Dan koji podseća na užase ratova devedesetih: Neslaganje i u broju nestalih u sukobima
Decenijama posle ratova devedesetih na prostoru bivše Jugoslavije, još se traga za nestalim osobama. Broj ljudi varira od zemlje, do zemlje, a Udruženja nestalih pokušavaju kroz saradnju da ubrzaju pronalaženje nestalih. Ali, međusobne optužbe političara ko je više kriv, zato što još postoje nestala lica, ne prestaju.
Međunarodni dan nestalih je dan koji uvek podseti na sav užas ratova devedesetih u nekadašnjoj zajedničkoj državi, Jugoslaviji. Ljubomir Miladinović Generalni sekretar Crvenog krsta Srbije kaže da u njihovoj bazi “ukupno ima 3.420 predmeta za sva tri sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, a da od toga ima još 1.158 aktuelnih predmeta.” On je naveo i da se u regionu još uvek traga za skoro 10.000 osoba.
Na današnjoj konferenciji u Beogradu, povodom Međunarodnog dana nestalih naglašeno je i da je od velike važnosti, da se u najkraćem roku donese Zakon o nestalim licima.
I u Prištini je nizom manifestacija obeležen ovaj dan, a kosovska predsednica i premijer su optužili Srbiju, da ne dostavlja podatke i ne otvara svoje arhive o nestalim Albancima. Priština traga za skoro 1600 nestalih ljudi.
„Od 1998. i 1999. godine, policijske i vojne snage Srbije su pod naredbom države Srbije izvršile na stotine masakara i organizovanja nestanka u okviru genocidnog projekta za istrebljenje našeg naroda. Nema leša, nema zločinaca, to je bila strategija države Srbije za sakrivanje zločina nad Albancima na Kosovu“, kazao je Aljbin Kurti na okruglom stolu Vlade Kosova povodom Međunarodnog dana nestalih lica.
Članovi udruženja kidnapovanih i nestalih Srba sa Kosova i Metohije danas su u Gračanici na Međunarodni dan nestalih, još jednom zatražili od nadležnih da se rasvetle sudbine njihovih najmilijih. Negovan Mavrić iz Resursnog centra za nestala lica izrazio je svoje nezadovoljstvo radom nadležnih na pronalaženju nestalih osoba.
"Više od 500 Srba i nealbanaca se vodi kao nestalo i onih za kojima se ovde traga. Mislim da je ovo pitanje KiM diskutabilno, jer ako vi na ovako malom prostoru tragate za preko 1.600 ljudi to je ustvari nerad onih koji se bave ovim pitanjem. Nažalost, to nekome ništa ne znači. Ovo za nas nije političko već humano pitanje", istakao je Mavrić.
[related-content]
Povodom Međunarodnog dana nestalih oglasili su se i pojedini ambasadori u Prištini, uz molbu da se nadležni u svim zemljama regiona potrude, da porodice nestalih lica saznaju šta se desilo sa njihovim najbližim i da se uz bolju saradnju dođe do istine.
Dokumentaciono-informacioni centar Veritas saopštio je da je u u ratovima na području bivše Jugoslavije nestalo je između 9.567 osoba, koliko ih je na spisku Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, i 11.323 koliko ih trenutno ima u Bazi podataka aktivnih slučajeva, kojom upravlja Grupa za nestale osobe za regionalnu saradnju u okviru Berlinskog procesa za Zapadni Balkan.
Veritas je naveo da broj nestalih varira u zavisnosti od kriterijuma koji se koriste za stavljanje neke osobe na spisak nestalih, ali i stavova političkih elita u državama regiona.
"Prema pouzdanim izvorima sa područja bivše Jugoslavije iz ratova devedesetih više od 4.000 ekshumiranih posmrtnih ostataka još nije identifikovano, od toga oko 3.000 u BiH, oko 900 u Hrvatskoj i oko 300 na Kosovu i Metohiji. Kada bi se svi ekshumirani i identifikovali, broj nestalih bi se skoro prepolovio", saopštio je centar.
Navodi se da Hrvatska još traga za 1.792 osobe nestale u "domovinskom ratu", što uključuje i područje bivše Republike Srpske Krajine (RSK).
"Hrvatska strana polazi od podataka navedenih u poslednjoj Knjizi nestalih na području Hrvatske, koju je Međunarodni komitet Crvenog krsta objavio 2015. godine, u kojoj se na dan 1. maja 2015. nalazilo 2.138 nerasvetljenih sudbina na području Hrvatske. U Bazi podataka aktivnih slučajeva osoba nestalih u sukobima na području bivše Jugoslavije, u trenutku objavljivanja, 2022. godine, na područje Hrvatske i RSK odnosilo se oko 2.200 unosa", piše u saopštenju.
Veritas je saopštio da se po njihovim podacima, među 8.619 do sada verifikovanih srpskih žrtava sa područja Hrvatske i bivše RSK, uključujući i pripadnike JNA i dobrovoljce, iz rata devedesetih, nalazi 1.495 osoba čije sudbine još nisu rasvetljene, među kojima je 1.066 civila i 424 žene.
"Najviše ih je nestalo u poslednjoj ratnoj godini – 739, a zatim u prvoj – 600. Međutim, više od trećine sa tog spiska ne nalazi se u pomenutoj Knjizi nestalih za područje Hrvatske a više od četvrtine u pomenutoj Bazi podataka aktivnih slučajeva osoba nestalih u sukobima na području bivše Jugoslavije", stoji u saopštenju.
Iz centra su naveli da je od 2000. godine iz zajedničkih, masovnih i pojedinačnih grobnica, uključujući i ekshumacije u organizaciji samih porodica, ekshumirano ukupno 1.696 posmrtnih ostataka Srba sa područja Hrvatske i bivše RSK, od čega je do sada identifikovano 1.347 posmrtnih ostataka, dok na identifikaciju čeka još 349.
"Trenutno raspolažemo podacima za više desetina poznatih i potencijalnih mesta ukopa sa više od 200 posmrtnih ostatka na području Hrvatske, pokopanih uglavnom pod oznakom 'nepoznat', koji i 29 godina po prestanku rata, isključivo zbog opstrukcije hrvatske strane, čekaju na ekshumaciju", navodi se u saopštenju.
Veritas je pozvao porodice nestalih osoba da aktivno sarađuju sa nadležnim institucijama i organizacijama i da otvore zahteve za traženje i daju krv za DNK analizu, bez čega, kako su dodali, nema uspešne potrage.
Izvor: Insajder, agencije