Stojaković (Fondacija Roza Luksemburg): Levica privukla mlade, demohrišćani ne mogu bez njih u Bundestagu (VIDEO)
Trend da sve brojnija starija populacija odlučuje na izborima o budućnosti države, nije svojstven Nemačkoj. Ni sve jasnije ideološke podele nisu vidljive samo u toj zemlji. O tome koliko se pažnje pridaje tim podacima u Nemačkoj, za "Svet i mi" je govorio Krunoslav Stojaković, viši savetnik u Fondaciji "Roza Luksemburg" iz Berlina, organizaciji koja je povezana sa strankom Levice.

"Ta populacija, a to nije nikakva posebnost Nemačke, pre glasa za konzervativnije stranke, za stranke za koje već znaju kakve su, kakva je politička agenda, koji znaju možda i kandidate već jako dugo. U principu, teško im pada prihvatanje, recimo, nekih novih pokreta, ideja, okolnosti unutar kojih se Nemačka kao država nalazi, i to isto dovodi do straha. Onda je reakcija birati nešto što je poznato, što je konzervativno ili što barem obećava da se ništa neće promeniti. I zato ta starija populacija u većini glasa konzervativno. Konzervativno u smislu konzervativne stranke ili u najboljim ili najprogresivnijim slučajevima možda socijaldemokratska stranka, zato što su to jednostavno te dve velike stranke u Nemačkoj. Sad, u zadnje vreme, zadnjih nekoliko godina je AFD, kao jedna izrazito desničarska stranka ušla u tu populaciju sa obećanjem da se ništa neće promeniti ako izbacimo strance. To ih čini popularnim i čini ih popularnim činjenica da unutar starije generacije Nemačke, penzionerske, sve veći problem predstavlja socijalni status. Dakle, penzioneri u Nemačkoj imaju jako težak život i oni su podložni propagandi AFD-a da će sa izbacivanjem stranaca i/ili migranata, njihov socijalni status biti bolji. Tako da je to jedna reakcija, recimo, tog starijeg stanovništva. Mlađe stanovništvo je uvek, i to isto tako nije nikakva posebnost možda nemačkog društva - otvorenije, ali samim tim i fluidnije. Na ovim izborima Levica je imala veliki uspeh kod mladih birača. Na prethodnim izborima uopšte ne. Desničarska stranka AFD je imala veliki uspeh kod mladih, ali mladi isto tako glasaju velikim brojem za Zelene", izjavio je Stojaković za "Svet i mi".
Levica beleži dobar rezultat i, kao što smo rekli, za nju mahom glasaju mladi. Kako je Levica privukla mlade, odnosno jesu li socijalne levičarske ideje sada popularnije u Nemačkoj?
"Ja mislim da su levičarske socijalne ideje uvek bile popularne, samo nije bilo aktera koji ih izrazito i eksplicitno formuliše. To nije bila ni Levica jedno vreme, zato što smo bili, zato što je stranka bila zauzeta i imala interne sukobe, pa do programske razrade i programskog nekog formulisanja stavova u javnosti uopšte nije ni došlo. Dakle, stanovanje, troškovi života, penzioneri, da li mogu ili da li ne mogu da žive od svoje penzije, radnici i radnice, da li mogu da žive od svoje plate ili ne mogu. Dakle, to su bile glavne teme. Kad je došlo do tog naglog preokreta u javnosti, tog desnog preokreta, stranka je jednostavno bila jako uverljiva u svojim pozicijama i jedan deo nemačkog društva je to prepoznao i taj antifašistički pokret zapravo koji je nastao sa milionima ljudi na ulicama je prepoznalo da je Levica zapravo jedna od najčvršćih brana antifašizmu u Nemačkoj i to je dodatno dovelo do toga da je stranka programski postala popularna", rekao je Stojaković.
Među mladima je popularan i AFD. Odakle interesovanje mladih u Nemačkoj za desničarske ideje?
"Da, kod mladih je AFD popularan zato što je jako rano prepoznao važnost socijalnih medija i da se mladi tu kreću - kratki slogani, kratke poruke u tim formatima koji se nude na socijalnim medijima. To je dovelo do toga, to je prvi korak desnice bio da uopšte u tom svetu mladih postanu neka bitnija činjenica. A druga stvar, naročito mladi na istoku Nemačke, u istočnim pokrajinama, otvoreni su prema desnici, jer se već od samog ujedinjenja na istoku Nemačke razvijala neka omladinska subkultura koja je bila jako otvorena prema radikalnoj desnici, prema fašističkim organizacijama, gde su dolazili neonacisti sa zapada na istok i preuzimali te organizacije. Zbog toga, a to nije novi fenomen, to je već fenomen iz devedesetih, vi imate već devedesete napade na azilante, na strance, na istoku Nemačke, bacanje bombi u ove domove za azilante. E, to je jedan problem koji se jednostavno gomilao, gomilao, gomilao, a nije bilo političkog predstavnika, pokreta na lokalu. Od kako je AFD došao na političku scenu, preuzeli su političko vođenje tih omladinskih substruktura", objasnio je Krunoslav Stojaković.
Nepisano pravilo u političkom životu Nemačke je da nema saradnje sa strankama desnice. Međutim, demohrišćani odbijaju saradnju i sa partijom Levice. Kako vidite to poistovećivanje desničara i levičara od jedne etablirane, konzervativne stranke koja ima dugu istoriju vlasti u Nemačkoj?
"Jedan od nekoliko važnih, a možda i najdominantniji narativ, oduvek je bio, a nastao na zapadu Nemačke, jeste antikomunizam. Nakon ujedinjenja Nemačke taj narativ je doveo do toga da stranka koja je nastala na istoku Nemačke, kao ostatak bivše komunističke partije - da su sve stranke manje više zapadne Nemačke, ove velike stranke koje znamo, dakle CDU, SPD, Zeleni su rekli - ‘mi ne sarađujemo sa PDS-om’. To je ta stranka koja je nastala iz komunističke partije istočne Nemačke. Ali, to je bilo devedesetih godina. Levica je sada najmlađa stranka u Nemačkoj, po svom članstvu. Niko od njih nije imao nikakvu funkciju u istočnoj Nemačkoj, jer to je često rečeno da to su bivši funkcioneri istočne Nemačke, ali mi imamo sada jednu potpuno novu stranku. Ta teorija totalitarizma, da imamo sa jedne strane desni totalitarizam, a sa druge strane levi totalitarizam - “a mi stranke sredine moramo između toga da upravljamo društvom” - ta teorija je jako dugo bila vrlo snažna. CDU je jedina stranka koja je ostala pri tome da kaže 'imamo dva totalitarizma i mi se borimo protiv oba'. Međutim, prema AFD-u, taj stav uopšte više nije toliko jasan. Zato što je trenutno vođstvo CDU-a u nemačkom Bundestagu ipak glasalo sa desnicom, a na lokalnom nivou već duže vreme se vode rasprave oko saradnje, i ta saradnja na tom nivou već postoji. Međutim, najverovatnije u novom sazivu, nova vlada u Nemačkoj neke zakone neće moći da sprovede ukoliko Levica ne bude glasala za to. Dakle, CDU će ipak morati da pronađe neki način saradnje da bi Levica glasala za neke zakonske predloge, koji inače ne bi mogli da prođu. I to će biti sada jedno od tih otvorenih pitanja kako će se sa time nositi stranka, a isto tako i prema desnici", izjavio je za “Svet i mi” na Insajder TV Krunoslav Stojaković, viši savetnik u Fondaciji "Roza Luksemburg".
Izvor: Insajder
Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.