Ko su kandidati za gradonačelnika Beograda

Rok za predaju lista za predstojeće beogradske izbore istekao je 12. maja u ponoć. Poznata su i sva imena ljudi koji bi da dođu na mesto gradonačelnika glavnog grada Srbije. Od 14 lista koliko je predato Gradskoj izbornoj komisiji, tri još čekaju na verifikaciju jer su predate u poslednjem trenutku.

Foto: Ilustracija, Insajder

Ponovo će punoletni Beograđani birati svog gradonačelnika. Drugi put, posle decembarskih izbora, 2. juna održaće se i izbori za Skupštinu grada Beograda kada će se održati i izbori za 17 gradskih opština.

Iako su prethodni izbori bili takvi da niko nije mogao da formira gradsku vlast tako da njom upravlja Privremeni organ, oni su u junskom pokušaju za formiranje vlasti itekako drugačiji. 

Na "prvi pogled" iako je izvesno da će, kao i kada je reč o decembarskoj listi, i junska imati 14. sada su se "zbili redovi" koalicije na republičkom nivou (SNS - SPS) uključujući i Zavetnike i Srpsku radikalnu stranku, dok je deo "Srbije protiv nasilja" i koalicije NADA za bojkot izbora u Beogradu. U trku su ušli i neki novi a javnosti poznati akteri.

Ovo su zvanični kandidati za gradonačelnika Beograda:

Aleksandar Šapić

Aktuelni predsednik Privremenog organa glavnog grada i dosadašnji gradonačelnik Beograda, Aleksandar Šapić treći put dobija poverenje Srpske napredne stranke u koju se "utopio" pristupanjem naprednjacima sa svojim Srpskim patriotskim savezom (SPAS) u maju 2021. godine. Evidentno je da SNS sa koalicionim partnerima u Šapiću "vidi spas" jer ne odustaju od njega kao kandidata.

Kandidat za gradonačelnika na listi naprednjaka, Šapić je bio na izborima 2022. i u decembru 2023.

Ono od čega naprednjaci takođe ne odustaju, to je ime predsednika Srbije. Naime, GIK je  još 7. aprila proglasio izbornu listu broj 1 "Aleksandar Vučić - Beograd sutra" i to je prva proglašena lista za izbore za odbornike Skupštine grada Beograda. 

Aleksandar Šapić. Foto: Srđan Ilić

Šapić je dugo u politici. Više od 15 godina. Počeo je kao član Demokratske stranke u kojoj je bio do 2015. Tri godine kasnije oformio je svoj pokret SPAS. U tri mandata je bio predsednik opštine Novi Beograd.

Po proglašenju liste, izjavio je da su beogradski izbori jako važni i za Beograd i za Srbiju jer su, kako je naveo, zbog opštih dešavanja definisani daleko iznad lokalnih izbora.

"Svi naši konkurenti, i na ovim i na prošlim izborima, u svojim životima ni trafiku nisu vodili, da ne pričamo o nekoj jedinici lokalne samouprave, većoj opštini ili gradu. Nažalost ili na sreću, ovoga puta će teme biti daleko veće. Zahvaljujući onome što radimo danas omogućićemo da Beograd sutra bude i bolji, i lepši, i produktivniji, i napredniji, i infrastrukturno sređeniji, i ekonomski snažniji, i da bude ono što i jeste - lokomotiva čitavog srpskog društva", rekao je Šapić.

Gradska izborna komisija. Foto: Tanjug/Beoinfo

Druga proglašena lista je "Ruska stranka – Srbi i Rusi braća zauvek“ koja sa 15 kandidata za odbornike i Željkom Pantićem koji je pod rednim brojem 1 želi da predstavlja vlast u Beogradu. U saopštenju navode da je politika stranke da "prati politiku predsednika Rusije Vladimira Putina, da se zalaže za širenje ruskog uticaja na čitav naš region, da se još više osnaže bratske veze naša dva naroda i da budemo uvek na strani pobednika“.

Kakve su im šanse u sprovođenju politike, odlučiće Beograđani 2. juna koji će moći i da biraju za treću listu Grupe građana "Ćale ovo je za tebe – Petar Đurić”. 

Dejan Žujović

U izbornu trku, ušao je i poznati pulmolog, Dejan Žujović. Pod rednim brojem četiri proglašena je izborna lista "Grupa građana – Za zeleni Beograd – Kad ako ne sad – dr Dejan Žujović“.

Dejan Žujović. Foto: Srđan Ilić

Na prošlim, decembarskim izborima, Žujović je takođe bio kandidat za gradonačelnika, ali ispred koalicije koju su činile dve stranke, SDS Borisa Tadića i DJB Saše Radulovića, ali i Grupa građana "Otete bebe". Ovog juna, u izbornu trku ide bez javne podrške poznatih stranaka.

Kao peta izborna lista tu je "1 od 5 miliona – Beogradski front – Ritam grada, Dušan Teodosijević, gradonačelnik“.

Dobrica Veselinović

Prvi put će Dobrica Veselinović, nekadašnji lider inicijative "Ne davimo Beograd" biti kandidat za gradonačelnika podržan od nekoliko stranaka. 

Biramo Beograd predaje izbornu listu. Foto: Srđan Ilić

Okrnjenog sastava, nekadašnji deo koalicije "Srbija protiv nasilja" pod sloganom "Biramo Beograd" proglašena je kao šesta po redu. Listu čine Narodni pokret Srbije, Zeleno-levi front/Ne davimo Beograd, Demokratska stranka, Pokret slobodnih građana, Ekološki ustanak i Novo lice Srbije.

Na prošlim izborima, kandidat SPN bio je Vladimir Obradović dok je Veselinović bio nosilac liste. U javnom životu je više od 10 godina. Široj javnosti postaje poznat kao aktivista i lider inicijative "Ne davimo Beograd" koja je u međuvremenu postala Zeleno - levi front i postala parlamentarna stranka. 

Po predaji liste GIK-u, Veselinović je poručio je da im je cilj da pobede u svim beogradskim opštinama, zato što je "više dosta vlasti Srpske napredne stranke i Socijalističke partije Srbije.

Naveo je i da se na decembarskim izborima videlo da Beograđani ne žele vlast SNS i zato se ponovo izlazi 2. juna - da se bori i pobedi.

"Budite uvereni da ćemo u toj borbi pobediti. Mi biramo borbu, biramo Beograd i sigurni smo da ćemo u toj borbi pobediti", obećao je Veselinović. 

Kao glavne teme kojima će se baviti, prema Veselinovićevim rečima, su problemi u saobraćaju, zdravstvu, obrazovanju i vrtićima, kao i "betonizacija Beograda, investitorski urbanizam i betorniranje svake slobodne zelene površine u gradu, što je jedna od odlika SNS”.

Borislav Antonijević

U trku za gradonačelnika Beograda ušao je i Borislav Antonijević, po drugi put. U aprilu 2022. bio je kandidat na listi pokreta "Dveri" koju je podržao Branimir Nestorović. Međutim, svoj politički angažman nastavlja u tadašnjem pokretu "Mi - Glas iz naroda" kada im se pridružio pred izbore u decembru 2023. dok je na čelu tog pokreta bio upravo Nestorović.

Borislav Antonijević (prvi s leva), Branimir Nestorović (u sredini) i Aleksandar Pavić Foto: Srđan Ilić

Ubrzo posle decembarskih izbora, došlo je do podele pokreta koji je ušao i u republički parlament.  Antonijević je ostao na strani Nestorovića sa kojim je osnovao novi pokret "Mi - Snaga naroda". 

GIK je kao sedmu listu proglasio "Mi snaga naroda, prof. dr Branimir Nestorović”. 

Na osmom mestu našla se lista "Narodna lista – ključ za pobedu“, koalicije Narodne stranke, Nove Srbije Velimira Ilića i Pokreta "Živim za Srbiju“.

Deveta proglašena izborna lista koja će imati položaj lista nacionalnih manjina na izborima za odbornike Skupštine grada Beograda je "Beograd naš grad“ – Vasilios Proveleggios – Marijana Ivović Vukotić – dr Ferid Bulić – Koalicija SNAGA.

Još jedna lista će imati položaj nacionalnih manjina. Reč je o mestu broj 10, a to je Unija Roma Srbije – "Za Beograd“. Posle dvadeset godina ova stranka će ponovo "opipati puls" Beograđana na izborima.

Pod brojem 11 našla se i treća lista koja će imati položaj nacionalnih manjina pod nazivom "Beograd je svet(a) - Stranke pravde i pomirenja - Usame Zukorlić.

U vreme pisanja ovog teksta, još nisu proglašene tri liste koje su, prema navodima GIK - a, predate u poslednjem satu pred istek roka za podnošenje izbornih lista za beogradske izbore. Na izbore bi i nekadašnji Nestorovićevi partneri, Grupa građana "Mi – glas iz naroda".

Savo Manojlović 

A među onima koji su "u cajtnot" otišli do zgrade GIK - a su i iz pokreta  "Kreni-promeni" predvođeni Savom Manojlovićem koji je njihov kandidat za prvog čoveka Beograda.

Savo Manojlović. Foto: Srđan Ilić

Iako se za njegovo ime čulo i prisutan je u medijima nekoliko godina kroz različite aktivnosti, široj javnosti postaje poznat kao jedan od organizatora protesta  2021. protiv iskopavanja litijuma u Gornjim Nedeljicama. 

Sve do ove godine, Manojlović je delovao kroz aktivizam a sada se odlučio i da zvanično ide na izbore. I ne samo u Beogradu.

Pod sloganom "I ja sam Beograd", Manojlović je sa svojim timom pozivao građane da mu daju potpise neophodne za listu a u međuvremenu je ukazivao na to da su im u nekim opštinama uskraćeni overivači potpisa. 

Gostujući na televiziji Insajder, Manojlović je rekao da je za pokret “Kreni promeni” bila teška odluka da izađu na izbore, ali da je prevagnula želja, da se aktuelnoj vlasti ne prepuste tako lako ključni gradovi u Srbiji.

"Svi smo bili u nekoj vrsti apatije, paralisani raskolom u opoziciji. Do sada, mislim da su svi građani bili nekako spremni da kroz prste gledaju mane ili greške opozicije, jer je postojalo jedinstvo. Smatrali mo da je to jedinstvo jako. Dogodio se raskol, svi smo bili iznenađeni. Ovo je najteži trenutak za izlaske na izbore, ali smo smatrali da je jako važno da ljudima probudimo onu nadu koju smo svi imali prilikom blokade Gazele”, rekao je Manojlović u Marker razgovoru.

Verifikaciju od GIK - a čeka i stranka Dosta je bilo. Ukoliko im lista bude potvrđena, na izbore će pod nazivom "Saša Radulović – Dosta je bilo (DJB) – Rešenje za promenu".

Gradonačelnik se ne bira direktno na izborima

Gradonačelnik predstavlja i zastupa grad i vrši izvršnu funkciju u Gradu Beogradu. Ne bira se direktno na izborima, već ga bira većina u Skupštini grada, tajnim glasanjem, i to na mandat od četiri godine.

Predlaže ga predsednik Skupštine. Dakle, ne bira se direktno, ali je odavno pravilo da stranke i koalicije predstave svoje kandidate.

Da bi neko postao gradonačelnik Beograda neophodno je da za njega glasa 56 od 110 odbornika koliko ih ima u gradskom parlamentu.

Izvor: Insajder