Izbori u Nemačkoj: Fridrih Merc na putu da postane kancelar (VIDEO)
Još od ujedinjenja Zapadne i Istočne Nemačke 1990. godine Nemci nisu bili tako zainteresovani za glasanje kao što su bili juče pošto je zabeležena rekordna izlaznost od 83,5 odsto. Tolika izlaznost dala je dodatni legitimitet pobedi Demohrišćana, koji su osvojili 28,5 odsto glasova, odnosno 208 od ukupno 630 poslaničkih mesta u Bundestaga zbog čega će Fridrih Merc verovatno biti sledeći nemački kancelar. Na drugom mestu je desničarska Alternativa za Nemačku, koja je udvostručila podršku od poslednjih izbora i dobila 20,8 odsto glasova. Međutim, sa desničarima niko neće, pa će najverovatnije ostati u opoziciji. Treće su Socijaldemokrate odlazećeg kancelara Olafa Šolca sa 16 odsto podrške; četvrti Zeleni sa 11 odsto a iznenađenje izbora je Di Linke, odnosno Levica koja je dobila skoro 9 odsto glasova. Jedno preostalo mesto u Bundestagu dobila je stranka danske manjine. O tome šta najavljuje Fridrih Merc ako bude izabran za kancelara, razgovarali smo sa novinarom "Dojče velea" Srećkom Matićem koji je u Berlinu pratio njegovo prvo obraćanje.

"Fridrih Merc je baš danas na ovom mestu u kući Konrada Adenauera održao prvu konferenciju za novinare nakon objave prognoza, odnosno prvih rezultata nezvaničnih rezultata saveznih izbora i najavio je na koje probleme bi se mogla fokusirati vlada, na koje bi on mogao da bude na čelu, naravno ako bude izabran za novog saveznog kancelara. Jednostavno govoreći, radi se o tri velika problema, o tri velike oblasti. Kao prvo, to je naravno pitanje sigurnosti i spoljne politike, pogotovo u kontekstu transatlantskih previranja, odnosno najave Trampove administracije da bi Amerikanci mogli da se povuku i da ostave Evropljane da se sami snalaze u novonastaloj situaciji. Druga stvar je vezana uz privredu. Tu Merc ima određene kompetencije i građani smatraju da su Unija - CDU i CSU zapravo politička snaga koja bi mogla najviše da učine poboljšanju privrede nakon godina stagnacije i recesije. Njegov recept je pomoći preduzećima da zahuktaju naravno svoje aktivnosti kako bi i sa tim pojačanim aktivnostima bili i pojačani porezni prihodi, kako bi onda, naravno, država mogla da finansira socijalne izdatke. Treća velika stvar koju je on spomenuo, to je pitanje migracija, uvođenja reda u ono gde postoji nered. Tu najavljuje restriktivnije mere, a najavu toga smo zapravo mogli da vidimo već u proteklim sedmicama, kada je Fridrih Merc, kao lider opozicije, u sazivu Bundestaga, koji je na odlasku, već inicirao usvajanje nekoliko restriktivnih paketa po pitanju migranata odnosno azilanata i u pokušaju da progura taj paket nije prezao ni od toga da dobije podršku desno-populističke jednim delom i desno-ekstremne stranke AFD", kazao je Matić.
Desničarska AFD je sa 20 podrške skoro udvostičila podršku, Zeleni su pali na nešto manje od 12 odsto a ’Die Linke’ osam odsto. Odakle ta preraspodela snaga?
"Podela glasova na ovim izborima zapravo je samo jedan nastavak trenda koji smo videli i na prošlim i na pretprošlim izborima. Još od vremena kada je AFD po prvi put ušao u Bundestag. To je bilo 2017. godine i dobro se sećam tada smo isto pratili izbore i sećam se jako burnih protesta te večeri nakon što se ispostavilo da AFD ulazi u parlament. Ovaj put nije bilo tako burnih protesta. Vidi se zapravo pomalo da se i AFD kao politički subjekt u Nemačkoj 'normalizuje'. Ono što se trenutno dešava u Nemačkoj, već nekoliko godina je zapravo da politički centar gubi na snazi, gubi na moći, on jednostavno se otapa. Sve je manji i manji, a to je dugo bila karakteristika nemačke demokratije, taj snažan politički centar, nekoliko partija koje su delile to područje, taj deo kolača, tako da je sa tim snažnim centrom jednostavno bilo moguće formirati razne opcije, razne kombinacije, odnosno razne savezne vlade koje bi mogli da preuzmu odgovornost. To sada više ne postoji u Nemačkoj. Ovi rubovi spektra, i desni i levi, ojačali su i to u tolikoj meri su ojačali. U tolikoj meri su ojačali da trenutno u ovoj situaciji, nakon aktuelnih saveznih izbora, zapravo postoji samo jedna jedina realistična opcija za formiranje savezne vlade na političkom centru, a to je tzv. velika koalicija, odnosno 'GroKo' koalicija, kako je nazivaju u Nemačkoj. To je onda koalicija Unije - CDU/CSU sa socijaldemokratama. To je veliki problem iz jednostavne činjenice što su jedni i drugi osuđeni na jedne i druge. Tako da u fazi pregovora SPD može naravno postaviti maksimalne zahteve prema Uniji - CDU/CSU. Može čak pokušati i progurati nešto što im ne pripada na temelju onoga što su osvojili na izborima, a to je zapravo za socijaldemokrate bio debakl. Sve naravno u primisli da ako Unija na to ne pristane, da bi se mogla čak i produžiti ova politička kriza, politička nestabilnost u zemlji. U toj situaciji, kako je rekao i danas sam i Fridrih Merc, Evropa i svet neće čekati na Nemačku. Problema je puno. Treba formirati što pre vladu kako bi se to počelo da rešava, a njegov plan je da nova savezna vlada bude formirana već do Uskrsa", naveo je Matić.
Ako saradnje nema sa desničarima, sa AFD-om, imali šanse da bude neke saradnje sa levičarima, sa Die Linke?
"Teško. To je jedna od stvari koju Unija - CDU/CSU, a pogotovo CDU, zapravo odbacuje. To su čak i upisali u neke svoje stranačke dokumente na, čini mi se, partijskom kongresu u Hamburgu 2018. godine, kada su rekli da nema saradnje ni sa AFD-om, a nema ni saradnje sa ’Die Linke’, odnosno strankom levice iz jednostavnog razloga, kako oni argumentuju da je to naslednica onog komunističkog režima koji je vladao u stilu diktature u bivšoj Istočnoj Nemačkoj i da oni eventualnom saradnjom ne žele normalizovati levicu, iako je naravno kako kažu sami istoričari, danas, više od 30 godina nakon nemačkog ujedinjenja, pomalo deplasirano govoriti o tome da je današnja 'Die Linke' naslednica onog 'SED' režima. Doduše, postoji još jedan mali broj članova koji su nekada bili u toj partiji bivšeg 'DDR-a', ali to je stvarno jedna mala manjina. Stranka se u međuvremenu razvila i danas se profilisala kao stranka koja se autentično brine o socijalnim problemima nemačkih građana i upravo se tu treba tražiti razlog uspeha Levice, iznenađujućeg uspeha Levice na ovim izborima. Oni su se u poslednjih nekoliko sedmica upravo profilisali kao glavna snaga koja se brine oko toga da li će stanovi da budu priuštivi, da li će ljudi moći da plate medicinske usluge, znači kao socijalna savest ove zemlje", rekao je Srećko Matić.
Novinar Žikica Stevanović
Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.