Sofija Mandić (CEPRIS): Čak ni devedesetih sudijama nisu zavrtane ruke na ulici (VIDEO)
Sudija Miodrag Majić nedavno je objavio na svom IKS nalogu, da je protiv njega, kao sudije apelacionog suda, i Aleksandra Trešnjeva kao sudije Višeg suda, podneta prijava disciplinskom tužiocu Visokog Saveta Sudstva zbog navodno javnih istupanja. Sofija Mandić iz Centra za pravosudna istraživanja (CEPRIS) kaže da su oni iz CEPRIS-a čuli da disciplinski tužilac nije odbacio te prijave, ali da nije ni ušao u postupak, odnosno nije smatrao da ima dovoljno elemenata da se uđe u postupak. Osvrćući se na slučaj sudije Prvog osnovnog suda u Beogradu Mine Mitić koja tvrdi da je napadnuta juče popodne kada je vodila dete na trening, kaže da čak ni devedesetih sudijama nisu zavrtane ruke na ulici.

Kako kaže, on je “našao putić između ta dva, pa se obratio etičkom odboru, koji u načelu treba da kaže da li su sudija Trešnjev i Majić učinili nešto neetično. A problem sa tim malim putićem je što pred etičkim odborom ova dvojica sudija ili bilo koje druge sudije zapravo nemaju pravo učešća, te sednice su zatvorene za javnost, i oni kao stranke u tom postupku nemaju nikakva prava.”
“Mi smo većali unutar organizacije, jer smo na nivou jedne informacije koje kruži gradom došli, do toga da je protiv ove dvojice sudija, koji su i naši članovi, podnete disciplinske prijave, da nije do kraja jasno na šta se one odnose, ali eto i mi smo načuli da se radi o nekakvim njihovim javnim istupanjima. I zaista smo većali da li da tražimo te disciplinske prijave, jer zaista svi verujemo u to da svaki sudija treba da odgovara za svoje postupke i da može biti pokrenut neki postupak i protiv jednog i protiv drugog sudije. I onda smo se odlučili da pitamo disciplinskog tužioca Visokog saveta sudstva da li su podnete te prijave, kakva je njihova sudbina, da li su eventualno upućene etičkom odboru, jer mislimo da je ovo pre svega principijalno pitanje, dakle ovde se ne radi o sudijama kao članovima CEPRIS-a već se radi o tome da je ovo zapravo upozorenje predsednika samom Visokom savetu sudstva”, smatra Mandić.
Objašnjava da se sudijama osporava da budu članovi organizacija koje nisu političke zbog toga što nekima smeta mišljenje sudija i tužilaca.
Da podsetimo, etički odbor Visokog saveta sudstva pre dva meseca odbacio je inicijativu za razmatranje kršenja etičkog kodeksa kada su u pitanju dvoje sudija iz Kragujevca, koji su prethodno podržali studente.
“Činjenica da su oni te prijave odbacili, ipak govori o tome da možda malo i oni prate smer u kojem ide društvo. Dakle, mi ćemo sada dobiti tu zvaničnu informaciju, ali neko je tu informaciju pustio iz Visokog saveta, što mislim da nam isto dosta toga govori. Tako da, situacija je daleko od dobre i daleko od toga da možemo reći da taj organ zaista vrši svoju funkciju onako kao što je Ustav to propisao, ali hajde da budemo minimalno optimistični u smislu da se sudije toliko glasno oglašavaju da to gura i sam Visoki savet u jednom pravcu u kome možda oni sami bez tog gurkanja ne bi išli”, napominje Mandić.
Situacija se možda malo poboljšava, ali činjenice da su pritisci na sudije veliki. Sudija Prvog osnovnog suda u Beogradu Mina Mitić, koja treba da odlučuje u predmetu Vučićeve poslovne sposobnosti, napadnuta je juče popodne kada je vodila dete na trening.
“CEPRIS će reagovati na to, mi smo isto danas upoznati sa svim tim činjenicama i pozvaćemo Visoki savet takođe da reaguje. Međutim, ovaj slučaj, svakako jeste pritisak na sudiju u smislu kako ga zakon definiše, ali takođe mislimo da treba i tužilaštvo da se pozabavi ovim slučajem i vidi da li tu ima i elemenata krivičnog dela”, smatra Sofija Mandić.
Kaže da čak ni 90-ih godina sudijama nisu “zavrtane ruke na ulici”, da je bilo i tada pritisaka, nameštanje predmeta, napredovanja raznih ljudi, razrešenja.
Podseća i na slučaj smrt sudije Nebojše Simeunovića, koja nikada do kraja nije razrešena, ali napominje da ovakvih situacija da je ljudima na ulici sa decom neko prilazio, zavrtao ruke i govorio “pazi ti šta radiš, nemoj se igrati i tako dalje”, to se zaista nije dešavalo.
“U tom smislu kao da imamo neka dva paralelna procesa, to pojačavanje represije i sa druge strane oslobađanje samog pravosuđa, ali to zapravo ide jedno sa drugim. Sudije moraju i dužne su da se bave kritičnim tačkama funkcionisanja demokratskih institucija. Na primer, sudija bi mogao da kaže da izbori u Srbiji nisu fer, da nisu pošteni, da postoje dokazi o tome. Dakle, to bi bio kredibilan način da se sudija obrati javnosti i da ukaže na to da fer i pošteni izbori kao temelj i osnova demokratije ne funkcionišu”, objašnjava Mandić.
Pre dva dana, studenti u blokadi saopštili su na svom zvaničnom Instagram nalogu da traže vanredne parlamentarne izbore. Mandić kaže da je njena jednina primedba ta da ne možemo da imamo izbore pod istim uslovima kao pre godinu i godinu i po dana.
“Nekako ja sam se nadala da će proći neko vreme i da će studenti reći pa dobro prošlo je pet meseci mi sad shvatamo da su oni ti koji ne dozvoljavaju institucijama da rade svoj posao i sada je došlo do tog zahteva oko kojeg ja imam neke primedbe, ali ne zbog toga što mislim da izlaz iz celokupne situacije nije politički, on svakako jeste politički i studenti su očigledno došli do tog zaključka i taj proces je morao izgleda da se desi na ovaj način”, smatra Mandić.
Sofija Mandić smatra da bi još neki društveni činioci trebalo da budu uključeni u ovaj zahtev za raspisivanje izbora, a ne samo studenti. I misli na to utiče na sve ljude koji su upisani u birački spisak.
“Studenti su do sada na zatvorenim sastancima donosili odluke koje se tiču njih i svi mi smo čini mi se dosta poštovali to da li će njihov protest izgledati ovako ili onako nije im se niko mešao i smatrali smo da je u redu da oni imaju svoju autonomiju i da o tome sami odlučuju. Međutim, kada vi ne odlučujete više samo o svojim akcijama, o svojoj sudbini, o tome da li ćete studirati ili ne, kako ćete se ponašati i slično, ako odlučujete, a ovo jeste odluka koja je doneta, mnogo šira od njih samih, mislim da je trebalo da se konsultuju sa svima onima na koje će ta odluka uticati”, napominje Mandić.
Smatra da su studenti u ovoj situaciji trebali da se stave u ulogu svih ostalih ljudi i da razumeju da sada kada se ovaj zahtev tiče i svih ostalih ljudi moralo je malo drugačije da se razmotri situacija.
“Dakle, postoje pre svega i političke stranke i grupe građana koje su do sada izlazile na izbore, postoje sindikati, postoje razne druge grupacije koje su bile pobunjene u proteklih šest meseci, ali i mnogo duže, koje su aktivne na ovaj ili onaj način u borbi protiv onoga protiv čega su i studenti aktivni. I doneti odluku isključujući sve te druge aktere, naprosto nije dobro i neće se razvijati u dobrom pravcu. Negde sam pročitala, mislim da je ta konstatacija dosta dobra, ne mogu se graditi zdravi odnosi ukoliko ne mogu da se vode teški razgovori. Dakle, možda neki od tih razgovora ne bi bili baš laki”, objašnjava ona.
Na pitanje da li vredi izlaziti na izbore pod istim uslovima, smatra da prvo treba da se da se odluči o raspisivanju.
“Isključivo sve zavisi od Aleksandra Vučića u ovom trenutku, koga smo pokušavali da razvlastimo u ovih šest meseci. Mislim da je rano za pitanje da li treba izlaziti na izbore. Mislim da je i dalje vreme za pitanje da li te izbore pod ovim uslovima uopšte treba raspisivati ili treba posvetiti neko vreme za rad na izbornim uslovima, što je uostalom i zahtev Evropske unije. Dakle, na izbornim uslovima će se svakako raditi, kaže Sofija Mandić.
Zaključuje da će Evropska unija na tome insistirati i da bi bilo vrlo neozbiljno da se na tome insistira, a da mi to ne radimo.
Izvor: Insajder
Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.