Sud u Hagu odbio da na uslovnu slobodu pusti bivšeg oficira RS osudjenog zbog genocida u Srebrenici
Sudski Mehanizam u Hagu je danas saopštio da je odbio da na uslovnu slobodu pusti bivšeg oficira Vojske Republike Srpske Vujadina Popovića, osudjenog na doživotni zatvor zbog genocida nad Muslimanima u Srebrenici u julu 1995. godine.

Predsednica Mehanizma Grasijela Gati Santana (Graciela Gatti) je tu odluku donela iako su je vlasti Nemačke, gde Popović izdržava kaznu, obavestile da, po tamošnjem zakonu, on ispunjava uslov da bude pušten na uslovnu slobodu.
Santana je, medjutim, utvrdila da Popović još nije izdržao dve trećine kazne, što je nužan uslov za razmatranje zahteva za prevremeno oslobadjanje.
U pritvoru Haškog tribunala, potpukovnik Popović je bio od 14. aprila 2005., kada se iz Srbije dobrovoljno predao.
Pošto je pravosnažno osudjen u januaru 2015., Popović je u zatvoru u Nemačkoj od avgusta te godine.
Santana je u odluci precizirala da se u sudskoj praksi uzima da osudjeni na doživotni zatvor moraju odslužiti dve trećine od 45 godina zatvora da bi mogli da zatraže prevremeno oslobadjanje.
Budući da je Popović do sada u zatvoru proveo nešto više od 20 godina, on, prema predsednici Mehanizma, još nema pravo da njegov zahtev bude razmotren.
Težina zločina za koje je Popović osudjen takodje je, po Santani, ključni razlog da on ne bude oslobodjen daljeg izdržavanja zatvorske kazne.
Popovićev zahtev da bude pušten na uslovnu slobodu, Mehanizam je prethodno odbio dva puta - u decembru 2020. i u januaru 2023.
Popović (67) je bio načelnik za bezbednost u Drinskom korpusu VRS tokom napada na Srebrenicu koji je počeo 11. jula 1995.
Po presudi Haškog tribunala, Popović je, zajedno s drugim učesnicima u udruženom zločinačkom poduhvatu, medju kojima su bili Ratko Mladić i Radovan Karadžić, imao "genocidnu nameru" - da uništi zarobljene srebreničke Muslimane kao etničku grupu.
Kao protagonist zločinačkog poduhvata, Popović je tu nameru sproveo zajedno s tadašnjim šefom bezbednosti pri Glavom štabu VRS, pukovnikom Ljubišom Bearom, tako što su, po presudi, od 11. do 23. jula 1995, na više lokacija u okolini Zvornika, "koordinisali" operaciju organizovanog streljanja hiljada zarobljenih Muslimana.
U pravnosnažnoj presudi, donetoj 2015. godine, Tribunal je utvrdio da su snage bosanskih Srba u danima pošto su 11. jula 1995. zauzele Srebrenicu koja je tada bila zona pod zaštitom UN, ubile "najmanje 5.336 identifikovanih osoba", i da bi broj žrtava, na osnovu predočenih dokaza, mogao biti do 7.826.
Popović je bio osudjen i zbog zavere za činjenje genocida i prisilnog premeštanja nekoliko desetina hiljada žena, dece i staraca iz Srebrenice po padu te enklave, kao i zbog niza drugih krivičnih dela - ubistva, progon, istrebljenje, okvalifikovanih kao zločini protiv čovečnosti i kršenje zakona i običaja rata.
Za genocid u Srebrenici, Tribunal je, pored Popovića i Beare, proglasio krivim Radovana Karadžića i generale Ratka Mladića i Zdravka Tolimira, a zbog pomaganja genocida osudio je generala Radislava Krstića i poručnika Dragu Nikolića.
Izvor: Beta