Fajnenšal tajms o planovima Brisela: Zbog bezbednosnog okruženja, EU će da obezbedi rezerve kritičnih sirovina

Stabilno snabdevanje kritičnim sirovinama, poput litijuma, postalo je jedan od prioriteta Evropske unije i nakon što je u junu objavila novu listu strateških projekata, među kojima je "Jadar", sprema novi korak - formiranje rezervi sirovina ključnih za energetsku i digitalnu tranziciju.

Evropska komisija. Foto: pixabay free images, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons

Prema pisanju britanskog lista „Fajnenšel tajms“, koji se poziva na nacrt dokumenta Evropske komisije, EU planira da obezbedi rezerve kritičnih sirovina kako bi se zaštitila od mogućih prekida u snabdevanju izazvanih geopolitičkim tenzijama i bezbednosnim rizicima.  

Dokument upozorava da se EU suočava sa "sve složenijim i pogoršanim bezbednosnim okruženjem", koje uključuje konflikte, sajber napade, klimatske promene i degradaciju životne sredine.  

Zbog toga sigurno snabdevanje sirovinama koje su ključne za proizvodnju baterija, električnih vozila i zelenu tranziciju postaje pitanje strateške bezbednosti.  

Prošlog meseca projekat Jadar uvršten je na listu strateških projekata EU u trećim zemljama, a u okviru Zakona o kritičnim sirovinama (CRMA). Ovaj korak je naišao na odobravanje kompanije Rio Tinto koja planira otvaranje rudnika litijuma u dolini Jadra, ali i na kritike ekoloških aktivista koji se otvaranju rudnika protive.  

Evropskim Zakonom o kritičnim sirovinama projektovan je cilj da EU do 2030. godine obezbedi najmanje 10 odsto godišnje potrošnje strateških sirovina iz sopstvenih izvora, 40 odsto iz prerade i 25 odsto iz reciklaže. To je sve deo šireg plana EU da do 2035. godine zabrani prodaju automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem.

Otvaranje rudnika litijuma u dolini Jadra je poslednjih godina preraslo u jedno od nakontroverznijih političkih pitanja u zemlji. Nakon protesta u Beogradu, Vlada je početkom 2022. godine stopirala projekat ukidajući uredbu o prostornom planu za projekat Jadar. Međutim, na leto 2024. godine Ustavni sud je oglasio tu uredbu neustavnom, a Vlada je svega nekoliko dana nakon toga usvojila novu uredbu o prostornom planu, uklanjajući pravne prepreke za realizaciju projekta. To je dovelo do serije protestnih okupljanja širom zemlje.  

Izvor: Tanjug/Insajder