Milivoj Bešlin u Markeru: U velikoj meri rehabilitovana politika 90-ih godina (VIDEO)

Istoričar Milivoj Bešlin, gostujući u emisiji Marker, istakao je da je u velikoj meri rehabilitovana politika 90-ih godina i da se mi kao društvo i danas krećemo između dva događaja - 5. oktobra 2000. i 12. marta 2003. godine.

Milivoj Bešlin, istoričar. Foto: Insjader

"One snage koje su vladale devedesetih godina i koje su bile ključne u sprovođenju one politike koja je okarakterisana kao ne samo autoritarna i nasilnička politika, nego i ratna politika, politika ratnih zločina, pljačke građana, terora prema našim susedima, ali i prema samim našim građanima. Dakle, ta politika nije nakon 2000. godine i nakon petog oktobra u dovoljnoj meri stigmatizovana. Mi nismo otvorili neka od tih najmračnijih stranica naše istorije", ističe Bešlin. 

Na pitanje Insajdera da li svedočimo rehabilitaciji politike Slobodana Miloševića, sagovornik odgovora da "nema sumnje". 

"Vi ste dobro apostrofirali to pomirenje koje je uradio Boris Tadić, odnosno tadašnji režim demokratske stranke sa SPS-om. I to jeste bila već rehabilitacija SPS-a. I sećamo se one dosta sramotne rečenice o dva bola, dakle, zbog gubitka Miloševića sa jedne i Đinđića sa druge strane. To jeste bilo izjednačavanje koje je bilo nedopustivo. A tada već počinje rehabilitacija. Pre Tadića je tu rehabilitaciju politike devedesetih i samog Miloševića vršio već Vojislav Koštunica. I zapravo su u velikoj meri Koštunica i Tadić bili odgovorni za rehabilitaciju politike devedesetih. A onda naravno kada su presvučeni radikali došli na vlast pod imenom SNS-a, oni su do kraja izvršili rehabilitaciju devedesetih", ističe on.

Bešlin dodaje da se "kroz provladine medije, kroz različite provladine intelektualce vidi snažna intervencija u kulturu sećanja, da se politika 90-ih rehabilituje" 

"I ona, nažalost moram da kažem, je u velikoj meri i rehabilitovana, a kad kažem politika 90-ih, to nije samo personalna odnos prema Miloševiću, to je zapravo presvega ratna politika od 1991. do 1999. godine", objašnjava Bešlin.

Od dolaska demokratske vlasti nisu reformisane službe, nije uspostavljena prava civilna kontrola, etiketiranje ko je izdajnik se vratilo u javni prostor.

"Ne zavidim onima koji će se baviti istorijom ovih poslednjih 10 godina, zbog toga što je ta vrsta brutalizacije politike, brutalizacije javnog govora, užasne kriminalizacije društva, autoritarnijih mehanizama u njemu, jednog zaista sveopšteg nasilja, nešto što zaista stvara nekakvu sliku o nama. Ja se nadam da će nekakva potonja objektivizacija biti u tom smislu autentična i da će zaista preneti ono što je, kako da kažem, s osnovne karakteristike sadašnjeg režima, sadašnje vlasti, a to jeste u velikoj meri politika 90-ih godina", kaže on.

Prema njegovim rečima, devedesetih godina prošlog veka "mi kao društvo smo bili avangarda i populizma i političkog nasilja, dok je Evropa izgledala potpuno drugačije. 

"Danas kad pogledate i Evropu i zapadni svet, kad pogledate od (Donalda) Trampa do (Viktora) Orbana i (Redžepa Tajipa) Erdogana i tako dalje, sve te autoritarne tendencije, Srbija danas se, nažalost, ne razlikuje više toliko od brojnih evropskih i svetskih država", zaključuje istoričar Milivoj Bešlin. 

Izvor: Insajder