Kovač: Između 30 i 40 žena godišnje izgubi život u Srbiji kao žrtva nasilja u porodici
Na skupu održanom danas pod sloganom “Nisi sama - Ujedinjeni protiv nasilja nad ženama” kao gorući problem je istaknuto skrivanje i neprijavljivanje nasilja nad ženama u Srbiji, kao i to da se krivica neretko svaljuje na žrtve.
Potpredsednica skupštine Srbije Elvira Kovač izjavila je da se u proseku godišnje izrekne između 30 i 50 hiljada hitnih mera, što znači da se udaljava nasilnik iz porodice i da mu se zabranjuje prilazak žrtvi.
“Nažalost, statistike su bile vrlo crne poslednjih nekoliko, čak i desetak godina, prosečno godišnje između 30 i 40 žena izgubi život u Srbiji kao žrtva nasilja u porodici. Prošle godine je ovaj broj bio za 40 odsto niži, ali je još uvek veliki broj. Svaki izgubljeni život je velika tragedija”, rekla je Kovač.
Poručuje da je najveća greška osuda žrtava, kao i da su centri za socijalni rad najslabija karika.
"Centri za socijalni rad su preopterećeni, socijalni radnici se bave drugim temama, drugim slučajevima", kazala je Elvira Kovač, ističući i važnost rada na edukaciji policije i zdravstvenih radnika.
Zamenica šefa Delegacije EU u Srbiji, Plamena Halačeva, izjavila je da je polovina žrtava femicida ubijena u svom domu i poručila da porast nasilja nad ženama mora da se zaustavi.
"Mnogo žena veruje da treba da se povuku u tišinu. Povlače se zbog stigme, straha ili osude. Mi smo ovde da to promenimo, da učinimo da se žrtve osećaju sigurnima, poštovanim i zaštićenim. Prevencija treba da bude naša prioritetna oblast, to je ključ za prekid ciklusa nasilja", navela je Halačeva
Napomenula je i da treba raditi na konkretnim mehanizmima, poput skloništa i linija za pružanje pomoći i podrške.
Karol Vinju iz UNICEF-a je izjavila da problem vidi u toleranciji prema nasilnim izjavama i nasilničkom ponašanju, kao i da je nasilje nad ženama i nasilje nad decom povezano i da borbu protiv takvih nedopustivih pojava treba početi od škole.
Predstavnica Sigurne kuće Mina Grašić poručila je da se ćutanjem ne štiti žrtva, već nasilnik, ali i da primećuje pomak u prijavljivanju nasilja.
"Žene koje dolaze iz većih gradova se češće odluče da prijave to nasilje. Međutim, u manjim sredinama to je i dalje problem, jer i dalje postoji ta osuda i sramota koju žena neopravdano oseća da bi prijavila nasilje", zaključila je Mina Grašić.
Izvor: Beta/ FoNet