Trikoš: Nejasno zašto i za šta Severna Makedonija dobija 6 milijardi evra od Velike Britanije (VIDEO)
U Londonu je potpisan Sporazum o strateškom partnerstvu između Velike Britanije i Severne Makedonije koji podrazumeva pozajmicu od oko šest milijardi evra. I London i Skoplje su ovih dana demantovali da sporazum predviđa prihvat migranata, međutim, detalji nisu poznati. O tome je u emisiji Svet i mi, govorio komunikolog iz Londona Đorđe Trikoš.

Sporazum je potpisan, ali detalji se ne znaju, iako se šest milijardi evra ne pozajmljuju tek tako. Na sajtu Ministarstva spoljnih poslova Velike Britanije po rečima našeg sagovornika “neobično malo detalja”, o konkretnim implikacijama sporazuma.
“Ono što mi možemo da vidimo jeste, da je ta prosto vest na napisana uz konstatacu, kako je Velika Britanija do kraja trećeg kvartala prošle godine, bila četiri uzastopna kvartala, drugi najbolji trgovinski partner Severne Makedonije. Ali, nije zaista jasno u ovom trenutku u kom pravcu zapravo taj sporazum ide i koje on konkretne benefite donosi Severnoj Makedoniji. Ono što je interesantno isto u ovoj objavi na njihovom sajtu jeste, da nemamo nikakve izjave od strane samih makedonskih zvaničnika, imamo neke dosta uopštene konstatacije na strani britanskog ministarstva i to je to. Zaista u ovom trenutku je teško reći koje su stvarne implikacije sporazuma”, kaže komunikolog Đorđe Trikoš.
Ono što su obe strane potpisnice sporazuma demantovale je -da sporazum predviđa da će Severna Makedonija prihvatati migrante, koje Velika Britanija bude vraćala sa svoje teritorije. A, danas je britanski Zavod za statistiku saopšti,o da je smanjenje izdavanja dozvola za rad i studentskih viza prošle godine prepolovilo neto-imigracije, reč je o 430 hiljada ljudi u 2024.godini. Ovo može biti posledica odluke tadašnje vlade na čelu sa Konzervativnom strankom, koja je uvela ograničenja za ljude koji dolaze u Britaniju sa radnim ili studentskim vizama.
“Vrlo je kredibilna pretpostavka da je zapravo taj rezultat posledica mera, koju je primenila prethodna vlada, jer u Britaniji uvek imate tu zanimljivu dinamiku gde su statistički zavodi ili organizacije koje se bave revizijom ili procenom kredibiliteta određenih budžetskih, mera vlade, vrlo nezavisne od vlade. U tom smislu oni imaju neku svoju dinamiku u kojoj objavljuju podatke i u ovom trenutku kada su oni objavili to smanjenje, teško da nova vlada može sa samopouzdanjem da tvrdi da je to posledica bilo čega što su oni uradili. Sa druge strane, oni zaista imaju veliki problem sa imigracijom, ne iz razloga što je broj imigranata, koji je Britaniji potreban - neosnovan, više se radi o tome da je to izuzetno politički osetljivo pitanje. Dakle, nepopularna je prosto imigracija u Britaniji. I vlada se u ovom trenutku jako trudi da izađe u susret biračima. Nedavno je bila velika objava o drastičnim merama smanjenja ilegalne imigracije. To se radi iz prostog razloga što laburisti pokušavaju da povrate svoje birače, jer očigledno i među tradicionalnim biračkim telom laburističke partije vi imate sad ljude koji su izuzetno osetljivi na pitanje migracije. Njihov problem ne leži na strani legalne, nego na strani ilegalne migracije, koje oni ne znaju kako da reše. Imate konstantan priliv tih malih brodića i to je očigledno jedan tehnički problem, logistički problem koji oni bezbednosno nisu u stanju da reše,” kaže komunikolog Trikoš.
On dodaje da su Velikoj Britaniji potrebni ljudi koji mogu da rade negu u domovima za zbrinjavanje starih, zdravstveni radnici, niskokvalifikovani i visokokvalifikovani radnici, a sada teže tome da zaustave taj proces legalne imigracije, kako bi odgovorili na potrebe na strani biračkog tela. Podsetimo da je pitanje migracija bilo ključno u Bregzitu 2016-te, kada je Britanija odlučila da izađe iz Evropske unije u kojoj članstvo podrazumeva slobodu kretanja i rad u svim državama-članicama. Međutim stopa migracija se, neočekivano, potom povećala u Britaniji.
“Udeo stranaca, ljudi koji dolaze u Britaniju, se zaista povećao u prethodnih par godina. Teza o tome kako će to da postane “zemlja stranaca” je opet jedna politički izmerena izjava. Ona je takva kakva je, upravo sa ciljem da bi se premijer Kir Starmer približio nešto konzervativnim biračima u Britaniji. Izjava je na udaru ozbiljnih kritika. Zato što su neki ukazali na to da podseća na neke bezmalo rasističke izjave nakon Drugog svetskog rata, što je izuzetno problematično. Tu se cilja na konkretnog pojedinca, koji je u tom trenutku bio član parlamenta i čije su izjave u to vreme bile ozbiljno osuđene. Ono što je problem jeste što ovo rešenje koje oni predlažu nije zapravo dobro za Veliku Britaniju.”
Trikoš kaže da bilo kakvo zaustavljanje legalne imigracije može da se odrazi i na stope rasta i produktivnost. A, to su sproblemi koji teško da mogu da budu zaobiđeni, time što će prosto taj teži problem, koji se tiče ilegalne imigracije da se rešava tako što ćete smanjite broj na strani legalne migracije.
“Oni to pokušavaju da smanje tako što ograničavaju broj studenata, koji može da dođe, tako što produžavaju rok za sticanje trajnog boravišta i seriju drugih mera uvođenjem, možda popularnih mera, o tome da mora da se zna engleski jezik na određenom nivou. Ali, da se vratimo na početak i zemlje Balkana - istina je da Velika Britanija gleda kako da nađe možda zamenu za Albaniju, koju su oni imali u vidu, da na sličan način reše problem migranata, kako je to htela Italija. Tako da ja zapravo uopšte ne bih isključio mogućnost da iza ovog sporazuma sa Severnom Makedonijom, još stoji neka vrsta očekivanja - da Severna Makedonija izađe u susret na sličan način na koji je Albanija trebalo, ali nije iz razloga koji samo Edi Rama zna”, zaključuje komunikolog Đorđe Trikoš.
Izvor: Insajder
Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.