<article>"Apelujem da, ako postoji radna eksploatacija, radnici prvo jave zaštitniku građana, a on će alarmirati aktivnosti svih drugih institucija", kazao je Pašalić na regionalnoj konferenciji "Liberalizacija pristupa tržištu rada potencijalnih zakonitih migracija i prevencija rizika od prekarnih zanimanja i trgovine ljudima".Programska koordinatorka za zapadni Balkan iz Međunardone organizacije za migracije Donetela Bradić upozorila je da su u Srbiji često strani radnici izloženi nekim zakonskim normama koje nisu adekvatne i njihov rizik je veći nego za ostale radnike."Od 52.000 radnih dozvola koje su izdate, najveći broj je za radnike iz Rusije, Kine i Turske, koji dolaze zajedno sa firmama u kojima rade. Vidimo trend rasta radnika iz Bangladeša, Nepala, Indije i centralne Azije", kazala je Bradić i dodala da treba osmisliti mehanizme saradnje sa tim zemljama porekla i način na koji se regrutuju da bi ti ljudi bili zaštićeni.Specijalni savetnik ministra za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srđan Barac istakao je da u Srbiji svake godine dolazi sve više radnika iz inostranstva, pa je prošle 2023. izdato ukupno 52.165 dozvola za strana lica, a do sada je u ovoj godini već zatraženo više od 67.000 radnih dozvola."Imajuću u vidu da oko 10 odsto zahteva bude odbijeno, može se reći da će ova godina biti rekordna", kazao je Barac i dodao da Srbija tome odgovorno pristupa i pravno rešava to pitanje.Direktorka GIZ Srbija Danijela Funke ocenila je da je Srbija postigla veliki napredak kada je reč o zaštiti prava radnika koji dolaze iz inostranstrva, pre svega kada je reč o zakonskim okvirima."Srbija je to ozbiljno shvatila i prepoznala značaj. Ima i izazova, pošto je ovo tema koju još niko u potpunosti nije savladao", kazala je Funke. Izvor: FoNet</article>

"Apelujem da, ako postoji radna eksploatacija, radnici prvo jave zaštitniku građana, a on će alarmirati aktivnosti svih drugih institucija", kazao je Pašalić na regionalnoj konferenciji "Liberalizacija pristupa tržištu rada potencijalnih zakonitih migracija i prevencija rizika od prekarnih zanimanja i trgovine ljudima".
Programska koordinatorka za zapadni Balkan iz Međunardone organizacije za migracije Donetela Bradić upozorila je da su u Srbiji često strani radnici izloženi nekim zakonskim normama koje nisu adekvatne i njihov rizik je veći nego za ostale radnike.
"Od 52.000 radnih dozvola koje su izdate, najveći broj je za radnike iz Rusije, Kine i Turske, koji dolaze zajedno sa firmama u kojima rade. Vidimo trend rasta radnika iz Bangladeša, Nepala, Indije i centralne Azije", kazala je Bradić i dodala da treba osmisliti mehanizme saradnje sa tim zemljama porekla i način na koji se regrutuju da bi ti ljudi bili zaštićeni.
Specijalni savetnik ministra za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srđan Barac istakao je da u Srbiji svake godine dolazi sve više radnika iz inostranstva, pa je prošle 2023. izdato ukupno 52.165 dozvola za strana lica, a do sada je u ovoj godini već zatraženo više od 67.000 radnih dozvola.
"Imajuću u vidu da oko 10 odsto zahteva bude odbijeno, može se reći da će ova godina biti rekordna", kazao je Barac i dodao da Srbija tome odgovorno pristupa i pravno rešava to pitanje.
Direktorka GIZ Srbija Danijela Funke ocenila je da je Srbija postigla veliki napredak kada je reč o zaštiti prava radnika koji dolaze iz inostranstrva, pre svega kada je reč o zakonskim okvirima.
"Srbija je to ozbiljno shvatila i prepoznala značaj. Ima i izazova, pošto je ovo tema koju još niko u potpunosti nije savladao", kazala je Funke.&nbsp;
Izvor: FoNet

Prenosimo

original

viewImage

baseImage

1250x600

1800x750

220x391

325x200

336x450

410x251

600x803

820x503

900x375

Zaštitnik građana

Zaštitnik građana: Najčešći oblici ekspoloatacije radne snage neodređeno radno vreme i pauze, i neadekvatne plate

Zaštitnik građana: Najčešći oblici ekspoloatacije radne snage neodređeno radno vreme i pauze, i neadekvatne plate

Tagovi: