Pravda za korisnike društvenih mreža na Zapadnom Balkanu se traži u Irskoj: Podaci za razvijanje veštačke inteligencije na "izvolite"

Kompanija Meta, u čijem su vlasništvu Fejsbuk i Instagram, krajem juna je promenila svoju politiku privatnosti. Korisnici iz zemalja Zapadnog Balkana nisu obavešteni da Meta prikuplja njihove podatke u cilju razvijanja alata veštačke inteligencije. Sličnu politiku primenila je i platforma “X”. Povodom ovih poslovnih akcija najpopularnijih društvenih mreža, u Sarajevu je u sredu 4. septembra održan sastanak predstavnika nezavisnih nadzornih organa koji se bave zaštitom podataka o ličnosti u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

Foto: Unsplash/Julian Christ

Predstavnici tri države konstatovali su da su u kompanije “Meta” i “X” započele obradu podataka o ličnosti u svrhu razvoja veštačke inteligencije bez prethodnog obaveštavanja korisnika njihovih usluga u državama Zapadnog Balkana koje nisu članice Evropske unije.

“Ove kompanije nisu odredile svog predstavnika za obradu podataka o ličnosti u Republici Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. U cilju ostvarivanja prava na zaštitu podataka o ličnosti građana predstavnici nezavisnih nadzornih organa sve tri države saglasni su da zajednički nastupaju prema navedenim kompanijama te da u tom cilju koordiniraju sve aktivnosti koje preduzimaju u ovim slučajevima. Ova inicijativa će biti otvorena za sve druge nezavisne nadzorne organe Zapadnog Balkana i zemlje Istočnog partnerstva”, naovdi se u zajedničkom saopštenju

Predstavnici sva tri nezavisna nadzorna organa će se zajednički obratiti Evropskom odboru za zaštitu podataka (EDPB) i Komisiji za zaštitu ličnih podataka Republike Irske (Data Protection Commission) kao nadležnim organima za postupanje prema ovim kompanijama u Evropskoj uniji.

Na ovom sastanku, Srbiju su predstavljali poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Republike Srbije Milan Marinović i zamenica poverenika  Sanja Unković. 

Slike, komentari i prepiske na "izvolite" 

Objave, komentari, video klipovi, fotografije i lični podaci koji se javno dele preko Fejsbuka i Instagrama mogu postati materijal za treniranje veštačke inteligencije koju razvija ova američka kompanija. Sve je prošlo bez najave i objašnjenja, a milioni korisnika na Zapadnom Balkanu nisu ni obavešteni o novoj Metinoj „politici privatnosti“, koja je objavljena 26. juna.

Bojan Perkov , istraživač u SHARE fondaciji kaže za Insajder da korisnici ovih mreža na Zapadnom Balkanu nisu upoznati sa izmenom politike privatnosti, dok su državljani Evropske unije prilikom prijavljivanja na platforme dobili upozorenje da se politika menja, pa potom i opciju da podatke povuku iz planiranog treninga veštačke inteligencije.

“Ova promena politike nije u skladu sa domaćim zakonodavstvom.  Po Zakonu o zaštiti podataka ličnosti, građani treba da daju izričit pristanak na takvu vrstu obrade podataka. Ako im je pristanak iznuđen na bilo koji način, on nije validan. Svaki građanin mora da bude jasno informisan na šta pristaje i da može isto tako da lako povuče taj pristanak isto kao što je bilo lako da ga odobre”, za Insajder objašnjava Perkov. 

Logo X Foto: Tanjug/AP Photo/Noah Berger

Prema njegovim rečima, u slučaju zemalja Zapadnog Balkana, nije bilo ni opcije da se traži neki konkretan pristanak. Kada je reč o platformi “X”, korisnici su slučajno otkrili da su označeni. Preko računara su mogli da zaštite svoju privatnost, dok im preko mobilnog telefona nije omogućena ta opcija. 

Perkov ukazuje na to da ove velike kompanije nemaju lokalno pristustvo u državama Zapadnog Balkana, a s obzirom na tu činjenicu, jako je teško da naši državni organi prema njima izvrše bilo kakvu zakonodavnu odluku. 

“I zbog toga nadzorni organi tri države traže pomoć EU, jer tamo postoje  mehanizmi koji su razvijeni, kroz opštu uredbu o zaštiti podataka ličnosti ili GDPR-u. Naši standardi, odnosno naš Zakon o zaštiti podataka o ličnosti je modelovan prema GDPR-u i u suštini sadrži sve iste principe i suštinski daje ista prava građanima. O ovom slučaju, mi smo u poziciji da ne možemo, zato što nismo članici EU, da ostvarimo ista prava kao građani EU, gde su ove kompanije bile mnogo više voljne da ispune te zakonske odredbe”, objašnjava Perkov.

Prekov upozorava da se svaka društvena mreža kojoj korisnici daju određenu količinu podataka o privatnom životu, ko su kontakti, prijatelji, poznanici, sada nalazi u bazi za istraživanje. 

“Društvene mreže korisnici doživljavaju kao svet koji je lepši za druženje, a kompanije kao mesto iz svojih biznis planova, odnosno mesto za obezbeđivanje profita, putem oglasa. Dok je takav biznis model i dok proizvodi takve posledice, jednostavno građanima će biti ugrožavana privatnost", dodaje sagovornik Insajdera. 

Šta donosi nova politika velikih kompanija

Kompanija Meta krajem jula je korisnike u EU obavestila da je pokrenula nove usluge – a to je mogućnost kreiranja teksta, zvuka, slika i video zapisa putem veštačke inteligencije. Meta prikuplja javno objavljene sadržaje koje korisnici dele kroz platforme kompanije, tako da će se nova usluga koju pruža kroz razvoj veštačke inteligencije nadovezati uz ovu praksu. Korisnicima u EU je ponuđeno da prihvate nove uslove, koji im je predstavljen kroz dokument “Politika privatnosti”. 

Politika privatnosti predstavlja svojevrsni ugovor između korisnika platforme i kompanije koja pruža različite digitalne proizvode i usluge. Koje sve podatke prikuplja i na koji način ih digitalna platforma obrađuje, najvažniji je deo ovog dokumenata. Kompanija svoju politiku menja upravo u ovim važnim delovima.

Razvoj veštačke inteligencije prvi put se navodi kao razlog obrade podataka korisnika Mete, pokazuje analiza “Politike privatnosti” koja je dostupna javnosti kroz Metinu platformu Fejsbuk.

U dokumentu, gde se navodi - „Kako i zašto procesuiramo vaše podatke“ kompanija Meta, sa jedne strane navodi niz usluga i proizvoda koje pruža, a sa druge različite vrste podataka korisnika koje prikuplja u te svrhe.

Kako se navodi u dokumentu, u pitanju su javno objavljeni sadržaji koje korisnici ostavljaju na platformama kao što su podaci sa profila, ime, korisničko ime, profilna fotografija, potom komentari na društvenim mrežama, ali i video i audio sadržaji koji se javno dele.

Meta prikuplja i podatke o sadržaju kojem korisnici pružaju pažnju - prikuplja podatke kako se na različite sadržaje reaguje, koje je vreme korišćenja i učestalost interakcija na pojedinim mrežama koje kontroliše Meta. Spisak se tu ne zaustavlja pa se pominju i „poruke koje šaljete i primate, uključujući njihov sadržaj, u skladu sa važećim zakonima“, kao i podatke o uređajima sa kojih se pristupa Fejsbuku ili Instagramu

Izvor: Insajder