.

Izvršni direktor udruženja „Da se zna“ Bojan Lazić ističe da se položaj LGBT+ osoba u Srbiji već godinama ili pogoršava ili stagnira.
„Godine 2021. su usvojene izmene i dopune Zakona o zabrani diskriminacije, koje su proširile krug ličnih svojstava po kojima je zabranjena diskriminacija, 2019. su usvojene izmene i dopune Zakona o matičnim knjigama, koje su omogućile transrodnim osobama da promene lična dokumenta bez obaveze podvrgavanja hirurškoj intervenciji - nakon toga se nije desio nikakav progres i usledio je period stagnacije, a sve više nazadovanja i pogoršanja položaja LGBT+ osoba“, kaže on.
Lazić: Zabranom EuroPride vratili smo se unazad
Prema njegovim rečima, nakon ovih progresa došla je 2022. kada je, nakon osam godina relativno mirnog i bez incidenata održavanog Beograd Prajda, EuroPride - evropska Parada ponosa - odlukom vlasti Srbije zabranjen.
„Aktom zabrane ove manifestacije prekršen je Ustav Republike Srbije i sve međunarodne konvencije koje jemče slobodu okupljanja. Tada smo se vratili nekoliko koraka unazad i shvatili da nam čak ni bazično pravo na slobodu mirnog okupljanja nije garantovano, to je bio i znak da smo daleko od ostvarivanja drugih prava za koja smo uskraćeni. Te godine je zabeležen i najveći broj incidenata motivisanih homo/transfobijom u Srbiji, čak 94, prema podacima našeg Udruženja, od čega su trećina bili fizički napadi, a govor mržnje u javnom prostoru je bio na ekstremno visokom nivou“, navodi Lazić za Insajder.
Kako kaže, 2023. i 2024. godine Prajdovi su održani mirno, ali su tokom i jedne i druge godine zabeleženi po jedan slučaj ekstremnog nasilja nad LGBT+ osobama.
„U 2023. godini dva skinheda su pokušala da ubiju dva gej momka - za život jednog su se lekari borili danima - kod parka Manjež, za šta su osuđeni na minimalne kazne, a prošle godine se desio slučaj najteže policijske brutalnosti nad Andrejem Obradovićem i njegovom cimerkom. Njih su policijski službenici PS Novi Beograd brutalno pretukli i seksualno ponižavali u njihovom stanu na Karaburmi samo zbog toga što su LGBT+ osobe. Tužilaštvo je odbacilo krivičnu prijavu i sve što smo podneli protiv pomenutih policajaca koji su izvršili nasilje. Mi ćemo zahtevati i dalje njihovu odgovornost i nećemo odustati dok ne budu sankcionisani“, dodaje Lazić.
Velika očekivanja od bivše premijerke
Upitan da li se svojevremeno previše očekivalo od nekadašnje premijerke i sadašnje predsednice Narodne skupštine Ane Brnabić, koja je deo LGBT+ populacije i koja je 2017. i 2019. učestovala na Paradi ponosa, Lazić kaže da ona svakako za zajednicu nije uradila ono što se od nje očekivalo.
„Mi smo kao LGBT+ organizacije te 2017. godine, kada je postala premijerka, podržali tu odluku i imali velika očekivanja od nje. Verovali smo da će ona svojim položajem i kao deklarisana pripadnica LGBT+ zajednice učiniti da dobijemo Zakon o istopolnim zajednicama i da će se položaj LGBT+ osoba poboljšati. To se nije desilo i očekivanja su vremenom postajala sve manja. Danas, kao predsednica Narodne skupštine i uticajna članica vladajuće stranke, i dalje ima moć da Zakon o istopolnim zajednicama stavi na dnevni red Skupštine, da se o njemu raspravlja. Da li će se to desiti - nisam optimista. Mi smo dali sve od sebe još 2021. kada je zakon trebalo da bude usvojen na predlog Ministarstva za ljudska prava, učestvovali smo u izradi nacrta i radnoj grupi, podržali dobru volju da se zakon usvoji, a onda je predsednik Vučić stopirao taj proces i od tada više nema ni diskusije o ovom zakonu“, navodi Lazić.
Iz svih ovih razloga, ističe on, razloga za optimizam nema mnogo.
„Mi ćemo se, svakako, aktivno baviti svim ovim pitanjima i zahtevati da se zakon što pre usvoji, jer svako odlaganje donošenja ovog zakona pravi veliku štetu LGBT+ zajednici, jer ih uskraćuje za osnovna ljudska prava“, zaključuje Lazić.
Mihailović: Ignorisanje institucija i govor mržnje
S druge strane, aktivista za ljudska prava i bivši direktor „Beograd Prajda“ Marko Mihailović kaže za Insajder da LGBTI+ zajednica zapravo nikad nije ni imala neka prevelika očekivanja od Ane Brnabić.
„Od nje se zahtevao goli minimum, a ona ni to nije uspela da uradi. Jedino što se desilo jeste to što je se njenim autovanjem inherentno podigla vidljivost LGBTI+ zajednice. Takođe, jedini konkretni korak koji je uradila za sopstvenu zajednicu bilo je donošenje novog Zakona o matičnim knjigama, što je dovelo da izrađivanja procedura za promenu rodnih markera u dokumentima za trans osobe. Osim toga, ostaće upamćena kao žena koja je, za svoja tri premijerska mandata, uspela da ignoriše sve ostale potrebe LGBTI+ zajednice – kao, na primer, donošenje Zakona o istopolnim partnerstvima – i što je najstrašnije od svega - kao gej premijerka čija Vlada je uspela da zabrani EuroPride, iako je ona lično dala zvaničnu podršku tokom kandidature Beograd Prajda za ovu manifestaciju 2019. godine“, navodi Mihailović.
Ocenjuje da od 2022. godine postoji značajan pomak u položaju LGBT+ zajednice u Srbiji, ali, kako kaže, „nažalost - ovaj pomak je regres“.
„Od kada su vlasti - kako beogradske, tako i repubičke - 2022. započele kampanju protiv EuroPride, tako su se govor mržnje i zločin iz mržnje prema LGBTI+ zajednici povećavali. Nažalost, ovaj porast je pratio još veće ignorisanje već uspavanih institucija, koje decenijama ignorišu ozbiljne probleme sa kojima se LGBTI+ zajednica suočava. Takođe, primeteno je i da se govor mržnje sve više koristi u govorima vodećih političara vlasti, što dodatno pogoršava već lošu situaciju. Takođe, zabeležen je i prvi dokumentovani slučaj policijske brutalnosti prema gej momku, koga je policija satima zlostavljala u njegovom stanu, a kasnije i u policijskoj stanici - i ovaj slučaj je prošao bez adevatnih reakcija nadležnih, izuzev tabloidne kampanje zastrašivanja kojoj je bila izložena organizacija ’Da se zna’, koja je zastupala oštećenog momka“, zaključuje Marko Mihailović.
Osam zahteva
Podsetimo, prva Parada ponosa je u Beogradu održana 2001. godine, ali je završena brutalnim prebijanjem učesnika i učesnica od strane desničarskih grupa i navijača. Naredni pokušaj održavanja Prajda bio je 2009, ali je on zabranjen odlukom državnih organa. Sledeće godine je održana, ali je došlo do velikih sukoba policije i huligana. I 2011. i 2012. država je zabranila održavanje ove manifestacije, a kao odgovor na to je u Medija centru održan „Prajd u četiri zida“, nakon čega su učesnici simbolično izašli na ulicu, dok je nakon zabrane 2013. održan „Ponoćni prajd“ šetnjom od zgrade Vlade Srbije do Skupštine. Ustavni sud je kasnije doneo odluku da su zabrane bile neustavne. Tek 2014. je u Beogradu održana prva Parada ponosa bez incidenata i nasilja, a tako će proteći i narednih godina.
U Beogradu je 2022. održan i EuroPride, i to po prvi put na teritoriji jugoistočne Evrope. Odlukom MUP je bio zabranjen, ali je šetnja održana na skraćenoj ruti od prvobitno planirane.
„Beograd Prajd“, inače, godinama već ima iste zahteve. Na listi se nalazi osam stavki: usvajanje Zakona o istopolnim zajednicama; usvajanje Zakona o rodnom identitetu i poboljšanje zdravstvenih usluga za trans osobe; brza i adekvatna reakcija državnih organa i javna osuda predstavnika vlasti na govor mržnje i zločine motivisane mržnjom prema LGBT+ zajednici; eksplicitno prepoznavanje LGBT+ u lokalnim akcionim planovima, kao jednu od posebno osetljivih društvenih populacija; izvinjenje svim građanima Srbije koji su pre 1994. bili sudski i na druge načine progonjeni zbog svoje seksualne orijentacije i rodnog identiteta; obrazovanje i edukacija mladih o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu; besplatna i lako dostupna preekspoziciona i postekspoziciona profilaksa; Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja da po hitnom postupku izvrši standardizaciju usluge Terenski saradnik.
Novinar Boban Karović
Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.