Muftija Jusufspahić za Insajder: Papa Franja je bio melem na ranu (VIDEO)
Tokom 12 godina vođenja rimokatoličkog sveta, Papa Franja nije gledao samo ka svojoj zajednici. Bio je glasan protiv stradanja i protivio se sukobima širom sveta, bez obzira na to, što u njima katolici možda nisu direktno uključeni. Baš zato je imenovao svog izaslanika za mir u ratu Rusije i Ukrajine, a sam je neretko govorio o stradanju Palestinaca u Gazi. O tome kako ga pamti Islamska zajednica u svetu, ali pre svega u Srbiji, razgovarali smo sa muftijom Muhamedom Jusufspahićem, predsednikom Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije.

“Islamska zajednica Srbije je zajednica muslimana Srbije i ona je sastavni deo umeta - zajednice muslimana sveta. Mi smo imali priliku i da se upoznamo sa papom Franjom i da koju reč prozborimo sa njim i neke stavove malo razmenimo. Mi njega gledamo kroz prizmu njegove same ličnosti. Tako uvek treba da gledamo. Ne kroz prizmu institucije koju predstavlja i duboko razlikujemo mudrost od lukavosti. Neuporedivo je to. Ni slično. Dakle, potpuno neisto. Gledamo ga i u odnosu na njegovog prethodnika, Racingera (papa Benedikt XVI), koji je mnogo toga vezanog za islam, pa i za vesnika pečatnog Muhameda, negativno govorio, pogotovo nakon 11. septembra”, rekao je Jusufspahić u emisiji “Svet i mi” na Insajder televiziji.
Posle pape Benedikta XVI, dolazak pape Franje 2013. godine, za njega je kaže bio “kao melem na ranu”.
“Njegovi stavovi po pitanju Palestine i po pitanju sada svega ovoga što se u Palestini dešava na prostoru Gaze, mnogih tih njegovih susreta koje je imao sa muslimanima širom sveta, to samo govori o tome da se radi o ličnosti koja je pokušavala da bude svoja, koja nije bila rob. On se borio da ne bude kao ličnost rob ni institucije koju je predstavljao - jer su ti protokolarni delovi uvek pod uticajem gospodara novca, štampara para, koji su cionistički, koji usmeravaju svaku instituciju da deluje u skladu sa ciljevima tih štampara para. To što se desilo u Palestini i što se dešava u Palestini je glavni dokaz toga i on se tome protivio. Njegove posete na Bliskom Istoku, muslimanskom svetu, a prvenstveno Damasku mogu se kod nekih muslimanskih krugova pogrešno predstaviti, jer čovek je to učinio zaista najdobroljudskije i najdobronamernije, ali se iza toga desilo sve ono što se desilo sa Sirijom. Onda će neko, ne praveći razliku između delovanja jednog čoveka, pojedinca, mudroga i nekih institucija koje su lukave i koriste mudre ljude, mudrog čoveka, u ovom slučaju njega, potrebno je to razaznati da bi se kazao što istinitiji sud”, naveo je Jusufspahić.
Papa je među katolicima smatran čovekom mira i dijaloga. Na pitanje koliko su te osobine važne za poglavara jedne religije, Jusufspahić kaže da su to pored bogoljublja i najvažnije vrline.
“Jeste bogoljublje važnije od tih vrlina, ali su one rezultat ili plod bogoljublja, pripadnosti samome Bogu i onda dobročinstva prema svemu što nas okružuje, a na prvom mestu je bližnji čovek. Tako da, bez te karakteristike i ovo prvo je sumnjivo. On je tu karakteristiku imao i na kraju krajeva njegovo opredeljenje da bude to jeste jedna njegova životna ljubavna priča da je tražio iz koje je tražio utehu. I eto, verovatno je zato bio i takav. Mnogi kažu da su ga, verovatno zbog toga, zbog takvog njegovog stava, nakon rigidnih stavova njegovog prethodnika, i doveli da bi se taj položaj institucije kao institucije iznivelisao”, kazao je on.
Kao poglavar Katoličke crkve, papa Franja je bio zainteresovan i za dešavanja izvan katoličke zajednice. Bio je glasan po pitanju stradanja migranata, po pitanju patnje Palestinaca. Jusufspahić ističe da je papa Franja “u svakom delu svoje ličnosti i svojih postupaka takav”.
“Dakle, on je pokušao da živi veru i u ovom trenutku nama ništa ne preostaje nego da se samome Bogu koji je uzvišeni pomolimo i za njegovo spasenje i da mu primi dobročine i da mu oprosti, da tako kažemo, i propuste i grehe, nema bezgrešnih”, istakao je Muhamed Jusufspahić, predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije.
Novinar Žikica Stevanović
Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.