Profesor Kamenjecki za Svet i mi: Ne očekujem ništa od pregovora Ukrajine i Rusije (VIDEO)

Tokom poslednje dve nedelje Ukrajina je pretrpela neke od najžešćih ruskih vazdušnih napada. Iako je proteklih meseci delovalo da je bar Kijev dobro zaštićen od napada iz vazduha, samo tokom poslednje dve nedelje u glavnom gradu Kijeva ubijeno je 37 ljudi, a više od 170 je ranjeno. Pre dva dana je bombardovan Dnjepar, Rusi su pogodili civilnu infrastrukturu i putnički voz, a u napadu je ubijeno 19 ljudi i više od 300 je povređeno. Na meti Rusije proteklih 14 dana bili su Samar, Kramatorsk i naselja u Donjeckoj oblasti – u kojima je ubijeno 9 civila, a ranjeno na desetine. O svemu ovome u emisiji Svet i mi, iz Kijeva – profesor Maksim Kamenjecki, stručnjak za međunarodne odnose.

Profesor Maksim Kamenjecki. Foto: Insajder

Najžešći udari ruske vojske na Ukrajinu u poslednje vreme dešavaju se noću, kada su građani najranjiviji, kaže profesor Maksim Kamenjecki. Kako objašnjava, Kijev danju deluje mirno, ali noći su ispunjene strahom i razaranjem.

„U Kijevu su najteži ne dani nego noći, zato što sve ove napade oni brutalno sprovode preko noći“, ističe Kamenjecki. „Preko dana izgleda apsolutno normalno, nema nikakvih uzbuna, ni napada, ali otprilike svakih 5-6 dana Rusija izvodi masovne napade dronovima i raketama.“

Iako se dugo verovalo da je glavni gradUkrajine  relativno bezbedan, ta iluzija je razbijena poslednjim talasom napada.

„Granate ne padaju na Kijev od proleća 2022. godine, ali rakete i dronovi - oni stvaraju probleme“, kaže profesor. Objašnjava i zašto je Kijev česta meta.

„Kijev je metropola. Noću se ovde nalazi broj ljudi, srazmeran onom u celoj Sloveniji plus Crnoj Gori. Najverovatnije Rusi pokušavaju da pogode fabrike za koje veruju da proizvode oružje.“


Taktika ruskih napada je, prema njegovim rečima, posebno okrutna. Napadi se odvijaju u talasima - prvo dronovi, koji iscrpljuju ukrajinsku PVO, pa pauza, a onda slede udari raketama kada se ljudi vrate kućama.

„Zato raketni udar izaziva veliki broj žrtava - to su stambene zgrade gde je ceo ulaz uništen, od krova do podruma“, kaže Kamenjecki.

U trenutku kada je pažnja sveta bila usmerena ka ratu Izraela i Irana, vojna pomoć Zapada preusmerena je iz Ukrajine ka Bliskom istoku. I to, upozorava profesor, ima ozbiljne posledice.

„Za Izrael je bilo prebačeno oko 20.000 protivvazdušnih raketa koje su bile predviđene za Ukrajinu. Amerikanci su rekli da njima treba da štite svoje snage. Te rakete su kratkog dometa - za nas spasonosne. Protiv iranskih balističkih raketa one ne znače ništa, ali su nama ključne“, naglašava on. „Za nas je podrška važnija od same pažnje.“

Naredne nedelje očekuje se nova runda direktnih pregovora Rusije i Ukrajine. Ipak, Kamenjecki ne gaji iluzije o njihovim rezultatima.

„Ne očekujem ništa. Ruska strana smatra pregovore jezikom gubitnika, a oni sebe ne vide kao gubitnike“, kaže.

Dodaje i da delegacija koju je Rusija ranije poslala u Istanbul nije imala nikakvu političku težinu.

„Vodio ju je asistent Putina, čovek koji mu je predavao istoriju. Taj nivo delegacije ne može ništa da odlučuje.“

Na pitanje da prokomentariše nedavne poruke Donalda Trampa, koje su izazvale konfuziju, odgovara sa dozom ironije:

„Tamo treba dva prevodioca – jedan sa engleskog, a drugi sa Trampovog jezika. Ne znam na šta je mislio. Možda mu se više ne sviđa Putin, možda više voli Zelenskog – to bi bila neka pozitivna poruka. Ali stvarno ne znam o čemu je govorio.“

Na samitu NATO-a doneta je odluka o povećanju budžeta alijanse, uz upozorenje novog generalnog sekretara Marka Rutea da bi Rusija mogla napasti neku od zemalja u narednim godinama. Ipak, da li to može izvršiti pritisak na Kremlj?

„Sigurno ne“, odgovara kratko Kamenjecki.

Ima li uopšte iko stvarni uticaj na Vladimira Putina?

„Ne vidim nikoga. Isključivo on ili ta situacija koju je sebi kreirao u glavi“, smatra profesor.

„Prima različite informacije, gradi na njima strategiju i opravdava sebe. A ono što sigurno mogu reći - Rusija ne smatra NATO pretnjom. Oni znaju da NATO više nije jedinstvena organizacija. Čak sumnjam da bi uopšte došlo do primene famoznog člana 5, ako neka zemlja bude napadnuta.“

On kaže da upravo u tom procenjenom nedostatku jedinstva, leži ruska sloboda da nastavi sa agresijom.

„Rusi misle da u tom smislu oni imaju slobodne ruke“, zaključuje profesor Maksim Kamenjecki.

Izvor: Insajder

Tagovi:

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.