"Opadaju investicije, državna potrošnja stagnira, a privatna sporo raste“: Milojko Arsić o pogoršanju privrede u 2025.
U Srbiji su se početkom 2025. godine pogoršali rezultati privrede, rast bruto-domaćeg proizvoda (BDP) od 3,3 odsto u poslednjem kvartalu prošle godine smanjen je na dva odsto u prvom kvartalu ove godine, rekao je danas profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Milojko Arsić.

On je, na predstavljanju časopisa Kvartalni monitor o ekonomskim trendovima i politikama u Srbiji, rekao da će privredni rast ove godine, pod uslovom da se oporavi domaća tražnja, iznositi oko tri odsto, što je "znatno" manje od planiranog od 4,2 odsto.
Privredna aktivnost, kako je naveo, opada u građevinarstvu, trgovini, turizmu, a raste u IT, poljoprivredi, finansijama, dok je industrija na nivou proseka.
"Opadaju investicije, državna potrošnja stagnira, privatna sporo raste, izvoz solidno raste, ali sporije od uvoza. Rast privrede Srbije u prvom kvartalu je na nivou proseka zemalja centralne i istočne Evrope (CIE), ali je pogoršanje u odnosu na prethodnu godinu u Srbiji, snažnije", rekao je Arsić, koji je urednik tog časopisa.
Dodao je da to znači da, osim opštih faktora koji su uticali na druge zemlje, kao na primer, stagnacija privrede Nemačke i geopolitički sukobi, u Srbiji su postojali neki specifični, unutrašnji faktori, a izdvajaju se dva.
Prvi se, prema njegovim rečima, odnosi na političku krizu, koja generiše neizvesnost, a ona negativno utiče na investicije, ali i na odlaganje dela tekuće potrošnje, koja nije neophodna.
Istakao je da postoje i strukturni problemi u privredi Srbije, deo preduzeća koja su do sada poslovala u privredi su nisko produkivna i ne mogu da nastave poslovanje, a posebno se to odnosi na preduzeća iz tekstilne industrije, industrije kablova, koja se povlači iz Srbije, ali, kako je rekao, to nije povezano sa političkom krizom.
Jedan od specifičnih strukturnih problema je, kako je naveo i loše upravljanje javnim preduzećima, pa tako i u prvom kvartalu ove godine postoji veoma značajan pad proizvodnje električne energije, što takođe nije povezano sa političkom krizom.
U prvom kvartalu ove godine, prema njegovim rečima, zaposlenost stagnira, dok je rast realnih zarada usporen, mada i dalje visok.

Zbog bržeg rast realnih zarada od produktivnosti jedinični troškovi rada su, kako je naveo, od 2018. povećani za 33 odsto, što smanjuje cenovnu konkurentnost privrede Srbije, a sličan proces se odvija i u drugim zemaljama CIE.
Tokom juna državna statistika je, kako je istakao, "ispravila ranije objavljene podatke po izvozu u prošloj i ovoj godini, nakon čega su suštinski promenjeni podaci o spoljnoekonomskim tokovima".
Arsić je rekao da je, prema "novim" podacima izvoz u 2024. povećan 1,3 milijarde evra, a u prvom kvartalu za 759 miliona evra, usled čega su značajno smanjeni deficiti u spoljnoj trgovini i tekućem platnom bilansu, ali su i dalje visoki i imaju trend povećanja, mada su održiviji nego po "starim" podacima.
"Prema 'novim' podacima robni izvoz u prva četiri meseca snažno je porastao za 8,2 odsto, ali je uvoz povećan za 12,5 odsto, a deficit za 30 odsto", rekao je Arsić.
Strane direktne investicije su, prema njegovim rečima, u prvom kvartalu ove godine opale za više od 50 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, a na njihov pad uticala je politička kriza u Srbiji, stagnacija u EU, ali i poređenje sa vanredno visokim prilivom u prvom kvartalu prethodne godine, usled prodaje baznih stanica Telekoma.
Istakao je da inflacija od januara ove godine postepeno opada, tako da je maju iznosila 3,8 odsto međugodišnje, a na taj pad najviše je uticao pad cena energenata, ali i stagnacija domaće tražnje, usled restriktivne fiskalne i monetarne politike i rasta neizvesnosti u zemlji.
"Eventualni rast cena energenata na svetskom tržištu i loša poljoprivredna sezona doveli bi do privremenog rasta inflacije, ali dugoročno kretanje inflacija zavisi od fiskalne i monetarne politike i kretanja jediničnih troškova rada", rekao je Arsić.
Naveo je da u prva četiri meseca 2025. javni prihodi stagniraju, rashodi imaju blagi rast, a deficit je umereno visok.
"Javni prihodi u prva četiri meseca su povećani realno za 0,3 odsto, a javni rashodi za 2,2 odsto, što je veliko usporavanje u odnosu na prethodnu godinu, a znatno ispod plana za ovu godinu. Fiskalni deficit u ovoj godini će, verovatno biti u planiranim okvirima, mada postoje rizici da bude veći od planiranih tri odsto", rekao je Arsić.
Petrović: Institucije se od 2014. urušavaju
Akademik Pavle Petrović rekao je da ne očekuje u skorije vreme da se promeni model privrednog rasta Srbije, odnosno da domaći privatni sektor počne da investira, uprkos tome što je Vlada Srbije to navela kao ključnu reformu u Fiskalnoj strategiji.
"Još uvek je to model gde rast guraju državne investicije i sa njom povezane strane investicije. Domaći privatni sektor ne investira, zato što je slab ambijent, nema vladavine prava, zaštite svojine, visoka je korupcija, tenderima ne mogu da priđu. Ne očekujem da će to ubrzo da se promeni, uprkos tome što je Vlada u svom dokumentu, koji je usvojila pre nekoliko dana, objavila da je to njena glavna reforma kojom će se baviti", rekao je Petrović u izjavi za Betu.
Ocenio je da bi takva promena značila jačanje instucija, vladavinu prava, borbu protiv korupcije, navodeći da se institucije u Srbiji od 2014. sistematski urušavaju.
Istakao je da je u Fiskalnoj strategiji stoji da treba unaprediti pravni okvir i vladavinu prava da bi se "otključao" rast privrednog sektora, što je , kako je rekao, "čudna stvar".
"Koliko sad to treba uzeti ozbiljno kao tvrdnju, kad pogledate unazad šta se dešavalo, to je prvi stav, a drugi stav to bi značilo na neki način ispunjenje zahteva studenata, jer oni upravo traže da instucije počnu da rade. Iako to stoji u zvaničnom dokumentu Vlade, bojim se da nisu pažljivo pročitali ili misle 'pa dobro to je sad na papiru, pa ćemo videti'", rekao je Petrović.
Izvor: Beta