Kada će doći na red rekonstrukcija Pančevačkog mosta?

Ko kontroliše bezbednost javnih objekata, mostova, nadvožnjaka... I svi, i niko. Srbija nema zakon o održavanju infrastrukturnih objekata, a prema drugim zakonima nadležnosti su podeljene i baš to je alarm za sve institucije. Jedan od primera jeste i Pančevački most za koji stručnjaci upozoravaju da je u očajnom stanju i da je neophodna hitna rekonstrukcija. Na to se čeka decenijama jer se institucije, po svemu sudeći, i dalje nisu usaglasile u čiju nadležnost on spada.

Pančevački most Foto: Srđan Ilić

Pančevački most, koji spaja Beograd i Banat, podignut je prvi put 1935.godine i obnovljen 1946.godine posle rušenja u Drugom svetskom ratu. Međutim, ovaj most koji postoji preko osam decenija nije doživeo veće i važnije promene, uprkos mnogobrojnim obećanjima.  

Prema oceni Borislava Stojkova, člana Akademije Inženjerskih nauka i profesora Beogradsko univerziteta u penziji, situacija je alarmantna a događaji u novom sadu samo su još jedno upozorenje nadležnima

"Pogledajte mostove u Beogradu koji su neodržavani, most preko Dunava koji se ne održava godinama i decenijama i samo čekamo da padne i on u vodu jednog dana. Most iz Beograda prema Pančevu je građen četrdesetih godinu prošlog veka, rađen je u ono vreme na brzinu, to je bila vojna izgradnja itd. Taj most godinama čeka neku vrstu rekonstrukcije, jer on je apsolutno nebezbedan. I stalno se okleva zbog toga što se postavlja pitanje ko treba da finansira to - da li Grad Beograd, da li država, da li možda neka naselja okolo koja to koriste itd. Zbog toga je cela situacija u jednoj pat poziciji, taj most čeka da padne jednog dana i da samo da pitamo opet ko je kriv", objašnjava Stojkov.

Tokom prethodne dve decenije stručnjaci su upozoravali da je neophodna rekonstrukcija Pančevačkog mosta. Saobraćajni institut CIP je 2007.godine izradio projekat sanacije, čija je prva faza završena između 2008. i 2010.godine, kada je obnovljen samo železnički deo. To međutim nije ni blizu dovoljno.

Jedan od projktanata iz CIP-a koji je radio projekat sanacije rekao je svojevremeno za RTS da su na mostu rađene samo sitne popravke. 

"To nije u prvoj fazi bilo obuhvaćeno. 2018. godine, to je posle onog pada mosta u Đenovi, kada je od ministarstva dobijen nalog da se pogledaju neki mostovi - Gazela, Pančevački most, Beška. Tada sam ja ponovo bio u pregledu za železnički deo. A za drumski deo su putevi Srbije angažovali firmu koja je izvršila pregled. Oni su konstatovali da naš projekat sanacije posle tih 10-11 godina, da su ta ošćenja toliko narasla da više jednostavno ne postoji mogućnost da se to reši, da to bude ekonomično ili nešto. Nego je, znači, predloženo da se urade nove konstrukcije", rekao je tada Siniša Mihajlović, Saobraćajni institut CIP.

Od 2011. godine vodi se polemika ko je nadležan za Pančevački most - da li je to grad Beograd ili republički nivo. Ono što se zna je da je pruga u nadležnosti železnica, a drumska saobraćajnica u nadležnosti Puteva srbije. Najavljivana rekonstrukcija već godinama se odlaže. Pre tri godine direktor puteva Srbije tvrdio je da je most bezbedan.


"Mnogo je star, mnogo je star. On je star 75 godina. Radimo projekat pristupnih saobraćajnica, radićemo projekat mosta, pa kad završimo projekat, gledaćemo da počnemo za dve, tri godine", istako je tada Zoran Drobnjak, direktor JP "Putevi Srbije".

Prema najnovijim planovima, deo mosta od Bogoslovije do reke biće srušen, a ukoliko budu obezbeđena sredstva, radovi bi trebalo da počnu 2025. godine. Osmog jula JP "Putevi Srbije" potpisali su ugovor o javnoj nabavci - projekat za građevinsku dozvolu za rušenje i izgradnju novih prilaznih konstrukcija Pančevačkog mosta. Međutim sve ranije analize pokazuju da sa rekonstrukcijom kompletnog Pančevačkog mosta može početi tek kada se uradi most kod Ada Huje. Izgradnja tog mosta još nije ni započeta.  

Novinarke Ana Mihaljčić i Mina Stojković

Tagovi:

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.