Ko poštuje, a ko ruši Dejtonski sporazum (VIDEO)

Ko ruši Dejtonski sporazum? Da li ga sve strane poštuju samo deklarativno? Razdruživanje Republike Srpske od Federacije Bosne i Hercegovine ponovo je na stolu u Banjaluci. Bliski odnosi sa Beogradom, posebno posle Svesrpskog sabora za vikend, sada su povod međusobnih optužbi na relaciji američka ambasada u Sarajevu - Predsedništvo Srbije.

Foto: Tanjug/Marko Đoković

Svesrpski sabor, Deklaracija o zajedničkoj budućnosti srpskog naroda i, posebno, izjave zvaničnika Republike Srpske o mogućem razdruživanju od Federacije BiH, zasmetali su američkoj ambasadi u Sarajevu.

“Ni Dejton, ni Ustav BiH ne daju entitetima, niti bilo kom drugom poddržavnom telu pravo na otcepljenje, razdruživanje ili bilo koji drugi nespretni sinonim za otcepljenje koji su izmislili čelnici Republike Srpske koja nije država, može da postoji samo u okviru Bosne i Hercegovine i nema pravni subjektivitet izvan BiH,”  saopštila je između ostalog Ambasada SAD u BiH.

Na upozorenje da razdruživanje nije moguće, iz Beograda je odgovoreno – pričom o imovini i Dejtonskom sporazumu.  

“Te vas molim dragi prijatelji iz američke ambasade da mi konkretno odgovorite kako ste došli do zaključka i na osnovu čega ste i kog akta da imovina pripada centralnim vlastima – a ne entitetima, kao što jasno piše u Dejtonskom sporazumu,” odgovorio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić na Instagram nalogu. 


Prošle godine, u Republici Srpskoj je stupio na snagu Zakon o nepokretnoj imovini, koji je visoki predstavnik suspendovao, a Ustavni sud BiH stavio van snage. Sve je počelo još 2005. kada je - na inicijativu tadašnjeg visokog predstavnika Pedija Ešdauna - raspolaganje državnom imovinom zabranjeno zakonom, do donošenja Zakona na nivou cele države. Iako i nekoliko odluka Ustavnog suda potvrđuju da samo država BiH može da raspolaže državnom imovinom, predsednik Republike Srpske insistira na tome da je to dozvoljeno i entitetima, odnosno Srpskoj. Smatra da i visoki predstavnik i Federacija BiH ruše Dejtonski sporazum - i do kraja meseca najavljuje sporazum o razdruživanju dva entiteta.

“Do kraja juna mi ćemo napraviti analizu kraha Dejtonskog sporazuma. On je ostao samo u segmentima, dakle mnogi stvari nisu ustavne u ovoj zemlji. I reći ćemo da je to za nas previše, da ne možemo da ostanemo u zajednici u kojoj smo mi ranije unijeli svoju teritoriju, svoju nadležnost i samostalnost u Bosni i Hercegovini. Mi imamo pravo, bez obzira što izmišljaju ovi Amerikanci, oni misle da su uvijek najpametniji, a uvijek sve zasnivaju na tom da se ih se neko boji. Naravno, nisu oni bezopasan protivnik. Znaju oni svašta budalasto uradit, ali to ne znači da su u pravu,”  rekao je pre dve nedelje predsednik Republike Srpske Milorad Dodik. 

Ovu najavu ne uzima za ozbiljno analitičar Željko Reljić.

“Priča o razdruživanju dva entiteta, kada je riječ o Republici Srpskoj, ima za cilj samo jedno, a to je da homogenizuje nacionalno biračko tijelo, odnosno biračko tijelo Milorada Dodika i SNSD. Kao što od otcjepljenja nije bilo ništa za sve ove godine od 2006. od kako je Milorad Dodik na vlasti u kontinuitetu u Republici Srpskoj pa i Bosne i Hercegovini, dakle neće sada biti ništa ni od razdruživanja. To je jasno već svima,” rekao je za Insajder Željko Reljić analitičar iz Banjaluke.

Iako sve strane deklarativno ponavljaju da je Dejtonski sporazum jedini garant mira, sagovornik Markera naglašava da ga nijedna strana u BiH - ne poštuje.

“Svako uzima samo ono što mu odgovara i naravno tu kada je u pitanju bošnjačka, politička nazovimo elita, ponaša se slično kako se ponašala srpska elita svojevremeno kod raspada bivše Jugoslavije ili ako hoćemo Ukrajine, Jugoslavije. Dakle, govorimo o očuvanju Bosne i Hercegovine, a ne povlačimo poteze u tom pravcu. Isto tako i hrvatska i srpska strana u Bosni i Hercegovini se ponašaju na sličan način, mi bismo da uzmemo samo ono što volimo da jedemo, a stranci koji ovde imaju ulogu roditelja od prilike, oni kažu moraš da jedeš sve. To je suština bosansko-hercegovačke politike,"  kaže za Insajder Željko Reljić, analitičar iz Banjaluke.

Iako se čini da živimo posledice Rezolucije o međunarodnom danu sećanja na genocid u Srebrenici - usvojene krajem maja u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, problemi su počeli mnogo ranije, a sada su samo intezivirani. Pored Rezolucije o Srebrenici, ni Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda, usvojena pre četiri dana u Beogradu, ne doprinose smirivanju tenzija u regionu.

Izvor: Insajder