Prof. Dejan Šoškić za "Svet i mi": Cena nafte nije jaka poluga u Trampovim rukama (VIDEO)
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Dejan Šoškić ocenio je u emisiji "Svet i mi" na Insajder televiziji da je na upravo završenom 55. Svetskom ekonomskom forumu u Davosu novi američki predsednik Donald Tramp dobrim delom dao glavne tonove za diskusiju. Kako kaže, Trampovi planovi u domenu ekonomske i energetske politike koje treba sprovoditi, te o tome kako treba komunicirati sa saveznicima unutar zapadnog bloka, a kako sa rivalima na globalnom tržištu, predstavljaju „vrlo neobične i prilično egzotične ideje za dosadašnje odnose koji su postojali u svetu“.
![](https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-insajder2-staging/swp/aw6325/media/20250125080116_d1d48033399961d5930aca3e2c055858bdd65c570edf706e80a324748c7ce5d7.jpg)
"Mi praktično vidimo da Tramp - kao predsednik SAD koje su tradicionalno zagovarale globalizaciju i jednu vrstu liberalnih ekonomskih politika, slobodnu trgovinu itd. - sad odjednom inauguriše neke nove modele ponašanja, i to, čini mi se, prilično ishitreno. Bojim se, kada se pogledaju sve te najavljene mere, da tu ne postoji jedna zaista koherentna struktura koja bi predstavljala nekakav izvodljiv i pozitivan plan za američku privrednu revitalizaciju. Razumem motive Amerike da želi da se, na neki način, vrati nazad u industrijsko doba, u određenoj meri, odnosno da povrati onu sposobnost prerađivačke industrije koju je imala pre nekoliko decenija, ali to neće biti lako", rekao je Šoškić.
Sporno uvođenje carina
Ističe i da carine koje se najavljuju od strane Amerike mogu biti veliki problem.
"Prema Kini su već uvedene, ali moguće je njihovo jačanje, ali i uvođenje prema drugima. Čuli smo da će oni koji ne žele da koriste američki dolar biti izloženi novim carinama, da će i američke kompanije koje odluče da iseljavaju proizvodnju van američkih granica takođe biti izložene carinama, da će Kanada biti izložena carinama, kao i EU. Dakle, to su sve neke nove forme ponašanja SAD, koje u velikoj meri mogu da budu ne samo na izvestan način sporne u kontekstu funkcionisanja Svetske trgovinske organizacije, nego sporne i po pitanju održavanja relativne homogenosti zapadnog sveta u međusobnim odnosima, u trgovanju, u investicijama, u saradnji u najširijem smislu", kaže Šoškić.
Objašnjava da na prvi pogled može da izgleda vrlo aktraktivno da će neka zemlja - u ovom slučaju Amerika - carinama zaštiti svoju privredu, pa da će se onda javiti nova radna mesta, nova proizvodnja, nova konkurentnost u određenim domenima koja je izgubljena, ali ističe da to zapravo ne ide tako lako.
"Jer, ako uvedete carine - vrlo bitno je koji su to proizvodi, da li su to finalni proizvodi ili su to polufabrikati, sirovine, jer carine na ove proizvode niže prerade u suštini povećavaju cenu inputa za samu američku privredu. Ako uvedete carine za ove finalne proizvode, onda se postavlja pitanje da li vi kao privreda imate dovoljno resursa - uključujući i kvalifikovane radnike, inženjere i druge struke - da se ta ekonomska aktivnost počne ponovo odvijati na toj teritoriji. Podsetiću vas na jednu od mera koju je prethodna američka administracija pokušala da sprovede, a to je da se vrati proizvodnja savremenih čipova u Ameriku, i to pre svega iz Tajvana. To nije išlo lako. Dakle, Tajvan se obavezao da otvori fabrike u Americi, odvojili su ogromna sredstva za investicije, počeli su da postavljaju fabriku na mesto, da kupuju tehnologiju itd, a na kraju se ispostavilo da zapravo u Americi nema dovoljno inženjera da bi se tamo odvijala ta proizvodnja. Dakle, kad se jedanput pokidaju lanci u nekom proizvodnom ciklusu, kada se kompetentni zaposleni prekvalifikuju ili odu u penziju, ili se isele sa određenih teritorija - posle obnoviti taj proizvodni potencijal nije nemoguće, ali je zapravo dugotrajno i teško", rekao je on.
Kaže da zato misli da nekih brzih rezultata na strani Amerike neće biti.
"A ako se krene putem carina, onda treba da budemo potpuno otvoreni i da razumemo da će carine učiniti da uvozni proizvodi u Americi budu skuplji. Dakle, imaće i inflatorne posledice na američku privredu, a s druge strane smanjiće kupovnu snagu američkih građana", ističe Šoškić.
Ne treba očekivati brze i spektakularne rezultate
Inače, odmah posle Trampove izjave da Saudijska Arabija i OPEK treba da snize cenu nafte da bi se zaustavio rat u Ukrajini - pala je cena nafte na berzi. Ipak, Šoškić ne veruje da je cena nafte jaka poluga u rukama Trampa.
"Imali smo u prethodnoj američkoj administraciji inicijativu da se cene nafte ograniče za ruski izvoz nafte, pa smo videli da to nije urodilo plodom. Očekivati od OPEK-a da sada reč američkog predsednika dovede do toga da oni spuste cene nafte - mislim da je to malo prenaglašeno i optimistično očekivanje o zapravo realnoj snazi uticaja državne administracije SAD na ponašanje zemalja članica OPEK-a, jer prošla su vremena kada su zemlje OPEK-a bile zaista u prilici da moraju od Amerike da nabavljaju razne industrijske proizvode, uključujući naoružanje i druge proizvode koje je Amerika pre nekoliko decenija gotovo ekskluzivno nudila na svetskom tržištu. Danas postoje alternative, zemlje OPEK-a su toga svesne, videli smo da je najveća među njima, Saudijska Arabija, već ušla u procese trgovanja naftom sa Kinom u kineskoj valuti, dakle van dolarskog sistema plaćanja. Tako da mislim da ne treba očekivati brze i spektakularne rezultate. Jedno je pomisliti i reći, a drugo je realizovati. Verujem da će neke od ovih ideja koje se s druge strane Atlantika vrlo hrabro i promotivno javno deklarišu zapravo ostati ili nedovoljno realizovane ili potpuno nerealizovane u praksi", smatra Šoškić.
Električna vozila pod lupom
Kada je reč o Srbiji, Šoškić smatra da od tema s foruma u Davosa nema nekih koje su važne za našu državu.
"Mislim da je jedna otvorena tema - zelena tranzicija, odnosno okretanje novim tehnologijama - na neki način u svetskim razmerama dovedena pod znak pitanja. Posebno ta elektrifikacija, odnosno proizvodnja električnih vozila je nešto što se ponovo stavlja pod lupu i vidimo da nosioci istaknutih pozicija u američkoj administraciji najavljuju da će se usporiti ta tranzicija ka električnim vozilima, pa se najavljuje i da će Amerika veoma mnogo nastaviti da investira u eksploataciju klasičnih izvora energije, dakle u fosilna goriva. To sve govori da je i naše opredeljenje ka nekakvom učešću u zelenoj tranziciji u Evropi možda bilo adekvatno za neki period od pre nekoliko godina, a da danas verovatno stvari ne stoje baš tako kao što su stajale. Vidimo da i u Evropi postoji dosta otpora oko čitave te stvari. Čuju se i iz Nemačke glasovi da treba da se vrate nuklearnoj energiji, da treba da obnove trgovinu gasom i naftom sa Rusijom...", naveo je on.
Sve to, kaže, ukazuje da zapravo neće biti brzi svi oni procesi koji su ranije najavljivani dosta burno i za koje se govorilo da će biti brzi i da treba uskočiti u nekakav voz koji je na raspolaganju...
"Nesporno je da za Srbiju i druge zemlje u regionu stoji kao mogućnost to da - sa dobro uređenim institucijama koje funkcionišu i sa kvalitetno obrazovanom radnom snagom - privuku investicije iz zemalja EU, pa i drugih koji žele da nastupaju na tržištu EU. To zahteva ono što se i danas na otvorenim prostorima u Srbiji vrlo otvoreno traži od strane građana. Dakle, jake institucije, veće investiranje i kvalitetnije obrazovanje na svim nivoima, vladavina prava, ulaganje u zdravstvo, u obrazovanje, u nauku... To su neke stvari koje bi trebalo da su na agendi svake vlade u jugoistočnoj Evropi, nezavisno od toga koje su oni orijentacije, da li levičarske ili desničarske, da li traju kraće ili duže vreme, to su zapravo razvojne šanse regiona u celini, pa i Srbije u okviru njega", zaključio je prof. Dejan Šoškić.
Izvor: Insajder
Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.