Brkić (MUP): Policija nema alternativu, mora da uspostavi javni red i mir (VIDEO)
Pomoćnik direktora policije Željko Brkić gostujući u emisiji Marker na Insajder televiziji poručuje između ostalog da u mnogim situacijama „policija nema alternativu, mora da uspostavi javni red i mir“. U razgovoru o postupanju policije tokom nedavnih protesta, Brkić objašnjava kontekst intervencija, navodeći primere opiranja građana i okruživanja policijskih službenika. Insistira na tome da je policija postupala isključivo u granicama zakona i ovlašćenja, demantujući tvrdnje o prekomernoj upotrebi sile.

Komentarišući intervencije policije, pomoćnik direktora policije Željko Brkić osvrnuo se na događaj u noći između 2. i 3. jula, kada je policija intervenisala na raskrsnici Bulevara Kralja Aleksandra i Ruzveltove ulice.
“Tada je određena grupa građana bila okupljena i tom prilikom je jedno od lica prevrnulo kontejner. Policijski službenici, koji su bili operativno angažovani u civilu, su prišli tom licu sa namerom da mu provere identitet i da ga dovedu u službene prostorije zbog narušavanja javnog jednog reda i mira. To lice se opiralo, a okupljeni su opkolili policiju i nisu dozvolili da se to lice dovede. Tada su policijski službenici zatražili pomoć Policijske brigade, došao je jedan tim bez opreme za javni red i mir, pokušali su da izvrše službeni zadatak, nisu u tome uspeli, oni su tražili pojačanje drugog tima, kada je došao drugi tim, pristupajući intervenciji, odnosno potiskivanju mase da bismo izvršili službeni zadatak, zbog kojih su oni bili i pozvani, došlo je do napada od strane građana i do intervencije policije”, rekao je Brkić.
Na pitanje da li je taj odgovor policije bio srazmeran reakciji građana, s obzirom na to da je srazmernost deo Zakona o policiji, pomoćnik direktora policije odgovara da su ona sredstva prinude koja su data policiji na raspolaganje - tada i upotrebljena.
“Kada govorimo o profesionalnom odnosu policije, odnosno njenom profesionalnom postupanju, ona pre svega podrazumevaju da su policijska ovlašćenja preduzeta na osnovu zakona. Zatim da su preduzeta u skladu sa standardima policijske struke i da su preduzeta u skladu sa standardima policijske etike”, navodi Brkić.
Na konstataciju da se, prema zakonu, prvo upotrebljavaju najblaža sredstva prinude da se postigne cilj, a tek onda, ako ne mogu da urode plodom, da se upotrebljavaju jača, Brkiž kaže da je to bio slučaj i u pomenutoj situaciji.
“Svaka upotreba sredstava prinude je podvrgnuta mehanizmima kontrole. Nije primereno sada u ovom trenutku da ocenjujemo, ako prethodno nismo zakonske norme ispoštovali, dakle komisija ocenjuje pravilnosti zakonitosti, u svakom slučaju kada dođe do teške telesne povrede, ili kada su sredstva prinude upotrebljena prema grupi lica”, kaže Brkić.
Niko nije izdao naređenje da policija krene maricama na građane u Vojvode Stepe
Brojni događaji sa blokada raskrsnica uzdrmali su javnost, a jedan od njih je zabeležen i na snimku u kojem se vide vozila marice koja idu u sve četiri trake prema građanima koji stoje na kolovozu u ulici Vojvode Stepe. Na pitanje ko je naredio takvo postupanje - pomoćnik direktora policije kaže da se u obzir moraju uzeti okolnosti koje su dovele do te situacije.
“Dakle, na autokomandi su bili okupljeni građani koji su blokirali saobraćaj. Jedinica žandarmerije je došla da interveniše. Starešina se obratio prisutnim građanima, upozorio ih da se nalaze na prostoru gde je okupljanje zabranjeno. Oni su rekli da ne žele da poslušaju. Dao im određeno vreme da pokupe svoje stvari koje su imali sa sobom i da se uklone sa tog prostora, odbili su da poslušaju naređenje, tada je Žandarmerija u formaciji krenula sa potiskivanjem mase. Posle određenog pređenog dela prostora, grupa od njih dvadesetak je počela da skandira i da pogrdno vređa policiju i da baca flaše i druge predmete na policijske službenike. Oni su ubrzali potiskivanje okupljenih građana. Jedna grupa građana je poslušala naređenje i udaljila se dalje ulicom Vojvode Stepe, ostala je grupa od njih 17”, konstatuje Brkić.
Dalje navodi da je starešina, koji je vodio intervenciju, tražio ispomoć snaga za podršku koje su se nalazile u ta četiri vozila, kako kaže, da bi se što pre završila intervencija i da ne dođe do eskalacije.

“Oni su upućeni uz ulicu Vojvode Stepe pri čemu, odgovorno vam tvrdim, niko nije naredio da se vozilima ide na građane kako bi se masa rasturila”, rekao je pomoćnik direktora policije.
Na pitanje koji je onda bio cilj te akcije, s obzirom na to da je neko mogao da bude teško povređen, Brkić navodi da je cilj bio “da se što pre dođe do izvšenja zadatka” i da su “vozači koji su za volanom pripadnici Žandarmerije i da su svi prošli vrlo strogu obuku”, te kaže da “nije bilo namere da se vozilima ide na građane. Oni su bili prevezeni samo da bi pružili podršku policijskim službenicima, Žandarmeriji koja je već intervenisala”, obrazlaže Brkić.
Ipak, na snimku se vidi da su se građani razbežali upravo zato što su prema njima išla vozila marice.
“Oni su se kretali, tako je, kretali su se ka njima. Marica nije sredstvo prinude, slažem se, ali je svakako, koliko sam video na snimku, jedan građanin sačekao da prođe vozilo, oni su gore došli i zaustavili su se dok drugi službenici nisu izašli iz vozila. Dakle, niko nije naredio i niko se nije usudio da naredi da se vozilima krene na građane”, tvrdi gost u emisiji Marker.
Komentarišući da li će se ovaj slučaj naći u istrazi komisije ili unutrašnje kontrole, on navodi da su sva postupanja policije podvrgnuta kritici javnosti.
U vezi sa tim događajem, podnete su krivične prijave, nevladinih organizacija, među njima je i Beogradski centar za ljudska prava. Brkić govori da će za svaku krivičnu prijavu, tužilac potražiti zahteve za prikupljanje dokaza.
Postoje sumnje o prekomernoj upotrebi sile policije, ali se moraju proveriti
Tokom blokada u poslednjih nekoliko dana, jednom građaninu je polomljena ključna kost, student Aleksa Stanković, tvrdi da je uveden u maricu i da su ga šamarali, a pored toga postoje i izveštaji nevladinih organizacija, kao i Advokatske komore Srbije u kojima upozoravaju na prekomernu upotrebu sile.
Takođe danas je i komesar Saveta Evrope za ljudska prava, Majkl O’Flaerti izjavio je da je zabrinut zbog prekomerne upotrebe sile policije.
Brkić kaže - "Sumnja postoji, ali se to mora proveriti".
“Postoji sumnja, ali sumnja mora da se potvrdi u postupku koji samo policija poznaje, da je on zakonit i da je u skladu sa onim procedurama i pravilnikom kako je to definisano. Dakle, ja ne mogu da sada dajem konačnu ocenu nečega što se pojavilo u medijima, ako se radi o teškoj telesnoj povredi. Takođe sredstva prinude nisu popularna sredstva, niti policija njima pribegava tek tako i olako. Dakle, sredstva prinude u svakom slučaju ostaviće određene posledice po telesni integritet lica prema kojem se primenjuju. Može se raditi čak i o teškim telesnim povredama, a da ne govorimo o vatrenom oružju koje može da izazove fatalnu posledicu”, izjavio je Željko Brkić.
Ipak, postoje primeri koji pokazuju da je došlo do težih povreda određenim licima, a jedan od njih je advokat Luka Vodinelić koji je prevezn na VMA to veče zbog povrede ključne kosti, kao i još tri lica koja su te večeri dovezena zbog povreda.
“Jeste još tri lica, jedno lice nije imalo povrede, dva lica su imala lake telesne povrede, ali su i četiri policijska službenika povređena tada. Dakle policijski sužbenici odgovaraju za primenu sredstava prinude, odnosno primenu svih policijskih ovlašćenja i svako od njih ko je prekoračio svoja policijska ovlašćenja, odnosno zloupotrebio policijska ovlašćenja i izvršio krivično delo u postupku ako se to oceni, ne može se reći da je postupak profesionalan”, govori pomoćnik direktora policije.
Kako objašnjava, to procenjuje komisija koja je formirana u Ministarstvu unutrašnjih poslova na osnovu Zakona o policiji, odnosno Pravilnika o policijskim ovlašćenjima.
Dodaje da ima tačne standarde i tačan zakon, procedure kako procenjuje taj rad i da se o upotrebi sredstava prinude stara i sektor unutrašnje kontrole.
Na pitanje da li on, kao pomoćnik direktora policije, smatra da je u bilo kom slučaju prethodnih dana bilo prekomerne upotrebe sile, Brkić kaže da o tome ne može da se izjasni pre nego što se dobije zvanična ocena od komisije.
Policija ne gleda blagonaklono na policijsku brutalnost i torturu
Da prethodni slučajevi nisu jedini koji su privukli pažnju i zabrinutost javnosti, potvrđuju i slučajevi reakcije policije prilikom privođenja mladih, pre svega maloletnih osoba.
U Novom Sadu je priveden maloletni sin Milomira Jaćimovića. Na snimcima se vidi da ga privode policajci koji su u civilu, koji se prethodno navodno nisu legitimisali i koji drže koleno na njegovoj glavi.
Odgovarajući na pitanje da li je to po pravilima postupanja policije tokom protesta, Brkić navodi da se pravila upotrebe sredstava prinude definišu na različite načine može savladati otpor lica, a kako dodaje, “da li je on bio primeren u datoj situaciji, proceniće”.
“Ne mogu da vam dam komentar na pojedinačni događaj, ne znajući šta je prethodilo tome i šta su bili razlozi takvog postupanja. Ako je došlo do prekoračenja ovlašćenja, pa niko ne može stati iza takvog postupka. Dakle, hoću da kažem da objektivno treba sagledati policijske situacije, oceniti sve uslove, da li su ispunjeni za postupanje i ukoliko je došlo do prekoračenja ovlašćena, preduzeće se mere. I da vam kažem, policija ne gleda blagonaklono na slučajeve policijske brutalnosti i torture. Uzmite izveštaj sektora unutrašnje kontrole godina unazad, videćete koliko je podneto krivičnih prijava zbog zlostavljanja i mučenja”, poručuje pomoćnik direktora policije.
Svaki policijski službenik mora da se legitimiše
Dosta građana svedoči da policija prilikom privođenja ne pokazuje legitimaciju, ne pokazuje svoju značku, a najčešće je reč o slučajevima policajaca u civilu.
“Zakon o policiji i Pravilnik o primeni ovlašćenja kaže da pre primene ovlašćenja treba da se predstave osim ako se ne nađu u problemskoj situaciji u kojoj to nije moguće, ali će to učiniti kada se steknu uslovi, na ulici, ili kada se stvore svi bezbednosni uslovi da ne ometaju službenika u obavljanju službene radnje. Obaveza policijskog službenika je da se predstavi i na zahtev građana pokaže službenu legitimaciju”, pojašnjava Brkić.

Ministar policije Ivica Dačić je danas rekao da će obezbediti funkcionisanje vitalnih saobraćajnica u gradu, ali činjenica je da je saobraćajnica ispred Skupštine blokirana već nekoliko meseci, do, kako navode, ispunjenja zahteva.
“Tu se radi o skupu koji je prijavljen. Osim prijave skupa koja je po Zakonu o javnom okupljanju definisana kao preduslov da bi se on održao, mi taj skup tretiramo kao legalan”.
A kako bi policija posmatrala skup, ako bi neko najavio blokadu Bulevara do ispunjenja zahteva, on kaže da je drugačije kada je skup na jednoj lokaciji.
“Imali su površinu ispred Vlade Srbije, koji nije bio prijavljen, ali na takav skup policija je gledala da ga obezbedi i ne dozvoli nasilne incidente. Kada imate jedan skup koji može da se tretira, da se preusmeri saobraćaj, da ne ugrožava vitalno život i funkcionisanje građana, tada policija, kao i svih sedam meseci pokazuje dozu tolerantnosti”, izjavio je pomoćnik direktora policije.
Na pitanje kako je moguće da policija ne može da identifikuje huligane koji su upućivali pretnje glavnoj i odgovornoj urednici Insajdera Brankici Stanković, Željko Brkić odgovara da tada nije bio u organizacionim direkcijama policije i da nema nikakva saznanja, te je naveo da je to u nadležnosti Uprave kriminalističke policije i da je “siguran da su policijski službenici i ono što im je zakon dozvoljavao u granicama mogućnosti, kao i činjenice koje su bile dosupne”.
“Nedopustivo je da bilo ko preti bilo kome. Novinaru, bilo kom javnom delatniku, policajcu, bilo kome ko obavlja posao od javnog značaja, svakako je nedopustivo. Sa moje strane ima ličnu i profesionalu osudu takvog postupanja. A da ćemo raditi na tome, kao i svim slučajevima koji nisu dobili svoj epilog - podnošenja optužnica ili krivične prijave, to svakako nije stvar koja je adaptirana i koja nema interesovanje policije”, zaključuje pomoćnik direktora Željko Brkić.
Izvor: Insajder
Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.