Insajder Debata: Ima li politike u politici? (VIDEO)
Institucionalna kriza posebno je vidljiva u poslednja četiri meseca i kraj joj se ne nazire. Studenti u blokadama pozivaju građane na osnivanje zborova i na direktnu demokratiju. Oni koji su duže u političkom životu kažu mora se politički artikulisati cela priča da ne bi sve preraslo u anarhiju i otvorene sukobe. Politički veterani, pa i vladajuća stranka, formiraju pokrete. Društveni dogovor, podizanje svesti o značaju države i narodne suverenosti, dekriminalizacija društva, sloboda, jednakost i poštovanje zakona - sve ovo se nalazi u programima i obećanjima, a koliko toga ima u realnim životima građana? Da li je važno - da li se grupa koja okuplja ljude istog mišljenja ili cilja zove pokret, stranka ili partija ili se baš u tome krije suština - tema je o kojoj su razgovarali gosti Insajder debate - Goran Ješić iz pokreta “Solidarnost”, Predrag Voštinić iz Lokalnog fronta Kraljevo, Dr Dragan Milić ispred “Grupe građana - Dragan Milić” i Boris Bratina, vanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Prištini i član inicijalnog odbora Pokreta za narod i državu.

Studenti u blokadi i građani se mesecima okupljaju i pešače stotinama kilometara. Sve vreme postoji jedna jasna poruka - “nisu poželjne stranke”. Goran Ješić iz pokreta “Solidarnost” za Insajder kaže da novosadski studenti sarađuju sa predstavnicima opozicije, ali da je distanciranje studenata od političkih aktera pročitao u saopštenjima, a naročito posle protesta na Slaviji - “kad imate infiltriranje raznih tu grupa koje nisu studentske”. Ističe da je predsednik Aleksandar Vučić napravio takvu političku klimu prema opozicionim partijama da bi “zgadio ljudima politiku i da bi on bio jedini bog-otac koji može da donosi odluke u onom društvu”.
Dodaje i da je “razumljivo da neki studenti reaguju na to”.
Član inicijalnog odbora Pokreta za narod i državu prof. Boris Bratina - o tome da postoje građani koji ne žele stranke u politici - kaže da na ovom prostoru nisu postojale stranke od 1945.godine,ali da su ih ljudi želeli. Ističe da nije siguran da ih ljudi sada ne žele jer kaže da su stranke nužne za funkcionisanje parlamentarne demokratije. Smatra da u Srbiji “nažalost” ima “isuviše volontarizma i ljudi koji se više rukovode svojim ličnim interesom nego dobrom državom” i da je ona “ugrožena”.
Predrag Voštinić iz Lokalnog fronta Kraljevo potvrđuje da je država “ugrožena” i to “od strane vladajuće stranke”.
“Ugrožena je najviše od onih koji njome upravljaju. I mislim da bi zapravo u ovom paradoksalnom zahtevu novoformiranog pokreta trebalo tražiti odgovor. Da stranka koja je neophodna pravi sopstveni pokret, da bi time odvojila jedan deo svog članstva i time doprinela jedinstvu. Dakle, to bi bilo dosta zabavno tumačiti sa te strane. Ali da je država ugrožena jeste već jako dugo, naročito otimanjem institucija i upravljanjem državom kroz jedan nekoherentan sistem političke vladavine koji je u velikoj meri pomešan sa kriminalom”, ukazuje Predrag Voštinić.
Prof. Boris Bratina se na to nadovezuje i odbacuje tu tvrdnju; kaže da nije reč o “stranačkom pokretu”. Napominje da je Pokret za narod i državu “uglavnom sačinjen od ljudi koji se nikad nisu ni bavili politikom, barem u ovom inicijalnom stanju”.
Voštinić pak dodaje da ovakav pokret nastaje “jer ne postoji dobra artikulacija kroz postojeće stranke”. Ističe da takva politička scena nije jedinstvena samo u Srbiji, već da se distanciranje od političkih stranaka dešava širom sveta i to na način na koji je Goran Ješić opisao - “odozgo” od samih nosilaca vlasti sa ciljem da “politika postane nepoželjna i da se njome treba baviti samo određena elita”.
Dr Dragan Milić koji je osnivač “Grupe građana - Dragan Milić” iz Niša- na pitanje zašto se nije priključio nekoj od postojećih stranaka” - kaže da su one “sastavni deo problema”.
“Naravno da se nismo priključili ni jednoj stranci, zato što mi doživljavamo da su sve stranke sastavni deo problema. Kada pričamo o vladajućoj stranci, svi znamo, više je postalo zaista bez veze da ih karakterišemo bilo kakvim opisima, jer znamo da jednostavno više nemaju ni legitimitet, nemaju više bukvalno ništa za šta mogu da se uhvate. To znam po stotinama hiljada ljudi koji izlaze na ulice i koji jednostavno poistovećuju SNS sa kriminalom i korupcijom. Šta oni sve rade? Oni su svesni da su jednostavno toliko uprljani, da oni moraju da promene ime. Više ta firma SNS ne postoji. I oni znaju da sa firmom SNS ne mogu da prođu i onda oni formiraju sada taj neki pokret koji treba u stvari da ih preobuče, da ih okupa, da ih namiriše i da oni budu nešto drugo. S druge strane, treba biti fer i reći da sve stranke koje su bile u opoziciji da su sastavni deo problema, a ne sastavni deo rešenja, nažalost. Vi imate 13 godina na vlasti jednu stranku koja radi to što radi, bukvalno prelazi u jedan vid diktature. Imate opozicione stranke koje na sedam izbora jurišaju na isti način i stalno imaju poraz za porazom, pri čemu ne postoji nikakva odgovornost”, smatra dr Dragan Milić.
On ističe da stranke jesu “glavni krivci za sve” i da se zbog toga formira ovoliko pokreta i grupa građana koje “postižu sjajne rezultate na lokalu”.
Prof. Boris Bratina kaže da prihvata svaku kritiku upućenu vlasti, koja je “opravdana” poput borbe protiv korupcije, ali da vlast “ne čini jedan čovek”. Kaže da je saglasan sa dr Milićem da su stranke izgubile poverenje i da je upravo zato najavljeni pokret potreban za “dobrobit zemlje”.
Predrag Voštinić smatra da je prof. Bratina u pravu kada kaže da vlast “nije jedan čovek”, međutim, ukazuje da predsednik Aleksandar Vučić govori kako je u svemu “prvi i jedini” i postavlja pitanje kako to da nije “prvi i jedini” u slučaju preuzimanja odgovornosti.
Kada je reč o borbi protiv korupcije Voštinić ističe da građani mesecima ne samo da vide borbu protiv korupcije već u njoj i aktivno učestvuju, a to će prestati onog trenutka kad institucije budu obavljale svoj posao, a posebno tužilaštvo.
“Kada budemo videli efekat bilo koje institucije koja se bori protiv korupcije na način kako bi trebalo jedna institucija da se bori - neselektivnom primenom pravila i propisa iz te oblasti, onda se verovatno ulica neće dešavati, ali mi četiri meseca pokušavamo samo jednu stvar da vidimo. A to ne možemo. To je borba studenta da vide rezultate svoje borbe”, kaže Predrag Voštinić.
Dr Dragan Milić ističe da institucije nisu “izgubljene” u poslednja četiri meseca, već pre “mnogo, mnogo godina” - navodeći kao primer slučaj naplatne rampe Doljevac, slučaj Jovanjica itd. Takođe, ukazuje da je borba studenata “uspešna” zato što je nenasilna - a svako nasilje bi išlo u prilog formiranja Pokreta za narod i državu i “rebrandiranje” Srpske napredne stranke.
Prof. Bratina kaže da 15.marta na studentskom protestnom skupu u Beogradu “15. za 15” nije priželjkivao nasilje, ali da ga je očekivao zbog, kako navodi “govora u javnosti da će se nešto desiti predsedniku države”.
“Ovakva agresivnost koju doživljujem ovde, govori mi samo o tome da će pokret biti veoma uspešan, pošto se ti toliko okomljuju na njega. I sve više mi daje nade kada čujem da se ovako govori. Dakle, ne bih nikada ušao u bilo što što bi značilo brendiranje SNS-a. Možda sam naivan, ali ne bih nikada ušao u nešto što bi značilo ‘rebranding’ bilo SNS-a, bilo bilo koje druge stare firme. Meni se čini da ovaj pokret treba da bude nekakav korektivni faktor. Nisam siguran da će pokret kao pokret izlaziti na izbor ili će se ponovo raditi kao što se do sada radilo. To ćemo tek videti u budućnosti”, smatra prof. Boris Bratina.
Prof. Bratina - na pitanje da li to znači da svaka reč treba tako da bude merena poput one upućene studentima i građanima “da ne stoje na ulici i da je u redu ako ih neko ponese kolima”- kaže da je stvarno “zlonamerno” proglašavati to praksom i da se pre može proglasiti novom praksom “jurenje po ulicama, gađanje ljudi zaleđenim jajima i tako dalje”. Tvrdi i da za situaciju korišćenja zvučnog topa tokom skupa 15.marta “nema dokaza”.
Dr Milić kaže da se u trenutku, kada je upotrebljen "zvučni top" nalazio u ulici Kralja Milana i da je činjenica da je reč o “sofisticiranom napadu na narod”. Dodaje da je nasilje “narativ” na koji se vlast sve vreme fokusira. Ukazuje da je vlast došla do zaključka - “studente treba povezati sa nasiljem”, zbog čega je došlo do kasnijih dešavanja u Nišu koje je “svakako neophodno osuditi”. Zaključuje da je SNS “izgubio bitku sa studentima” i da zbog toga sada “menja dres” i postaje pokret.
Tvrdnju dr Milića o rebrendiranju Srpske napredne stranke potvrđuje i Goran Ješić.
“Ovo nije prvo rebrendiranje Srpske radikalne stranke. Pa su se rebrendirali tako što su postali proevropejci i zadržali vlast i sad se rebrendiraju da bi sačuvali vlast. I tu je kraj cele priče”, zaključuje Goran Ješić.
O očekivanjima za naredni period prof.Bratina kaže da “institucije ne možete poboljšati tako što ih rušite” i dodaje da se nada da će prestati njihovo “rušenje iznutra”.
Dr Milić kaže da očekuje novu vladu - “tu više nema nikakve dileme, jer otvaranje novih izbora za vlast krije još milion novih problema”.
A, da će najverovatnije doći do formiranja nove vlade zaključuju i Goran Ješić i Predrag Voštinić u emisiji Debata, na Insajder televiziji.
Izvor: Insajder
Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.