Profesor Goling (Univerzitet Sigmund Frojd) posle masakra u Gracu: Učite decu o ljubavi (VIDEO)
Austrijske bezbednosne službe i dalje rade na rasvetljavanju svih okolnosti masovnog ubistva u gimnaziji u Beču prošle sedmice, kada je 22-godišnji bivši učenik te gimnazije ubio 10 osoba. Ispituju se motivi, kontakti ubice i njegovo ponašanje uoči zločina koji je počinio. Austrijska javnost, međutim, traži odgovore i o dubljim korenima, baš kao što je to bio slučaj i pre dve godine u Srbiji. O tome, ulozi obrazovnog sistema, ali i odgovornosti političara, razgovarali smo sa Karlom Golingom, šefom Katedre za psihologiju na Univerzitetu Sigmund Frojd u Beču.

"Ovo je velika tragedija a moje srce je uz sve ljude u vašoj zemlji koji sada prolaze kroz retraumatizaciju, a naravno i uz porodice žrtava i učenika u Austriji. U tako tragičnom trenutku - vreme je da razmislimo. O mnogim stvarima. Ne o tome kako da poboljšamo bezbednost ili zabranimo oružje ili nešto slično, već koja je uloga škole. I da li je škola sada zakazala? Ili je, na primer, Ministarstvo prosvete zakazalo pa je ovako nešto moglo da se dogodi? Imamo sada ovakve tragedije svuda, ne samo u Srbiji, evo sada u Gracu, pa ih je bilo i u Nemačkoj, a u Americi je to mnogo češće. Šta se dešava? Moje mišljenje je da škole imaju izuzetno važne zadatke, ali na žalost mnoge ne mogu da ispune. Oni koji vode vlade moraju deci da pruže mnogo više da bi imali budućnost. Međutim, to ne rade. Možda je funkcija podučavanja dece ispunjena ako ih naučite da rešavaju neke matematičke zadatke ili dobro znaju istoriju ili jezike. U redu. I možda je to ono za šta je većina naših nastavnika obučena. Međutim, ne ispunjavaju nešto drugo - da proučavaju i unutrašnji svet dece. To jeste veoma složena oblast za razumeti i da – osetljiva je, ali kod određenih učenika može da dođe do ovih veoma eksplozivnih reakcija baš kao što smo videli u Gracu."
“Dinamika dešavanja u školama i učionicama je prilično zanemarena u obuci nastavnika, a tako dolazimo i do teme maltretiranja i slučajeva gde cela grupa napada određenog učenika. Sa nivoa psihologije, sve je ovo istraženo. Nema ničeg novog. Ali, da li su nastavnici obučeni kako da se nose sa maltretiranjem i kako da se nose sa izopštavanjem učenika i svim užasnim stvarima koje se dešavaju? Ovo nije nešto što se iznenada desi. Ne, ove stvari imaju istoriju. Imaju dugu istoriju i očekivano je. I ne bi me iznenadilo da se sutra ponovi. Nastavnici moraju da budu svesni da su važna, važna figura za učenike, ne samo da ih nauče algebru, već i da budu sposobni da se snađu sa negativnim projekcijama učenika. I da im kažu - hej, ti zaista možeš da uradiš nešto vredno u našem društvu. A budućnost naših učenika je tako neizvesna. Da sam mlad, bio bih jako uplašen zbog ogromnih promena u svetu. A mi ne učimo našu decu kako da se nose sa neizvesnošću."
Dakle, verujete da bi ova ili slična tragedija mogla da bude sprečena da je neko pratio ubicu i da je upozorio da je spreman da počini zločin?
"Ne, nisam na to mislio. Ono što nedostaje je stalni odnos, stalni pozitivan odnos. Ne mislim na praćenje, to bi proizvodilo paranoju. Nastavnici moraju da nauče kako da se nose sa mnogo različitih ličnosti, a takođe moraju da nauče kako da se nose sa dinamikom cele grupe u učionici. To nama nedostaje... Ne da ih uhode, pa da proučavaju ko bi mogao da bude opasan, pa da ga onda paze. Ne, onda je već prekasno. Ja sam, na primer, bio najbolji u predmetima koje su mi predavali nastavnici sa kojima sam imao pozitivan odnos. U ostalim, gde nastavnici nisu bili tako dobri prema meni, nisam bio toliko dobar."
Da li vidite nečiji propust s obzirom na to da je 21-godišnjak legalno posedovao opasno oružje?
"Slušajte, imao sam neke pacijente koji su mi rekli - mogu da vam nabavim granatu za pet evra. To je realnost. Bez obzira na to da li je legalno. Za legalno, morate proći nekoliko psihotestova i to je to. Svako može da ih prođe, nešto se isfolira, neki odgovori se potraže na internetu tako da to nije problem. Onda je već prekasno. Ponovo se vraćam na školu - da ona ima veoma pozitivnu stvar za naše društvo. Moramo da se bavimo direktnim obrazovanjem i nastavom, ali moramo da pripremimo decu za novi svet. Ne mislim da smo ni mi sami spremni za ovaj novi svet. A najvažnije je naučiti kako kanalisati agresiju, u svakoj oblasti".
Vi ste profesor, a u javnosti nema mnogo detalja o ovom slučaju. Možete li da prepoznate jasan uzrok ili motiv te osobe da počini takav zločin. U Srbiji to nije utvrđeno, ljudi nemaju odgovore jer nema nikakvih zvaničnih motiva.
"Imamo motive, možda ne kroz direktne dokaze. Ali vidi se da je čin besa bio usmeren na školu. Bio sam i ja ljut na nastavnike, ali nisam uzeo mitraljez. Rekao bih, kao što nas je Frojd već naučio, razvijamo se u sve opasnije vreme jer oružje kojim možemo da se ubijamo postaje sve sofisticiranije i lakše dostupno. A poenta je kako da naučimo da obuzdamo svoju agresiju? To je važna stvar koja bi trebalo da se uči u školi. Trebalo bi da postoje časovi o razumevanju čoveka kao i emotivnog i agresivnog. Jer čovek je veoma opasna životinja. Naša deca su naša budućnost i svaki evro uložen u pozitivan razvoj dece će se vratiti višestruko. Mislim da političari to još nisu shvatili."
Da li očekujete da će se nešto promeniti na duži rok, posle onoga što se dogodilo u Gracu?
"Žao mi je, ali sumnjam. Možda će zaposliti još nekoliko psihologa u školama ili nešto slično. Neće se ništa promeniti. Ovo je nešto kao ekspres lonac. Kuva, kuva, a onda eksplodira. I, na žalost, ponoviće se. Osim ako mi zaista u Austriji, a sumnjam u to, ponovo procenimo svrhu škola, celog nastavnog plana i programa i ponovo procenimo odnos nastavnika i učenika. I da počnemo da učimo decu onome što će im biti potrebno za budućnost.”
Kada se takva tragedija dogodila u Srbiji pre dve godine imali smo proteste širom zemlje. Od vlasti je traženo da se nešto promeni, ali se malo šta promenilo. Ljudi su i dalje uplašeni kada prođu ulicom gde je ta škola, prva pomisao je tragedija od pre dve godine. Da li verujete da je politička volja presudna da bi se nešto promenilo?
"Vidite, funkcija škole je zapravo gotovo savršena. Škola stvara radnike za sutra. Kada prođem pored škole, pored fiskulturne sale ovde u Beču, deca su puna života, energije. A kad napune 16, 17 godina - energija je nestala. Nije ni čudo, jer su sedeli na drvenim stolicama osam sati dnevno 12 godina. Ne možete drugo ni da očekujete. To je način da se uklope u okvire. Neko će biti administrativni radnik, neko inženjer. Pripremaju ih da budu točak u mašini, a ne potpuno ljudsko biće. Ponavljam - naša deca ne uče šta je ljubav. To bi trebalo da nam bude važno. Izaberu nekoga za vezu, a većina veza se raspadne. A mogli smo da ih naučimo o ljubavi. Mogli smo da naučimo o dinamici u ljubavnim vezama kako bi imali stabilnost. To ne učimo našu decu i to je veoma tužno".
I tu je još jedan aspekt ove priče. Kada se nešto ovako desi, i mediji i ljudi se okrenu onome što se najviše čita. A to je uglavnom crna hronika i krv. Kako vidite to pitanje i odgovornost medija u takvim slučajevima?
"Na žalost, mediji prodaju krv. U redu, mediji moraju da zarade i ne moraju da obrazuju. Ali mora da ima neko ko će, na primer, da ide pravo do ministra prosvete i da kaže - slušajte, nešto morate da uradite. Ako ništa ne uradite, vi ste vođa zla. To mu se mora reći. Da, moramo imati dobru i funkcionalnu ekonomiju, ali evo vidite sada – nije ekonomija sve. Moramo da naučimo da se razumemo i slažemo. I znate šta - političarima treba neka dozvola da bi došli na neke pozicije. Ako je meni potrebna dozvola za vožnju automobila, onda žao mi je - oni imaju mnogo više odgovornosti.”
I na kraju, vratimo se na slučaj Graca. Kao psihijatra, koja je Vaša glavna procena i poruka posle tragedije?
"Molim vas, učite o ljubavi. Učite o tome šta ona znači svima. Postoji veoma lepa knjiga Eriha Froma 'Umeće ljubavi'. Učite o tome šta znači voleti drugu osobu. I počnite od kuće. I naši političari takođe moraju da počnu da uče o ljubavi. Izgubili su odgovornost, što je njihov glavni posao, zato i imamo toliko slučajeva korupcije. Od ljubavi bi svi trebalo da počnemo", izjavio je za Insajder Karlom Goling, šef Katedre za psihologiju na Univerzitetu “Sigmund Frojd” u Beču.
Izvor: Insajder
Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.