"Velika očekivanja i izneverene nade": Čemu služi Agencija za sprečavanje korupcije petnaest godina od formiranja

U godini u kojoj se obeležava petnaesti rođendan Agencije za sprečavanje korupcije ovaj, po zakonu, “nezavisan i samostalan državni organ“, suočava se sa svojevrsnim paradoksom – što su manje prisutni u javnosti, to njihov rad izaziva više političke kontroverze. A sa korupcijom koja je na najvišem nivou otkako se te pojave mere, kako pokazuju istraživanja relevantnih međunarodnih organizacija, sve češće se postavlja pitanje – čemu služi Agencija za sprečavanje korupcije?

Agencija za sprečavanje korupcije, foto: Srđan Ilić

U toku dana, na ovo pitanje pokušali su da odgovore članovi skupštinskog Odbora za finansije, koji je raspravljao o godišnjem izveštaju o radu Agencije za prošlu godinu. U izveštaju koji je bio na dnevnom redu, navodi se da je Agencija u toku 2024. godine izrekla 292 mere opomene i upozorenja, podnela 451 zahtev za pokretanje prekršajnog postupka i tri krivične prijave, zaključila šest sporazuma o saradnji i obavila obuku za 8.521 polaznika.  

Ukupno je za rad Agencije iz budžeta Srbije, po više osnova, izdvojeno oko 396 miliona dinara. Ipak, kako je na sednici skupštinskog odbora istakla Verka Atanasković, Agencija je svojim radom doprinela i punjenju državnog budžeta tako što su na osnovu njihovih prekršanjih prijava sudovi izrekli kazne u visini od 18,9 miliona dinara.  

Na sednici, predsednik Narodnog pokreta Srbija Miroslav Aleksić je naveo da je izveštaj Agencije pun fraza i opštih mesta, te da oni ništa konkretno nisu uradili.  

“Srbija je jedan od lidera korupcije u Evropi. To je potvrda da institucije ne rade svoj posao. Korupcija je u Srbiji legalizovana i postala je deo svakodnevnog života“, kazao je Aleksić dodajući da se Agencija nije oglašavala po, kako je naveo, brojnim primerima političke korupcije – od kršenja Ustava predsednika Republike, do intenziviranja javnih radova u Zaječaru i Kosjeriću gde predstoje lokalni izbori.  

Dušan Nikezić, član Stranke slobode i pravde nadovezao se rekavši da je Agencija možda doprinela budžetu sa 18 miliona dinara, ali da je svojom neaktivnošću u borbi protiv korupcije doprinela šteti budžeta u iznosu od više milijardi evra.  

Zamenica direktora Agencije Verka Atanasković je sa žaljenjem konstatovala da ni narodni poslanici ne poznaju zakonske nadležnosti Agencije za sprečavanje korupcije.  

“Mi se ne bavimo represivnim, već preventivnim merama i sve nadležnosti koje imamo u tom smislu se maksimalno sprovode. Što se tiče ustavnog položaja predsednika Republike, važno je istaći da naši zakoni ne brane funkcionerima da budu članovi stranaka i da se bave političkom aktivnošću“, navela je Atanasković zaključujući da apsolutno ne prihvata argument da ništa nisu uradili.  

Prema Zakonu o sprečavanju korupcije, Agencija ima 17 nadležnosti. Najvažnije su da nadgleda sprovođenje Zakona o sprečavanju korupcije i Zakona o finansiranju političkih aktivnosti, vodi registar imovine i poklona javnih funkcionera, odlučuje o sukobu interesa, ali i istražuje stanje u korupciji i predlaže korake radi otklanjanja rizika korupcije.  

A stanje sa korupcijom u Srbiji poslednjih godina ne stoji najbolje. Prema Indeksu percepcije korupcije za 2024. godinu, svetskim istraživanjem koje objavljuje organizacija Transparentnost Internešenal, Srbija je od 180 zemalja u kojima se merila percepcija korupcije, na 105 mestu koje deli sa Ukrajinom. Time je nastavljen pad Srbije na ovoj listi, koji traje poslednjih dvanaest godina otkako se meri percepcija korupcije.

Dobra ideja, slaba realizacija

Zoran Stojiljković, profesor Fakulteta političkih nauka u penziji je u dva mandata bio član Odbora Agencije. Kako navodi za Insajder, priča o Agenciji može da se sumira kao priča o “probuđenim nadama i izneverenim očekivanja“.  

“Nesporno, tamo je radio i dalje radi određeni broj vrlo stručnih ljudi. Taj institucionalni okvir za prevenciju korupcije je dosta dobro zamišljen od evidencije imovine, rešavanja o konfliktu interesa, do nadzora nad lobistima. Međutim, ta zamisao nikada nije sprovedena do kraja. Agencija je vrlo brzo nakon formiranja zauzela jednu reaktivnu ulogu, naročito kada su u pitanju zvučni slučajevi koji uključuju visoke funkcionere. U zadnje vreme, izbor direktora koji je bio član stranke koji je zamrzao svoj status je dodatno smanjilo uticaj Agencije u javnosti“, navodi Stojiljković.

Oklevanje Agencije za sprečavanje korupcije da svoje nadležnosti iskoristi protiv najviših funkcionera vlasti je nešto što prati rad ovog nezavisnog tela od njenog formiranja. Poslednji upečatljiv primer iz tog spektra je odluka Agencije da ne postoji ništa sporno u radu kol centra koji je angažovao ljude da sprovode promotivne aktivnosti za Srpsku naprednu stranku, čak i kada je objavljen snimak na kojem se vidi da je jedan od radnih zadataka da se glasa za vladajuću koaliciju.

Sa druge strane, kako je Insajder pisao, tokom poslednje kampanje za lokalne izbore, Agencija je izrekla meru upozorenja SNS-u zbog toga što je objavljen snimak na kojem predsednik opštine Kosjerić govori o infrasturkturnim radovima u kontekstu izbornih šansi stranke.  

Stojiljković dodaje da je Agencija, čak i u periodima u kojima je postojala volja da se zauzme proaktivniji pristup, suočavana sa brojnim blokadama.  

Zoran Stojiljković
Profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu Zoran Stojiljković, foto: Insajder printscreen


“Antikoruptivna strategija je stvar cele države, a nikada na nivou države nije došlo do šire koordinacije aktivnosti. Zbog toga Agencija i nije učinila mnogo kod slučajeva visoke političke korupcije, jer i kada je podnosila krivične prijave, po njima tužilaštvo nije postupalo. A ubrzo po formiranju, ona je sklonjena iz fokusa javnosti i do danas je ostala reaktivna i poprilično zatvorena“, ističe Stojiljković. 

Danilo Šuković, ekonomista i bivši član Saveta za borbu protiv korupcije, navodi da je Agencija osnovana u trenutku kada je Savet bio u punoj snazi.  

“Savet za borbu protiv korupcije je aktivno kritikovao korupciju tadašnje vlasti, koja im je svakako smetala. Tako da sam oduvek smatrao da je jedan od podsticaja za formiranje Agencije za sprečavanje korupcije bio da se ućutka Savet za borbu protiv korupcije. Ta stigma je prati od formiranja, a danas je čini mi se posebno izražena“, kaže Šuković.

On dodaje da je glavni problem Agencije to što ona nije nezavisna kako je definisano zakonom, već je u službi režima, nezavisno od toga ko je na vlasti.  

“Agencija je oslabljena do te mere da nikada nije mogla da izvršava svoju funkciju u celosti, bilo to sprečavanje sukoba interesa ili uvođenje reda u oblasti finansiranja političkih partija i izbornih kampanja. Ona je ostala pod kontrolom vlasti i nije mogla da odgovori svom osnovnom zadatku. Ona danas nema uticaj na pitanje korupcije, jer da ima, postojali bi opipljivi rezultati. A kod nas je korupcije sve veća, a ne sve manja“, zaključuje Šuković.

Novinar: Vuk Jeremić

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.