Gde je Crkva posle najnovijeg Sabora SPC

Redovno zasedanje Sabora SPC održano je u Beogradu od 13. do 17. maja. Kakve su poruke sa Sabora, gde je danas crkva u odnosu prema vernicima i kako se odnosi prema dešavanjima u društvu? Da li je u saopštenju posle Sabora rečeno sve, ili je nešto i prećutano? Iako je SPC sa Sabora poslala poruku jedinstva, verski analitičar Draško Đenović upozorava da izostanak jasnog stava o društvenim dešavanjima, mali broj vernika i skraćeno trajanje zasedanja ukazuju na unutrašnje nesuglasice i sve veći otklon vernika od crkvenog vrha.

Redovno zasedanje Sabora Srpske pravoslavne crkve, foto: Tanjug/Sava Radovanović

Nalazimo se u turbulentnim vremenima, a trenutno previranje u svetu, kao i u našoj otadžbini, iziskuje naše nepokolebljivo jedinstvo i sada više nego ikada moramo svedočiti da je Crkva sabor, navodi se u saopštenju posle redovnog zasedanja Sabora Srpske pravoslavne crkve (SPC), održanog od 13. do 17. maja.

U saopštenju SPC se dodaje i da je ovogodišnje zasedanje Sabora proteklo u atmosferi obeležavanja dva velika jubileja – 1.700 godina od Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji i 850 godina od rođenja Svetog Save, prvog srpskog arhiepiskopa.

Verski analitičar Draško Đenović kaže za Insajder da saopštenje Sabora ne govori o opredeljenju kakav je stav crkve prema dešavanjima u zemlji, te da je u njemu sve neodređeno. 

“Očigledno je da je vrh crkve stao uz državu, ali da to nije hteo javno da pokaže”, navodi on. 

Kako kaže, na liturgiji na otvaranju Sabora je bilo 50 vladika i isto toliko vernika, što se nikada do sada nije desilo, jer je vernika uvek bilo mnogo više. 

Navodi i da, zbog nemuštog stava Crkve, eparhije u kojima su Artemijevci osećaju pad vernika, ali da o tome u saopštenju Sabora ne možemo da pročitamo ništa. 

Dodaje i kako je u Sinod opet ušao vladika Irinej Bulović.

“Sabor je skraćen na tri dana da problemi ne bi isplivali na površinu, tako da se stiče utisak da vernici postoje zbog njih, a ne oni zbog vernika”, ističe Đenović. 

Navodi i kako je na ovom Saboru Episkop budimljansko nikšićki Metodije imenovan za mitropolita, trećeg u Crnoj Gori, pored Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija i Mitropolita mileševskog Atanasija, jer se Mileševska eparhija prostire i na teritoriji Srbije, i na teritoriji Crne Gore. 

Ističe da je Vladika Metodije, posle 20 godina na mestu Episkopa, imenovan u novo zvanje, ali da se u statusu nije promenilo apsolutno ništa. 

“U istoriji SPC nikada nije bilo toliko mitropolita, a očigledno je primenjen ruski model po kojem se, na osnovu odluka prethodnog Sabora, zvanje mitropolita dodeljuje posle 20 godina u eparhiji, a titula arhiepiskopa, posle 30. Jedini koji nije dobio titulu arhiepiskopa je vladika vranjski Pahomije, ali to se desilo iz verovatno dobro poznatih razloga”, kaže Đenović. 

Kako dodaje, patrijarh je pokušao da Sabor, koji obično traje drastično duže, skrati na tri dana.

“Episkopi nisu išli na planirani ručak kod predsednika Republike, svi su, verovatno, gledali da se što pre vrate odakle su došli, što ukazuje da situacija i nije bila baš harmonična”, ističe Đenović. 

Komentarišući mali broj vernika koji je prisustvovao početku sabora, Đenović kaže da ljudi nisu bili obavešteni, ali i da postoji otklon od aktuelnog patrijarha, jer prave poređenje sa patrijarhom Pavlom i njegovim vremenom i stavovima. 

“Mnogi vernici imaju studente u porodicama. oni su se na protestima i marševima pojavljivali sa ikonama i ovakvi stavovi jerarha ih lično vređaju, pa zato od svega prave otklon”, ističe Đenović. 

Dodaje i kako SPC nikada nije imala toliko vladika i episkopa, a da pri tome nema toliko eparhija. 

Đenović se, na kraju još jednom osvrnuo na saopštenje sa Sabora SPC.

“Saopštenje je kao saopštenje Komunističke partije – puno reči, ništa se ne kaže, a na oko sve izgleda u redu. Da li je tako, to je pitanje. Zatvorenost koja postoji unutar Crkve kaže da izgleda da žele da prikriju stvari koje se dešavaju”, zaključuje verski analitičar Draško Đenović. 


novinar Rajko Martinović

Tagovi:

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.