Dan sećanja u Donjoj Gradini na žrtve genocida u Jasenovcu
Najviši državni zvaničnici Srbije i Republike Srpske položili su vence na Spomen području Donja Gradina, gde se danas obeležava Dan sećanja na žrtve zločina genocida NDH u koncentracionom logoru Jasenovac. Nakon služenja parastosa, predsednik Srbije Aleksandar Vučić se obratio prisutnima poručujući da je ponosan što se još jednu godinu zaredom menja sudbina Srba koju su im drugi namenili.

Obeležavanju Dana sećanja na žrtve zločina genocida NDH u Spomen-području Donja Gradina prisustvuju i predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić, srpski član Predsedništva BiH Željka Cvijanović, predsednik Skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić i predsednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković.
U delegaciji Srbije su i ministri Nikola Selaković, Jelena Žarić Kovačević, Milica Đurđević Stamenkovski, Đorđe Milićević, Demo Beriša, Dragan Glamočić. Obeležavanju Dana sećanja na žrtve genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH, u Spomen-području Donja Gradina prisustvuje veliki broj građana, a obeležavanje zajednički organizuju vlade Srbije i Republike Srpske.
Vučić: Jasenovac jedini logor koji nije oslobođen
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je Jasenovac jedini logor koji nikada nije oslobođen i, naglašavajući da je i u Aušvic ušla Crvena armija, upitao ko je dozvolio da logor Jasenovac radi do 4. maja.
Vučić je, na obeležavanju Dana sećanja na žrtve zločina genocida NDH u koncentracionom logoru Jasenovac, u Spomen-području Donja Gradina, rekao da je ponosan što se još jednu godinu zaredom menja sudbina Srba koju su im drugi namenili.
"Svake godine menjamo sudbinu koju su nam namenili. Menjajući sebe, osiguravamo budućnost našeg naroda, suprotstavljajući se onima koji su nam sudbinu nestanka namenili, pokazujemo da ćemo živeti", naglasio je Vučić.
On je naveo da su partizani i Crvena armija više od sedam meseci bili u Beogradu, a da je "srbosek" u Jasenovcu i dalje neumorno radio svoj posao.
"Dan pobede, 9. maj, približava se, a ta sotona i dalje je dirigovao krvavim pirom, nesmetano i neometano. Ko je dozvolio da, kako ga veliki Gideon Grajf naziva, balkanski Aušvic radi, do 4. maja? Kako je moguće da partizanske brigade nisu napadale Jasenovac, a da su saveznici istovremeno tukli po Nišu, Leskovcu i Podborici? Ko je dozvolio da se to čudo od logora, da se rad ovog čuda od logora produži, nastavi i da gotovo niko od Srba ne opstane?", upitao je Vučić.

Vučić je dodao da će u Donjoj Gradini nići veličanstven memorijalni centar i da će ga Srbija platiti najvećim delom, kao i u Beogradu. On je rekao da je verovao da će ideja o podizanju memorijalnih centara u Donjoj Gradini i Beogradu naići na ogroman entuzijazam ministara Vlade Srbije, ali da nije.
"Prolazili su dani i uvek bi bio neki problem. Ili lokacija ili ne znam šta sve. Lično ću, kao što sam to rekao i poslednji put, preuzeti brigu o tome i obećavam vam već sledeće godine na ovom istom mestu videćete ogroman napredak u svemu što činimo. Ovde će nići veličanstveni memorijalni centar. Srbija će da ga plati najvećim delom, i u Beogradu takođe. Kao u Jerusalim kada odete, prvo odete u Jad Vašem pa se onda sastajete sa izraelskim političarima. Tako će biti i u Beogradu. Prvo obiđete mesto najvećeg stradanja srpskog naroda, pa se onda sastajete sa svima nama", istakao je Vučić.
Predsednik je naglasio da će Srbija uvek biti tu za Republiku Srpsku i da na Srbiju mogu da računaju. Poručio je da Srbi ne mrze nikoga, ali da mnogo vole svoju otadžbinu.
"Volimo sve druge, ali najviše, naravno, volimo svoj narod. Hoću vama u Republici Srpskoj da kažem da su krenuli na Srbiju da ne bi bilo nikoga uz Republiku Srpsku, da ne bi bilo nikoga uz naš narod na Kosovu i Metohiju. A sada, otpor je sve veći u Srbiji. Gotovo je sa njihovim revolucijama i otimanjem Srbije od njenih građana i od njenog naroda", naglasio je Vučić.
Obeležavanje je počelo polaganjem venaca na grobnom polju "Topole", zatim je bio služen parastos i pomen žrtvama. Sistem logora smrti NDH obuhvatao je oko 80 logora, a Donja Gradina kao najveće stratište u sistemu koncentracionih logora Jasenovac formirana je u avgustu 1941. godine. Poslednji preživeli zatočenici u Jasenovcu počeli su proboj 22. aprila 1945. godine.
Među istoričarima postoje velika neslaganja oko tačnog broja žrtava Jasenovca. U zavisnosti od izvora broj varira od više desetina hiljada, do preko 700.000 žrtava.
Podsećamo, predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću je u julu 2022. godine zabranjen ulazak u Hrvatsku, kada je, kako je naveo, želeo da ode u ličnu posetu Jasenovcu. Hrvatske vlasti su saopštile da Vučić nije ispoštovao diplomatski protokol, te da poseta visokog zvaničnika susedne države ne može biti privatnog karaktera.
Izvor: Tanjug/Insajder