Da li je RTS zaista „neutralan“ kako to tvrdi rukovodstvo javnog servisa? (VIDEO)
Posle petnaestodnevne studentske blokade, Radio televizija Srbije nastavila je sa redovnim emitovanjem programa 29. aprila, dan posle raspisivanja novog konkursa za izbor članova saveta REM-a. Međutim, pitanja o radu javnog servisa, njegovoj naklonjenosti jednoj ili drugoj strani i ulozi koju ima u aktuelnoj društveno – političkoj krizi, i dalje ostaju otvorena. Dok uprava govori da je RTS neutralan pri izveštavanju, deo zaposlenih koji podržavaju akcije studenata stava su da javni servis svoj posao radi „potpuno neprimereno“.

Prvi put od početka masovnih građanskih protesta predvođenim studentima u blokadi – dvojica čelnih ljudi RTS-a govorili su pred kamerama televizije koju uređuju.
Komentarišući optužbe koje plasira vlast – da je RTS učesnik obojene revolucije, kao i one koje dolaze sa suprotne strane političkog spektra – da je on propagandno glasilo režima Aleksandra Vučića čiju vladavinu neumereno podržava, generalni direktor Dragan Bujošević rekao je da se RTS trudi da poštuje temeljni legitimitet suprotstavljenih mišljenja na javnoj sceni, a da je za sve optužbe na njihov račun kriv „mit da se na vlast dolazi preko RTS-a“.
„Ja mislim da je RTS neutralan, mislim da je RTS bio jedino mesto ili gotovo jedino mesto na kome su akteri sa jedne i sa druge strane mogli da razgovaraju, da zastupaju svoje stavove i sigurno smo mesto sa koga niko od novinara nije blatio i napadao bilo koju od tih strana nekim lažnim optužbama“, naveo je Bujošević u emisiji OKO.
Osvrćući se na poređenje blokade RTS-a sa radom nacističke komore novinara tridesetih godina prošlog veka, kako je javni servis u jednoj od svojih emisija nazvao tu studentsku akciju, Bujošević je rekao da je „uvek vreme“ da se pominje nacizam, logori NDH i gulazi u Sovjetskom savezu, ali da se to nije odnosilo na studente, već njihove metode.
Glavni i odgovorni urednik informativnog programa Nenad Lj. Stefanović dodao je da „nije srećan“ što se takva formulacija pročitala u vestima, ali da se takva ocena javnog servisa mora tumačiti u širem kontekstu jer su prethodno lepljene poternice sa likovima zaposlenih i objavljivani privatni telefoni novinara na društvenim mrežama.
Rukovodstvo RTS-a pažnju ipak usmeravaju na zaposlene koji su se javno usprotivili uređivačkoj politici tog medija, nazvavši ih neprijateljima televizije koji su javnost „pumpali poluistinama i lažima o radu javnog servisa“, zbog čega je podneta i krivična prijava protiv NN lica.
„RTS je u suštini prepun ljudi koji imaju jednu čudnu osobinu da navijaju protiv tima u kojem igraju. Razumem da postoji nezadovoljstvo i uređivačkom politikom i nekim formulacijama koje su se čule u našem programu, ali ne mogu da shvatim da vi mimo svojih radnih prava blokirate instituciju u kojoj radite i da aktivno učestvujete u tome“, kazao je Stefanović gostujući na javnom servisu.
Zakon kaže da novinari ne mogu da snose posledice zbog izrečenih stavova, na šta podseća i direktor javnog servisa. Grupa od 350 radnika RTS-a u otvorenom pismu govori da se oni bore za svoju kuću, a rukovodstvo za fotelje. Zahtevaju i odgovore zbog čega se RTS u prethodnom periodu nije bavio mnoštvom tema od javnog značaja.
Postavljaju i pitanja – Zašto se RTS nije bavio temom da se u tek renoviranoj školi u Rači srušio plafon? ; Zašto je u Dnevniku emitovan prilog o napadu policije na studente u blokadi Fakulteta za fizičko u Novom Sadu, u kome su četiri sagovornika branila dekana a nikoga nije govorio u ime studenata?; Zašto se ne poštuje zakon i ne objavljuje demanti onih koji to s pravom zahtevaju?; Zašto gledaoci nisu čuli istinu o tome ko je povredio oko pripadniku Žandarmerije u Aberdarevoj?; Zašto nisu čuli da su studente FDU ispred njihovog fakulteta tukli funkcioniri vladajuće stranke?; Ko je uporedio studente sa nacistima? I zašto nema problemskih emisija o studentima koje će voditi novinari koji ne relativizuju stvarnost?
„Mi juče nismo dobili nijedan odgovor na pitanja koje smo postavili dan uoči te emisije, ali smo dobili nova pitanja i nova saznanja – recimo da RTS-om rukovodi čovek koji smatra da je okej govoriti o nacizmu i to na način na koji je to urađeno u vestima RTS-a tokom blokade. Pretpostavljamo dakle da je on i autor tog teksta“, kaže za Insajder jedan od članova inicijative „Naš pRoTeSt“ Vukašin Krstić.
Dodaje da članovi te inicijative očekuju da budu pozvani u neku od narednih debatnih emisija RTS-a.
„Ali da je naprave na način kako to treba da bude. Ne njih trojica koji misle na isti način, već da pozovu i nekoga od nas da se pridruži i da objasni koji su to naši stavovi i zbog čega funkcionišemo na način na koji funkcionišemo“, dodaje.
Tezu da se na RTS-u mogu čuti stavovi svih strana u društvu koju je iznelo rukovodstvo javnog servisa Zoran Gavrilović iz Biroa za društvena istraživanja (BIRODI) naziva netačnom, osvrćući se na višegodišnje nalaze medijskih monitorniga koje sprovodi ta organizacija.
„Na RTS-u nikada stanje nije bilo gore što se tiče predstavljanja, odnosno medijskog diverziteta. Vi u centralnim informativnim emisijama imate dominantnog predsednika Republike Srbije koji je predstavljen na nivou reklama i s druge strane ono što je politička i društvena alternativa koja je totalno marginalizovana. I jedino u slučaju kada ispred RTS-a imate oko 50.000 ljudi koji traže bolje izveštavanje javnog servisa koje svi mi plaćamo, godišnje sa 130 miliona evra, vi u pod tim pritiskom dobijete neko balansiranije izveštavanje, neko vreme, ali imate i situaciju da, na primer, U slučaju studentskih protesta, kao što sad imamo, imamo izveštavanje koje je kontinuirano, ali ono je očišćeno bilo kakvog konteksta zbog čega se ti protesti održavaju, koja je njihova društvena funkcija, šta stoji iza tih protesta. Znači, prosto, RTS je način da vlast legitimizuje sebe“, ističe Gavrilović.
A studenti u blokadi, konkretno sa Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu kažu da su jučerašnjem obraćanju rukovodstva RTS-a samo falila braća Grim koja bi zapisivala izrečene bajke, naglašavajući da nisu zaboravili šta se sve o njima moglo čuti tokom šestomesečnog izveštavanja o studentskim protestima.
Novinar Stefan Miljuš
Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.