Dva meseca od formiranja Pokreta za narod i državu: Gde prestaje država, a počinje pokret

Dva meseca od zvaničnog formiranja udruženja pod nazivom Pokret za narod i državu, sve je teže razaznati gde prestaje država, a gde počinje pokret. Sa istaknutim članovima koji su na različite načine povezani sa vladajućim partijama i uz stranačke skupove na kojima se pokret promoviše, nije najjasnije šta pokret razlikuje od klasične koalicije stranaka predvođenih Srpskom naprednom strankom.

Aleksandar Vučić Foto: Tanjug/ Rade Prelić

Generalno govoreći, postoji i dalje dosta neodgovorenih pitanja vezanih za samo funkcionisanje pokreta. Prvi sastanak inicijativnog odbora Pokreta održan je 23. marta u Kući kralja Petra Prvog, gde je osim predsednika Srbije Aleksandra Vučića prisustvovalo još deset osoba.  

"Simbolično, u Kući kralja Petra Prvog započeli smo veliki posao. Da ponudimo nadu, stabilnost, sigurnost i budućnost Srbiji i našoj deci", napisao je Vučić na Instagramu.

Pet dana nakon toga, u Agenciji za privredne registre registrovano je osnivanje udruženja pod nazivom Pokret za narod i državu, čiji je zastupnik javnosti nepoznata Tijana Nikolić. U APR-u ne postoji nijedan kontakt podatak udruženja, a ni sajt novoformiranog udruženja za sada ne postoji.  

Ono što postoji, to je Statut udruženja gde se navodi da je ono osnovano zarad promocije "savremenog razvoja i prosperiteta države, odnosno Republike Srbije i jačanja svesti o narodu i državi“.  

Delatnosti udruženja su prikupljanje i obrađivanje naučne i stručne literature, organizovanje stručnih skupova, objavljivanje publikacija i organizovanje volonterskih akcija.  

Iako se formiranje pokreta najavljuje godinama, tek je u januaru ove godine, na skupu vlasti u Jagodini, predsednik Srbije rekao da će to izvesno da se desi. Nakon toga, skupovi vlasti u Beogradu i Nišu formalno su bili predstavljeni kao promocija novoformiranog pokreta. A osim što se o njemu govorilo, pored bina su bili postavljeni šatori u kojima su građani mogli da pristupe navedenom pokretu.  

Ministar Dejan Vuk Stanković ministar Boris Bratina Pokret za narod
FOTO: Ministarstvo informisanja i telekomunikacija(Photo: FOTO: Ministarstvo informisanja i telekomunikacija)

Osim jedanaest ljudi koji su u inicijativnom odboru, a tu su između ostalih i premijer Đuro Macut, ministri Boris Bratina i Demo Beriša, te Dejan Đurđević, direktor Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo, pokretu su se u narednim danima priključivali i druge javne ličnosti. Svakako najviše pažnje privukao je trenutak kada se Aleksandar Vučić i formalno pridružio pokretu, ali vredan pažnje bio je i momenat kada je to učinio aktuelni ministar prosvete Dejan Vuk Stanković. Stanković se pokretu pridružio tokom sastanka sa ministrom informisanja Borisom Bratinom, što je ministarstvo navelo u zvaničnom saopštenju.

Insajder je u nameri da sazna nešto više o samom pokretu kontaktirao pet članova inicijativnog odbora – Bratinu, Đurđevića, Berišu, profesora Pravnog fakulteta Branka Rakića, kao i generalnu sekretarku Udruženja banaka Srbije Marinu Papadakis. Oni ili nisu bili dostupni za komentar ili iz različitih razloga nisu želeli da govore o ovoj temi.  

Reforma ili šminkanje SNS-a

Bojan Klačar, programski direktor Cesida navodi za Insajder da Pokret za narod i državu u ovom trenutku paradoksalno može da se posmatra i kao sinonim za vladajuću stranku, ali i kao novi politički entitet.  

“To će biti pokret čija će politika sasvim sigurno biti vrlo bliska politici vladajuće stranke. Isto tako, izvesno je da će glavnu ulogu u pokretu igrati Aleksandar Vučić, a i većina članova Inicijativnog odbora su osobe koje su na neki način bile povezane sa vladajućom strankom. Ono što je u tome neobično, to je što je pokret nastao iz vladajuće garniture koja po prirodi stvari nastoji da očuva stabilnost svoje organizacije. Takođe je neobično i to što je pokret nastao odgozdo, jer pokreti najčešće nastaju odozdo, kada se grupa ljudi okupi oko neke ideje koju pokušavaju da ubace u politički sistem“, navodi Klačar.  

On dodaje da će pokret sasvim izvesno doneti neke nove političke elemente, iako je sada isuviše rano pretpostaviti koji će to biti.  

“Čin formiranja pokreta je označio faktički kraj SNS-a ovakvog kakvog ga poznajemo. To ne znači da će se stranka ugasiti i biti izbrisana iz registra, ali neće moći da funkcioniše na način na koji je to činili do sada. Moje mišljenje je da će uspeh tog pokreta zavisiti od toga koliko će moći da se u svom delovanju odvoji od SNS-a. Ključno pitanje za pokret i za Vučića je koliko daleko može da se ode u reformi SNS-a i da se promene oni elementi koji nisu valjali. Što bude uspešniji u tome, rastu šanse da i pokret bude uspešan. Najgora opcija za pokret je da on bude samo blago prešminkana verzija SNS-a“, ističe Klačar.  

A osim politički, formiranje pokreta otvorilo je i niz pravnih pitanja. Kako za Insajder ističe Nemanja Nenadić iz organizacije Transparentnost Srbija postoje bitne razlike u finansiranju udruženja i političkih partija.  

“Pravila su znatno strožija za političke stranke i drugim političkim subjektima. Političkim strankama je zabranjeno finansiranje od javnih institucija, finansiranje iz inostranstva i od strane privrednih subjekata koje imaju pojedine vrste ugovora sa javnim instuticijama. A ništa od toga nije zabranjeno udruženjima. Takođe, stranke moraju Agenciji za sprečavanje korupcije da podnose detaljne finansijske izveštaje, dok udruženja podnose samo opšte finansijske izveštaje, kao i sva druga pravna lica“, ističe Nenadić.

Paralelno sa finansijskim aspektom, političko aktiviranje pokreta koji se preklapa sa vladajućim strankama produbljuje već postojeći problem u domaćem političkom sistem. Elem, jedna od hroničnim manjkavosti domaćeg izbornog sistema, koji je zabeležen i u ODIHR izveštaju, je to što se u nastupu javnih funkcionera ne pravi razlika kada govore kao zvaničnici, odnosno kada istupaju kao staranački aktivisti. Ulaskom pokreta u političku sferu, ova jednačina postaje još kompleksnija.  

“Do sada smo imali dilemu da li funkcioneri istupaju u službenom svojstvu ili prenose stranačke stavove, a sada smo dobili i treću varijantu da mogu da istupaju u ime pokreta“, kaže Nenadić.  

A iako ne postoji zakonska prepreka da stranke kolektivno pristupe pokretu, on dodaje da pokret u formi udruženja ne može da izađe na izbore. Ono što može, napominje, to je da formira grupu građana pod istim nazivom.  

“Glavni cilj pokreta je dodatno zamagljivanje razlike između države i partije. Stvaranje slike da je podrška tom pokretu, nešto što u stvari predstavlja podršku državi Srbiji. I na to upućuje ne samo odabrani naziv organizacije, već i neskriveno promovisanje od strane ljudi koji su već na javnim funkcijama“, zaključuje Nenadić.

Novinar: Vuk Jeremić

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.