Dve peronske grede na železničkoj stanici Prokop naprsle – neophodna temeljna rekonstrukcija (VIDEO)

Manje od dve godine otkako je svečano otvorena, na glavnoj železničkoj stanici u Beogradu naložena je rekonstrukcija. Prema zvanično dostupnoj dokumentaciji, naprsle su peronske grede, jer je naknadnim analizama utvrđeno da je u te grede stavljeno manje armature nego što je bilo predviđeno projektom. Otvorena pitanja statičke stabilnosti objekta na koja odgovore može da pruži jedino objavljivanje kompletne dokumentacije.

Prokop. foto: Srđan Ilić

Prokop će još jednom morati da bude prokopan. Na glavnoj železničkoj stanici u Beogradu, svečano otvorenoj pre manje od dve godine naprsle su dve peronske grede. Prema saopštenju Infrastrukture železnice, koja održava domaće pruge, u pitanju su grede izgrađene 1997. godine.

Grede su naprsle po dnu i sredini. Razlog je manjak armature, u odnosu na ono što je bilo predviđeno Projektom za izvođenje. Sve to pokazuju analize objavljene u lokacijskim uslovima za najavljenu rekonstrukciju, koje je objavio Forbs. Prema dokumentaciji u koju je Insajder imao uvid, zbog svega će, ispod greda, biti neophodno postavljanje stubova, oslonjenih na šipove.

Tek uvidom u podatke iz ispitivanja oštećenja bilo bi moguće utvrditi i koliko su ona ozbiljna, ocenjuje za Insajder arhitekta, veštak Tomislav Đorđević.

“Čim se pojavi plastična deformacija, ona predstavlja ozbiljan problem za konstrukciju i za nosivost same i sigurnost same zgrade i samih perona. Da li je moguće da se obezbedi tok saobraćaja, to je zaista na Železnici da vidite kako je to moguće da se izvede, ali zaista predstavlja ozbiljno problem”, kaže za Insajder arhitekta, veštak Tomislav Đorđević.

Prokop
Prokop. Foto: Insjader/Mina Stojković

Poslednja faza izgradnje železničke stanice Prokop, kroz koju dnevno prođe više desetina hiljada putnika, koštala je više od 80 miliona evra. Nema javno dostupnih podataka o tome koliko bi naprsnuća greda negativno mogla da utiču na statičku stabilnost objekta, dok Infrastruktura železnice saopštava da je stanica bezbedna za korišćenje.

“Ako već 28 godina datira taj problem, ne vidim razloga zašto to nije urađeno na vreme”, dodaje Đorđević.

Prokop. Foto: Insjader/Mina Stojković
Prokop. Foto: Insajder/Mina Stojković

Kako navodi Infrastruktura železnice Srbije, taj deo stanice nije bio predviđen radovima na izgradnji stanice, otvorene 2023. godine. U saopštenju se međutim ne navodi zbog čega u sklopu tih radova nisu rekonstruisani i delovi staničnog kompleksa izgrađeni pre 28 godina. Prokop je od 2018. godine glavna beogradska železnička stanica.

Novoizgrađena stanica Prokop svečano je otvorena bez upotrebne dozvole u oktobru 2023. godine, da bi upotrebna dozvola bila izdata godinu i po dana kasnije - u februaru ove godine. Kako se ispostavilo iz zvaničnih odgovora na pitanja Insajdera, izgradnja tog objekta nije podrazumevala sanaciju postojećih greda.

U odgovoru na pitanja Insajdera, izvođač radova na izgradnji nove stanične zgrade - Railways City, domaća firma čiji je osnivač istoimena kiparska kompanija, navodi da je Građevinski fakultet u Beogradu bio angažovan da ispita postojeće armirane betonske konstrukcije. U Elaboratu tog fakulteta, navode u Railways City, zaključeno je da je konstrukcija izvedena kvalitetno i bez nedostataka koji bi mogli da se odnose na nosivost, stabilnost i upotrebljivost.

“Nismo bili informisani kada je gradnja objekata na ploči započeta. Pomenuti nedostaci vizuelno su identifikovani naknadno na nekoliko greda u dve ose. Na ispitivanju stanja predmetnih greda angažovan je Institut IMS, koji je izvršio detaljna ispitivanja. Zaključeno je da prilikom izgradnje realizovane pre više decenija, a što značajno prethodi našem angažovanju na ovom projektu, u pomenutim armirano-betonskim gredama armiranje nije izvršeno u svemu u skladu sa projektno-tehničkom dokumentacijom, usled čega su se pojavile predmetne prsline. Zaključeno je i da identifikovane prsline ne ugrožavaju nosivost i stabilnost armirano-betonske konstrukcije ispod i iznad ploče, te da ne predstavljaju bezbednosni rizik za posetioce i zaposlene, ali da je u cilju trajnog očuvanja nosivosti i stabilnosti u dužem vremenskom periodu poželjna izvesna sanacija predmetnih pozicija”, navodi izvođač u odgovoru na pitanja Insajdera.

Prokop. Foto: Insjader/Mina Stojković
Prokop. Foto: Insajder/Mina Stojković

Dodatnu pometnju u vezi sa tim ko je zapravo vršio ispitivanja peronskih greda koje su naprsle unosi odgovor Instituta za ispitivanje materijala (IMS) na pitanja Insajdera. Oni u tom odgovoru navode da nisu sproveli ispitivanja navedena u lokacijskim uslovima za rekonstrukciju naprslih greda, već da su pregledali elaborat koji se na stanje tih greda odnosi. Na osnovu tog pregleda, dali su stručno mišljenje i u njemu potvrdili dobijene rezultate koji se odnose na armaturu u nosačima greda. Za te potrebe, koristili su više specijalizovanih mernih uređaja.

“Podatke o projektovanoj količini armature nismo imali, već je cilj bio da se provere očitavanja i eventualno komentarišu prikazani rezultati”, navodi se između ostalog u odgovoru IMS-a Insajderu.

Novinarke Radoslavka Žigić i Mina Stojković

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.