Igra slobode: Beograd između kampa, kontejnera i gradilišta (VIDEO)
Dok se jedni pozivaju na ustavna prava, a drugi ih tumače po sopstvenoj meri, prestonica Srbije postaje poprište najrazličitijih borbi – za istinu, pravdu i za vlast. Ispisano po asfaltu, zalepljeno na fasadama, blokirano kontejnerima – nezadovoljstvo građana svakodnevno menja lice grada. A ispod svega – pukotine dublje od onih na skoro rekonstruisanim trgovima.

Kamp ispred predsedništva, gerilske akcije na ulicama, studentski pokret koji se ne povlači i građani koji, između gradilišta i zatvorenih ulica, pokušavaju da shvate – ko im je i kada oduzeo Beograd?
U večerašnjem Markeru šetamo kroz glavni grad u kojem je sloboda postala predmet tumačenja, a posledice svakodnevnica.
"Slobodom drevni grade budi gord“ – zapisano je u prvom stihu zvanične himne srpske prestonice. U Beogradu se ovih dana sloboda interpretira na različite načine – uglavnom kako kome odgovara.
Fasade, ulice, autobuske stanice, trgovi i parkovi kao da samo čekaju da progovore i ispričaju nam priču o podeljenom društvu.
Krenimo redom - posle više od 7 meseci stajanja u miru, odavajući poštu nastradalima u jednoj od najbolnijih tragedija koja je zadesila srpsko društvo u novijoj istoriji, građani koji su odlučni u nameri da u ovoj zemlji više ništa ne sme ostati kao ranije – radikalizuju borbu za ono što smatraju boljim sutra.
Žele da se promeni vlast, da institucije rade nezavisno i da odgovaraju krivci za smrt šesnaestoro ljudi u Novom Sadu. Sebi su dali slobodu da građanskom neposlušnošću i gerilskim blokadama primoraju vlast da raspiše izbore.
Vlast, bar ona gradska, za sada ne uklanja parole ispisane po kolovozima, znakovima i zidovima širom grada ali vidimo da, po ugledu na novosadsku – sklanja kontejnere postavljene u okolini najvažnijih raskrsnica. Oni koji još uvek nisu sklonjeni – čekaju da ih nezadovoljni građani ponovo izbace na ulicu.
Novu rundu igre mačke i miša čeka i policija za koju se postavlja pitanje ima li kapaciteta da odgovori na novi vid protesta?
Hodamo dalje – i nailazimo na još jedan primer interpretacije slobode – one koju je je vlast dala sama sebi – da u zaštićenoj kulturno-istorijskoj celini, na prirodnom dobru već mesecima drži kamp studenata koji za sebe kažu da žele da uče, ali u kom borave i osobe sumnjivih biografija. Svi zajedno sačinjavaju svojevrsnu fortifikaciju ispred predsedništva Srbije u službi, kako kažu „odbrane države“. I njen prošireni deo i dalje stoji ispred Skupštine, iako su na Vidovdan „proglasili pobedu“.
A šta kažu građani?
"Ja tu pobedu ne vidim, ne znam šta to znači i iskreno nije mi jasno šta oni traže tačno odavde“, kaže jedan građanin.
"Ovo je prizor za poželeti stvarno… Ja ne znam kako sam živela u Beogradu ranije bez svega ovoga… Ovo je moderna umetnost. Konceptualna… kao kad uđeš u prostoriju i stoji prljava patika pa se svi dive, mislim da apsolutno jedna paralela može da se povuče sa ovim ovde“, komentariše sarkastično jedna devojka.
"Razumem da nije fer što i mi blokiramo, ali ipak oni blokiraju ovde glavnu ulicu… Ovo je glavni deo gde treba svi da prolaze… U 27. marta su linije sve u haosu… Recimo 26 i 27 – one inače prolaze ovde. U suštini je haos“, ukazuje jedan momak.
Haos vlada i u nastavku šetnje centrom grada – preko gradilišta novog kružnog toka dolazimo do Trga Nikole Pašića čija je rekonstrukcija koštala oko 6,2 miliona evra. Zavirujemo u novu fontanu i dok gledamo u žabokrečinu pitamo se – zbog čega ne radi?
Hodamo dalje i vidimo da još uvek nisu počeli radovi na Bezistanu, pa kad prođemo znak koji pokazuje ka nebu i zaobiđemo tavanicu koja otpada dolazimo do Terazija.
Pakleno je ovih dana u Beogradu, ali ne samo zbog vrućine. Pakleno je i radnicima koji grade kružni tok na Trgu Republike. Dok asfaltiraju prilaz kružnom toku u koji ugrađuju nove kocke – one dotrajale i razvaljene, svega nekoliko godina stare ponovo se vade i eto ga još jedan primer slobode u radu gradskih vlasti, bez posledica.
I sve to samo je deo priče o životu stanovnika jedne evropske metropole tokom jednog letnjeg dana istorijske 2025. godine.
novinar Stefan Miljuš
Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.