Od osude postupanja države Hrvatske do ocene da "život ide dalje" i da se odnosi među ljudima postepeno normalizuju - poruke su koje su se mogle čuti na skupu održanom u zgradi opštine Novi Beograd.&nbsp;
Ninko Tarbuk iz Udruženja Slavonija u srcu, koje je i organizator skupa, konstatovao je da u opštinama na čijim teritorijama je<a href="https://www.insajder.net/prenosimo/tri-decenije-od-bljeska-secanje-na-zrtve-i-poruka-da-se-zlocini-ne-zaborave"> 1995. izvedena akcija "Bljesak"</a> danas ima najviše do tri odsto srpskog stanovništva, a ranije je bilo većinsko.&nbsp;
Ipak, on navodi da je državna politika zategnuta, ali da narod živi svoj život i da ga politika ne interesuje.&nbsp;
"Nema tamo nekih problema kada ljudi odlaze, obilaze svoje kuće, obilaze domove čiste, održavaju. Mi idemo tamo, gostujemo, družimo se, spajamo se sa kulturo-umetničkim društvima. Bilo je to što je bilo, ali život ide dalje", rekao je Tarbuk FoNetu.&nbsp;
Ipak, ima i nekih stvari iz prošlosti koje se ne zaboravljaju.&nbsp;
"Mi nećemo i ne možemo to zaboraviti nikad. Ne samo 'Bljesak' pre 30 godina, nego 34 godine od prvog i velikog egzodusa Srba, sa prostora zapadne Slavonije, kada je proterano oko 80.000 ljudi, popaljeno i uništeno 196 sela sa većinskim ili čistim srpskim stanovništvom iz više opština. Ne možemo to zaboraviti, pa ne možemo - na neki način - to ni oprostiti, ali moramo da održavamo sećanja", naveo je Tarbuk.&nbsp;
Predsednik Saveza Srba iz regiona i poslanik Miodrag Linta tvrdi da je <a href="https://www.insajder.net/prenosimo/hrvatska-obelezila-operaciju-bljesak">pre sukoba u Hrvatskoj</a> živelo 750.000 Srba, a da se njihov broj smanjuje i u mirnodopskim okolnostima.&nbsp;
"Od 2011. do 2021. broj Srba se smanjio za trećinu, dakle sa 186.000 na 124.000. To jasno govori u kakvoj situaciji se nalaze preostali Srbi u Hrvatskoj", rekao je Linta FoNetu.&nbsp;
Dodao je i da i U Hrvatskoj i dalje "dominira matrica da su Srbi agresori, remetilački faktor i peta kolona".&nbsp;
"To malo Srba što je ostalo se tretiraju kao građani trećeg reda. Mnogi ne mogu da ostvaruju svoja osnovna ljudska prava. Imamo brojne primere nasilja, govora mržnje, rehabilitacije Ustaštva", tvrdi Linta.&nbsp;
On smatra da je Hrvatska "zarobljena u svojoj zločinačkoj, tamnoj prošlosti".&nbsp;
"Ne postoji stvarna politička volja da Hrvatska napravi suštinski iskorak i da se, pre svega, uspostave isti standardi u suđenjima za ratne zločine s jedne strane i isti aršini vezano za poštovanje svih žrtava bez obzira na nacionalno-religijsku pripadnost", ocenio je Linta.
Izvor: FoNet
&nbsp;

Prenosimo

original

viewImage

baseImage

1250x600

325x200

336x450

410x251

600x803

820x503

900x375

U Beogradu obeleženo 30 godina od hrvatske akcije “Bljesak” u zapadnoj Slavoniji