Targetiranje rektora, dekanke, studenata, novinara - bez posledica za one koji to rade
Dekani u Srbiji, ali i rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić mesecima podržavaju studente u blokadi i njihove zahteve. Isto toliko ih zvaničnici države, mediji bliski vlasti i tabloidi vređaju i etiketiraju. Osim što je optužen da stoji iza studentskih protesta, predstavnici vlasti pozivali su i na njegovo hapšenje. Dekanku Filozofskog u Nišu Nataliju Jovanović, predsednik Srbije Aleksandar Vučić nazvao je jednom od "trojke zla u Nišu", ali i "kriminalkom iz Niša". U subotu, 30. marta, dekanka je zadobila povrede ruke jer je napadnuta nožem za vreme protesta "Pod lupom nauke".

Advokat Miloš Janković za Insajder je ocenio da smo svedoci “intenzivnih napada eksponenata postojeće vlasti”, bilo da je reč o najvišim državnim funkcionerima ili medijima, protiv građana koji ukazuju da u Srbiji nije ostvarena vladavina prava koja predstavlja osnovnu pretpostavku Ustava, da se grubo krše ljudska prava, kao i da je vlast u Srbiji potpuno potčinjena interesima vladajuće elite i zasnovana na nesagledivoj korupciji koja je ušla u sve pore našeg društva.
Započelo se, između ostalog, pojašnjava za Insajder Janković, sa ohrabrivanjem vozača da prolaze kroz masu studenata koji blokiraju raskrsnice, uz navođenje da su takva okupljanja nezakonita, a da vozači imaju pravo da svojim vozilom prolaze putem kojim su naumili.
“Navedeno je imalo za posledicu brojna brutalna povređivanja studenata. Iz okolnosti da su tužilaštva, uprkos njihovoj slepoj poslušnosti nalozima iz vrha vlasti, takve akte u nizu slučajeva kvalifikovali kao pokušaj ubistva, proističe da su svi oni koji su unapred opravdavali takvo postupanje podstrekači na izvršenje tog krivičnog dela. Sledstveno tome, aktuelne uvrede, targetiranja i nedvosmislene pretnje, između ostalih, upućene rektoru Univerziteta u Beogradu i dekanki Filozofskog fakulteta, stvaraju latentnu opasnost na ugrožavanje njihovog života i telesnog integriteta. Protagonisti takvog progona moraju biti svesni vlastite odgovornosti, jer ocenu o tome neće davati oni, kao što to neuspešno pokušavaju da učine po pitanju ispunjenosti studentskih zahteva, već građani Srbije koji postaju sve više ogorčeni na poteze vlasti”, pojasnio je Janković za Insajder.
Prema njegovim rečima, za Srbiju bi bilo veoma loše da se ostvari potencijalna opasnost da se efekti navedenih targetiranja, poput bumeranga, vrate pojedincima iz aktuelne vlasti.
“U velikoj meri je moguće da će gromoglasno najavljena oštra odmazda prema pojedincima koji su se u proteklom periodu otvoreno suprotstavili aktuelnoj vlasti izazvati još veći bes građana, a u stanju besa visokog inteziteta ne vlada razum, što može imati nesagledive posledice na sve nas”, ocenio je Janković.
Ipak, ukazuje da društvo nije u krizi. Naprotiv, kaže Janković “u svest ogromnog broja građana Srbije studenti su udahnuli ono što je uslov za postojanje pravne države – nepristajanje na zloupotebu vlasti”.
“U Srbiji su u krizi aktuelni nosioci vlasti. Naime, neustavni, a faktički nosilac vlasti je izopšten kao nenadležan, Vlada je podnela ostavku, rad brojnih obrazovnih i drugih institucijara je blokiran, a studenti, podržani brojnim građanima, mesecima svakodnevno protestvuju širom Srbije. Svoje nezadovoljstvo postupanjem aktuelne vlasti izrazili su, između ostalih, Rektorski kolegijum beogradskog univerziteta, kolegijumi dekanata univerziteta širom Srbije, brojni nezavisni intelektualci, profesori, nastavnici i učitelji, advokati, ogromna većina osoblja beogradskog Pravnog i Medicinskog fakulteta, preko 700 sudija”, izjavio je advokat za Insajder.
Advokat Miloš Janković, koji je i i nekadašnji zamenik zaštitnika građana, ocenjuje da je celokupnu situaciju, pa i nasilje sa kojim se suočavamo, a koje je posledica “frustracije vladajuće oligarhije, suočene sa izražavanjem bunta građana zbog neustavnog i nezakonitog, posebno koruptivnog postupanja vlasti”, potrebno rešiti mirnim putem bez dodatnih zaoštravanja.
“Studenti i nezadovoljni građani bi trebalo da nastave sa svojim doslednim izražavanjem nepristajanja na sve ono loše što vlast nudi, kao i odolevanjem na neprimerene pritiske, ucene i štete koja čini targetiranim pojedincima, ali i građanima kao celini.
Nosioci vlasti bi trebalo da napuste proklamovani koncept odmazde i da prihvati ustupak, da prihvati ispunjenje svih preduslova a zatim i sprovođenje izbora po pravilima koja će u što većoj meri omogućiti izražavanje stvarne volje građana”, zaključio je Janković za Insajder.
Skrozza za Insajder: Živimo u državi u kojoj oni koji bi trebalo da odrede sankcije zapravo potpiruju mržnju
Zamenica glavnog urednika agencije FoNet i članica Saveta za štampu Tamara Skrozza za Insajder kaže da bi sankcije bile očekivana stvar - “da živimo u normalnoj državi.”
“Očekivano je da budu određene sankcije nad bilo kim ko na bilo koji način ugrožava bezbednost i ko potpiruje mržnju. Međutim, mi ne živimo u normalnoj državi, niti u državi u kojoj postoje institucije. Mi živimo u državi u kojoj oni koji bi trebalo da odrede sankcije zapravo potpiruju mržnju i ugrožavaju bezbednost osoba koje različito politički misle. Tako da u ovim situacijama ne očekujem nikakve sankcije, kao što ne očekujem sankcije ni u slučajevima nekim koji će se tek dogoditi i kao što ih nije bilo u silnim slučajevima koji su ovome prethodili”, izjavila je Skrozza za Insajder.
Prema njenim rečima, da Regulatorno telo za elektronske medije radi kako treba bio bi korisna institucija. Međutim, Savet REM-a ne postoji od novembra prošle godine, kada je dotadašnjim članovima Saveta istekao mandat, a proces izbora novih članova obeležen brojnim nepravilnosti.
Skrozza ukazuje i da otkako je nastao Saver REM-a nikada nije bio nezavisna institucija, kao što je neophodno da to bude.
“Savet REM-a moramo da imamo u jednom čistom obliku, čistoj formi, onako kako zakon predviđa i da to bude jedna nezavisna institucija, potpuno na strani svih mogućih političkih i ekonomskih interesa. To nismo imali otkad je Savet REM-a nastao, prema tome, mislim da od njega nikakve vajde ne bi bilo u ovom trenutku”, zaključila je za Insajder Skrozza.
Novinarka Bojana Stojanović
Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.