Lokalni izbori u Hrvatskoj: Zagreb, Split i Rijeka dobijaju gradonačelnike u drugom krugu za dve nedelje

Gradonačelnici najvećih gradova u Hrvatskoj, Zagreba, Splita i Rijeke, biraće se u drugom krugu lokalnih izbora, 1. juna, pošto nijedan od kandidata danas na izborima nije uspeo da osvoji više od 50 odsto glasova izašlih na birališta.

Lokalni izbori u Hrvatskoj/FOTO TANJUG/ FOTO HINA/ Tomislav Pavlek

Najzanimljivi je Zagreb gde je u drugi krug očekivano ušao aktuelni gradonačelnik Tomislav Tomašević, kandidat ujedinjene levice, stranaka Možemo i Socijaldemokratske partije (SDP), kome je malo nedostajalo za pobedu već u prvom krugu. 

Prema obrađenim gotovo svim biračkim mestima u Zagrebu, Tomašević je osvojio više od 47 odsto glasova ili oko 130.000 glasova i u drugom krugu će se sučeliti s drugoplasiranom, nezavisnom kandidatkinjom Marijom Selak Raspudić koja je osvojila oko 15 odsto glasova (43.000 glasova).

Bez drugog kruga ostao je kandidat vladajuće stranke na nacionalnom nivou, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Mislav Herman koji je osvojio oko 13 odsto glasova. Izlaznost u Zagrebu bila je oko 43 odsto.

Koalicija Možemo i SDP osvojila je uverljivo najviše glasova za zagrebačku skupštinu i obezbedila većinu odborničkih mesta.

U Splitu su u drugi krug izbora za gradonačelnika ušli aktuelni gradonačelnik Ivica Puljak (Centar) sa osvojenih oko 35 odsto glasova i HDZ-ov kandidat Tomislav Šuta s nešto ispod 30 odsto.

Zanimljivo je da su u drugi krug izbora za gradonačelnika Rijeke ušli Iva Rinčić (Akcija mladih i partnerskih stranaka) s osvojenih oko 40 odsto glasova i aktualni gradonačelnik Marko Filipović (nezavisni) s oko 20 odsto.

SDP, koja je na vlasti u Rijeci više od 30 godina, ostala je bez kandidata u drugom krugu budući da je kandidatkinja te stranke, aktuelna zamenica gradonačenika Sandra Krpan završila na trećem mestu.

Ta stranka se odlučila za Krpan umesto aktuelnog gradonačelnika Marka Filipovića, sada već bivšeg SDP-ovca, koji je naknadno ušao u izbornu trku kao nezavisni kandidat.

U Osijeku je očekivano već u prvom krugu uverljivo pobedio aktualni gradonačelnik Ivan Radić (HDZ) koji je osvojio više od 70 odsto glasova.

Premijer i predsednik HDZ Andrej Plenković izjavio je večeras u izbornom štabu HDZ u Zagrebu da je zadovoljan rezultatima, jer je "ukupno gledajući Hrvatska i dalje dominantno plave boje". On je naglasio da nije razočaran rezultatom kandidata HDZ za gradonačelnika Zagreba, jer je HDZ-ova lista druga po broju glasova za Skupštinu grada Zagreba.

Plenković je posebno pohvalio stranačke rezultate na području Slavonije, delova Dalmacije i Banije, dok je za Rijeku rekao da je "potpuna katastrofa SDP".

Građani Hrvatske danas su birali lokalnu vlast, a u brojnim gradovima i županijama biće održan drugi krug izbora za dve nedelje. Za opštinska i gradska veća, županijske skupštine i Gradsku skupštinu Zagreba, načelnike, gradonačelnike i župane kao i njihove zamenike kandidovalo se više od 31.000 kandidata, što je 7.770 manje nego pre četiri godine.

Opštinski načelnici, gradonačelnici i župani biraju se većinom glasova, a da bi bili izabrani moraju da dobiju više od 50 odsto glasova izašlih na birališta, a ukoliko to ne uspeju, drugi krug će biti održan za dve nedelje, 1. juna.

Hrvatska ima 576 lokalnih jedinica - 428 opština, 127 gradova i 20 županija uz grad Zagreb koji ima poseban status grada i županije.

U sedam gradova i 112 opština su izbori već ranije odlučeni, jer se u njima kandidovao samo po jedan kandidat ili jedna lista, a većina unapred poznatih gradonačelnika i načelnika je iz HDZ-a.

I pripadnici nacionalnih manjina birali su iz svojih redova, među ostalim, deset zamenika župana, 18 zamenika gradonačelnika i 39 zamenika opštinskih načelnika.

Što se tiče zamenika župana, pripadnici srpske manjine birali su ih u sedam županija - Karlovačkoj, Ličko-senjskoj, Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-sremskoj, Šibensko-kninskoj, Sisačko-moslovačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj.

Među strankama srpskog predznaka, najuticajnija je Samostalna demokratska srpska stranka koja ima i tri mesta u saboru Hrvatske koja su zagarantovana za srpsku nacionalnu manjinu.

Birališta zatvorena u 19 časova

U Hrvatskoj je u 19 časova zatvoreno svih 6.600 biračkih mesta na kojima su birači odlučivali o lokalnoj vlasti za iduće četiri godine - većima i skupštinama opština, gradova i županija, kao i načelnicima, gradonačelnicima i županima.

Prve rezultate Državno izborno povereništvo (DIP) objavilo je u 21 sat i ažuriralo ih svakih 15 minuta, a oko 23 sata trebalo bi da bude jasnija slika izbornih pobednika i gubitnika, navodi agencija Hina.

Prema prvim izlaznim anketama, HDZ-ov Ivan Radić u prvom krugu izbora za gradonačelnika u Osijeku je osvojio 72,12 odsto glasova, Tomislav Tomašević (Možemo i SDP) u Zagrebu je osvojio 49,59 odsto glasova, dok u Rijeci vodi Iva Rinčić (Akcija mladih i partnerskih stranaka) s 39,85 odsto, a Ivica Puljak u Splitu osvojio je 36,25 odsto.

Na današnjim lokalnim izborima zabeležen je slabiji odaziv nego na izborima pre četiri godine - na nivou države odaziv je bio 33,06 odsto što je oko 2,5 posto slabije nego 2021.

Oko 3,5 miliona hrvatskih birača danas je biralo lokalnu vlast za iduće četiri godine, veća i skupštine općina, gradova i županija, kao i načelnike, gradonačelnike i župane i njihove zamenike, u ukupno 576 jedinica.

Do 16.30 časova glasala skoro trećina birača

Oko trećine hrvatskih birača iskoristilo je do danas popodne svoje pravo da donesu odluku o lokalnoj vlasti za iduće četiri godine, objavila je Državna izborna komisija (DIP).

Do 16.30 časova glasalo je 33,06 oosto birača, što je 2,48 odsto manje nego na lokalnim izborima u maju 2021, saopštila je DIP, prenosi Hina.

Državna izborna komisija saopštila je da je danas do 11.30 glasalo 505.980 birača, preneli su mediji u Zagrebu. 

Pre četiri godine do tada je glasalo 15,47 odsto građana, a pre osam 15,98 odsto birača. 

Birališta su otvorena jutros 7.00, a biće zatvorena u 19 sati, do kada je na snazi izborna tišina. 

U Hrvatskoj je jutros u 7.00 sati otvoreno 6.600 biračkih mesta na kojima birači odlučuju o lokalnoj vlasti za iduće četiri godine - većima i skupštinama opština, gradova i županija, načelnicima, gradonačelnicima i županima.

Glasa se u 576 lokalnih jedinica, 428 opština, 127 gradova i 20 županija, kao i Zagrebu koji ima status grada i županije.      

Za opštinska i gradska veća, županijske skupštine i zagrebačku Gradsku skupštinu, načelnike, gradonačelnike i župane, kao i njihove zamenike kandidovala su se 31.082 kandidata, što je 7.770 manje nego pre četiri godine.

Ove godine na lokalnim izborima u Hrvatskoj najstariji kandidat ima 96 godina. Ipak, starosna dob kandidata nije problem, koliko problem predstavljaju sumnje i nepravosnažne presude zbog korupcije, ali i ratnih zločina – kao što je to slučaj sa Branimirom Glavašem. 

Kada je reč o srpskoj zajednici, sleduje joj manje mesta, jer prema popisu iz 2021. godine Srba u Hrvatskoj ima 3,2 odsto, dok ih je na prethodnom popisu bilo 4,3 odsto.


Izvor: Beta. FoNet, Insajder