Šta ostaje iz Privremenog organa Beograda - poslovi vredni stotine miliona evra i sumnje na kršenje zakona (VIDEO)

Konstituisanjem Skupštine grada Beograda, u petak, Privremeni organ Grada Beograda prestao je da postoji posle osam meseci. Iako se, po zakonu, stara o tekućim i neodložnim pitanjima, Privremeni organ ostaće upamćen po mnogim odlukama - među kojima su i poslovi vredni stotine miliona evra – donetih bez debate, na petnaestominutnim sednicama.

Skupština grada Beograda. Foto: Srđan Ilić

Glavnim gradom Srbije, najpre zbog raspisivanja decembarskih izbora a onda i zbog političke krize usled koje nije mogla da bude formirana gradska vlast, punih osam meseci upravljao je petočlani Privremeni organ. Predsednik Privremenog organa bio je Aleksandar Šapić iz Srpske napredne stranke; članovi iz redova vlasti bili su i Aleksandar Mirković i Nikola Nikodijević, dok su opozicioni predstavnici bili Dobrica Veselinović i Vladimir Obradović.


Iako Zakon o lokalnim samoupravama propisuje da se bavi tekućim i neodložnim poslovima, odnosno isključivo onim što je neophodno da bi Grad funkcionisao, Privremeni organ nije se držao samo svojih nadležnosti.

Najvredniji poslovi o kojima je odlučivao Privremeni organ su tri projekta javno-privatnog partnerstva o ustupanju autobuskih linija gradskog prevoza privatnicima na deset godina, čija je vrednost procenjena na 2,5 milijarde evra; Raspisao je novi tender za kupovinu 25 tramvaja za potrebe Gradskog saobraćajnog preduzeća vrednih 140 miliona evra. Iako nije reč o neodložnom poslu, Privremeni organ je odlučio i da proda udeo Grada Beograda u Saobraćajnoj preduzeću "Lasta" za 1,2 miliona evra, a kada je na naplatu stigao dvodecenijski sudski spor koji je grad izgubio, privremena vlast je odlučila i da kod banke zaduži Grad za 25 miliona evra.

To što se petočlani Privremeni organ bavio i strateškim pitanjima, o kojima bi posle duge debate i izjašnjavanja 110 odbornika trebalo da odlučuje Skupština grada, u civilnom sektoru smatraju kršenjem zakona.

"Još spornije jeste to što je Privremeni organ grada Beograda odlučivao o pitanjima koja sasvim očigledno ne spadaju ni u neodložne poslove ni u obavljanje nekih tekućih poslova - na sednicama tog organa su donošene odluke od velikog finansijskog značaja, koje su menjale do tada ustaljene procedure, primera radi odluke koje se tiču gradskog prevoza i poveravanja poslova u velikom delu grada privatnim prevoznicima", izjavio je za Marker Nemanja Nenadić, Transparentnost Srbija.

Tokom osam meseci rada Privremenog organa održano je 17 sednica, a usvojeno više hiljada odluka – od odobravanja godišnjih odmora zaposlenima do odlučivanja o kapitalnim poslovima. Sednice su uglavnom zakazivane samo 24 sata unapred, kada bi članovi dobili dnevni red koji je ponekad brojao i više od 250 tačaka, uz više stotina stranica propratne dokumentacije.

"Sama sednica ako je uživo ona traje od 10 do 15 minuta, vladajuća većina zapravo samo iščita tačke dnevnog reda i u usvoji ih, vrlo često u paketu od po nekoliko stotina, tako da je to farsa od demokratije kao što imamo u celom našem društvu. Kada su telefonske sednice u pitanju, mi se tu u desetak sekundi samo izjasnimo da li smo ZA ili PROTIV onoga što je na dnevnom redu tako da tu nema ni prostora za diskusiju", izjavio je za Marker Vladimir Obradović, član Privremenog organa grada Beograda.

Takav način upravljanja Gradom trajao sve do poslednje sednice Privremenog organa, održane prošle nedelje, dan uoči konstituisanja Skupštine grada. Naime, dan posle redovne sednice, u sredu, u četvrtak je održana vanredna telefonska sednica na kojoj je petočlani Privremeni organ odlučio da se privatnicima, pored 51 linije, povere još 33 linije autobuskog gradskog prevoza – desetogodišnji posao vredan milijardu i po evra.

"Poučeni ovim primerima verujem da bi trebalo da se izmenimo Zakon o lokalnoj samoupravi i da se spreči nastanak rizika, stvaranja novih finansijskih obaveza za grad, donošenje odluka koje menjaju planske dokumente na duži vremenski period i tome slično a pogotovo bi trebalo sprečiti situacije gde se smanjuju standardi transparentnosti koji su postojali dok su organi radili u normalnom stanju", rekao je Nenadić.

Privremeni organ je u petak prestao da postoji, međutim, zbog toga što je potencijalno prekoračena njegova nadležnost, kako smatraju u civilnom sektoru, sada bi trebalo pokrenuti postupke za osporavanje odluka i utvrđivanja moguće odgovornosti za kršenje zakona. U opoziciji još nisu odlučili o tome da li će to i učiniti.

Izvor: Insajder