Danak trgovinskom ratu: Da li se globalizacija u auto-industriji bliži kraju?
Dok kineski proizvođači automobila beleže rekordne izvozne rezultate i agresivno šire svoje prisustvo u Latinskoj Americi, Africi i Evropi, tržišta Severne Amerike ostaju praktično zatvorena za vozila iz nove globalne automobilske sile. Talas trgovinskih barijera koje je donela administracija Donalda Trampa, dodatno je zaoštrio celu situaciju i pokrenuo pitanje: da li se globalizacija u auto-industriji bliži svom kraju?

Iako suočena sa američkim i potencijalnim evropskim trgovinskim barijerama, kineska auto-industrija nastavlja da širi svoje globalno prisustvo.
Kina je 2024. prodala pet miliona vozila u inostranstvu i postala vodeći svetski izvoznik.
Istovremeno, nestašica ključnih sirovina poput retkih zemnih magneta, čiji je Kina najveći svetski proizvođač i distributer, preti da parališe proizvodne lance zapadnih proizvođača i označi kraj jedne ere u automobilskoj industriji.
Evropsko oklevanje i američki pritisak na kinesku auto-industriju
Za razliku od SAD, koje su već uvele visoke carine na uvoz kineskih automobila, Evropska unija još uvek balansira između slobodne trgovine i zaštite domaće auto-industrije.
Međutim, sve su glasniji zahtevi unutar EU da se reaguje na “nelojalnu konkurenciju“ iz Kine, posebno kada je reč o električnim vozilima koja su znatno jeftinija od evropskih.
Mnogi analitičari i stručnjaci za automobilsku industriju smatraju da su kineski automobili izuzetno konkurentni po ceni i opremi, te da predstavljaju "realnu pretnju evropskim proizvođačima“
Evropske kompanije kao što su Mercedes i Audi već osećaju pritisak, dok su giganti sa Dalekog istoka Hyundai i Toyota, zahvaljujući lokalnoj proizvodnji, u nešto povoljnijem položaju.
Kineski proizvođači poput BYD-a i Cheryja već planiraju izgradnju fabrika u Turskoj, Mađarskoj i Španiji, što pokazuje da ne odustaju od evropskog tržišta – čak i ako ono postane manje otvoreno za nove brendove.
SAD za sada ostaju zatvorene
Uprkos rastućem izvozu, kineski automobili čine samo 0,6 odsto prodaje na američkom tržištu.
Većina vozila koja se izvoze iz Kine u SAD dolazi iz kineskih pogona američkih kompanija poput General Motorsa i Forda, koji ionako većinu vozila za kinesko tržište proizvode u samoj Kini.
Ekonomisti smatraju da bi, ako bi SAD ukinule carine, centar američke automobilske industrije Detroit pretrpeo ozbiljan udarac, te da Ford, General motors i Stellantis jednostavno ne mogu da se takmiče s kineskim troškovima i cenama.
Trgovinski rat kao prilika za kineske brendove
Paradoksalno, američke carine mogu dodatno ojačati kinesku poziciju u ostatku sveta.
Kako evropske, japanske i južnokorejske kompanije budu prinuđene da apsorbuju troškove carina da bi zadržale tržišne udele u SAD, njihovi budžeti za inovacije i širenje na druga tržišta biće pod pritiskom.
Upravo tu se otvara prostor za kineske proizvođače, naročito u zemljama u razvoju, gde se već beleži rast montaže kineskih vozila.
Kraj ere globalizacije u auto-industriji
Nagli povratak protekcionizma i lokalizacije proizvodnje u auto-industriji sve više podseća na kraj jedne ere.
Veliki dobavljači poput Kontinentala i Boša već restrukturiraju poslovanje, dok se proizvođači selektivno povlače iz previše konkurentnih tržišta.
Japanski Nisan, recimo, planira da zatvori fabriku u Vuhanu 2026. godine, pod pritiskom rastuće dominacije kineskih brendova na domaćem tržištu
Evropa pred ključnom odlukom
Pitanje koje ostaje otvoreno je - kako će Evropa reagovati.
Ukoliko EU uvede dodatne trgovinske barijere za kineska vozila, to bi moglo usporiti, ali ne i zaustaviti kinesku ekspanziju.
Istovremeno, domaća industrija mora hitno da pronađe način da odgovori na konkurenciju koja dolazi ne samo sa Istoka, već i iz digitalnih i energetski efikasnijih tehnologija koje kineski proizvođači sve bolje savladavaju.
U sve kompleksnijem globalnom lancu snabdevanja, firme iz automobilske industrije sada su prinuđene da diversifikuju izvore i kanale kako bi očuvali efikasnost i konkurentnost.
Iako to povećava operativne troškove i kompleksnost proizvodnje, možda je baš to cena opstanka u novoj eri post-globalizovanog automobilskog sveta.
Direktori najvećih svetskih automobilskih kompanija upozoravaju na moguće obustave proizvodnje
Vodeći ljudi najvećih automobilskih giganata izrazili su ozbiljnu zabrinutost zbog potencijalne nestašice retkih zemnih magneta iz Kine – komponenata koje su ključne za širok spektar delova, od motora za brisače vetrobrana do ABS senzora.
Ukoliko dođe do prekida u lancu snabdevanja, proizvodne trake u auto-industriji mogle bi biti zaustavljene i po nekoliko nedelja.
U pismu upućenom administraciji Donalda Trampa još 9. maja, trgovačka asocijacija koja zastupa interese kompanija kao što su General Motors, Toyota, Volkswagen, Hyundai, upozorila je da bi restrikcije uvoza kineskih magneta mogle izazvati ozbiljne poremećaje u radu fabrika automobilske industrije.
"Bez stabilnog i pouzdanog pristupa ovim ključnim materijalima i magnetima, automobilski dobavljači neće biti u mogućnosti da proizvedu brojne vitalne komponente – uključujući automatske menjače, alternatore, razne električne motore, senzore, sigurnosne pojaseve, zvučnike, svetlosne sisteme, servo upravljače i kamere“, upozorava Alijansa za automobilsku inovaciju u pismu koje je poslala administraciji Donalda Trampa.
Pismo je, uz ovu organizaciju, potpisala i Asocijacija proizvođača automobilskih delova MEMA. U njemu se ističe da bi, bez tih neophodnih delova, prekid rada američkih fabrika bio samo pitanje vremena. ž
"U ozbiljnijim slučajevima to bi moglo dovesti do smanjenja proizvodnje, pa čak i do potpunog zaustavljanja montažnih traka“, navodi se u dopisu.
Zatezanje trgovinskih odnosa usporava isporuke strateških sirovina
Kina je nedavno pristala da ukine ograničenja na izvoz retkih zemnih magneta američkim kompanijama, ali se ocenjuje da konkretizacija ove odluke neće biti dovoljno brza da bi se obezbedio blagovremeni pristup tim ključnim sirovinama za najvažnije industrije u SAD.
Peking, koji drži više od 90 odsto svetskih kapaciteta za preradu magneta neophodnih za širok spektar industrijskih proizvoda, početkom aprila je uveo nova ograničenja izvoza.
Prema tim pravilima, svi izvoznici moraju prethodno zatražiti dozvolu od kineskih vlasti.
Kao rezultat toga, kineski izvoz ovih magneta tokom aprila je prepolovljen.
Kina je ovu meru obrazložila optužbama da Sjedinjene Američke Države zloupotrebljavaju sopstvene kontrole izvoza, posebno u domenu poluprovodnika.
Novinar Rajko Martinović