Sednica Saveta bezbednosti o Unmiku: Primena sporazuma nikada nije bila hitnija (VIDEO)

Na sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija u ponedeljak, 22. aprila, predstavljen je šestomesečni izveštaju generalnog sekretara UN Antonija Gutereša o radu Unmika. Srbiju je predstavljao predsednik Aleksandar Vučić, a Prištinu predsednica Vjosa Osmani.

Savet bezbednosti, foto: Tanjug/AP Photo/Yuki Iwamura

Redovni šestomesečni izveštaj o radu Misije UN na Kosovu i Metohiji predstavila je Karoline Zijade, specijalna predstavnica generalnog sekretara UN i šefica Unmika.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je na sednici da prištinske vlasti stvaraju nepodnošljive uslove za život Srba i drugih nealbanaca, ocenivši da pogrom Srba na Kosovu traje od 1999. do danas.

S druge strane, kosovska predsednica Vjosa Osmani izjavila je da su tvrdnje Srbije o navodnom progonu Srba lažne, neosnovane i politički motivisane. 

Nakon obraćanja Osmani, predsednik Srbije je izrazio protest zbog toga što su iza kosovske predsednice sedele žene za koje je saopšteno da su svedočile zločinima srpske vojske i policije 1990-ih.

Vučić je potom, na prijemu koji priređuje Stalna misija Srbije pri Ujedinjenim nacijama za stalne predstavnike država članica UN, izjavio  da će usvajanje rezolucije o Srebrenici dovesti do novih tenzija na Zapadnom Balkanu, te pozvao članice UN da glasaju protiv.

Zijade: Primena sporazuma nikada nije bila hitnija, važno da se ZSO formira

Zijade je navela da primena sporazuma Beograda i Prištine dogovorenih u Briselu nikad nije bilo hitnije pitanje, koje može da pomogne da se spreče nove krize i zaustave nizovi kriza.

Ona je rekla da je to od najvećeg značaja za obe strane i da one moraju da budu posvećene tome. Zijade je istovremeno izrazila zabrinutost zbog sporne uredbe CBK o dinaru, i izrazila nadu da bi rešenje moglo da se postigne zbog čega je apelovala na  obe strane da to učine.

Kao još jednu važnu stvar ona je istakla preduzimanje koraka ka uspostavljanju ZSO.

"Kakav god da je konačni oblik on obuhvata elemente održivih finasijskih garancija za lokalne Srbe, ali i za obrazovanje i zdravstvo. To je važan korak ka izgradnji poverenja", rekla je Zijade.

Zijade je dodala da je tokom prethodnog perioda održala političke konsultacije sa  političkim predstavnicima, verskim poglavarima, predstavnicima civilnog društva, kao i da je tokom njih glavno nezadovoljstvo nivoom postignutim kroz dijalog i efekat toga na bezbednosnu situaciju. 

"Nivo nepoverenja je visok, proteklih meseci pojačane su tenzije. U proteklih nekoliko meseci usmereni su napori da se reši pitanje legitimiteta gradonačelnika u četiri opštine na severu naseljene Srbima. Srbi iz te četiri opštine saqkupili su dovoljan broj potpisa, preko 20 odsto da bi započeli opoziv gradonačelnika izabranih sa manje od četiri odsto glasača. Dosta se razgovaralo o procesu sa ciljem da smanji tenzije nastalih na izborima", rekla je ona.

Prema njenim rečima, proces opoziva gradonačelnika, održan u nedelju protekao je bez incidenata ali je samo 253 od više od 46.000 iskoristilo svoje pravo, što čini da se krhka bezbednosna situacija produži. Dodala je i da će nastaviti da podržava dijalog pod posredstvom EU.

"Tokom protekle god došlo je do mnogih koraka unazad na izgradnji poverenja. Brojna dešavanja su napravila poteškoće i povećala nepoverenje. Česta upotreba zapaljive retorike u oba smera iziskuje punu pažnju, kao i odgovornu akciju", rekla je ona.

Kako je rekla međunarodne institucije nastavljaju da rade na dijalogu i naglasila da brojni postignuti sporazumi omogućavaju jasnu mapu puta ka rešavanju otvorenih pitanja. Zijade je dodala da su tokom prethodnog perioda postignuti neki smisleni rezultati, poput napretka u vezi pitanja registarskih tablica, koraka na energetskoj mapi puta i po pitanju carine.  

"Želela bih da pohvalim rukovodstvo Prištine zato što je preduzelo korake da u potpunosti primeni odluku Višeg suda iz 2016. koja, pod kojom se potvrđuju imovinska prava manastira Visoki Dečani koje su prethodno odlagane godinama. Takvi postupci bi trebalo da budu pozdravljeni zato što oni u velikoj meri doprinose i poverenju unutar i među zajednicama kao i izgradnji javnog poverenja u vladavinu", rekla je ona.

Prema njenim rečima nastaviće da u potpunosti koristi svoje resurse u partnerstvu sa timom Ujedinjenih nacija na Kosovu i brojnim partnerima kako bi se pomoglo ovim zajednicama da prevaziđu postojeće nepoverenje i kako bi se ponovo uspostavila zajednička saradnja, ali I brojnim poljima koje otvaraju novi prostor za zajednice da rade zajedno kako bi na pozitivan način uticale na procese koji utiču na budućnost svih.

"Misija je koristila svoje suštinske programske resurse da posreduje u inovacijama i saradnji i da ohrabri veće uzajamno poverenje među zajednicama. Da nađe zajednički imenitelj, zajednički osnov kako bi se uspostavila široko rasprostranjena tolerancija u raznolikosti na Kosovu", rekla je ona. 

Istakla je i da će Unmik nastaviti da se zalaže za stvaranje uslova za miran i normalan život za sve ljude na KiM, ali i da će nastaviti da poziva sve lidere, političke i pripadnike civilnog društva da ispune svoje obaveze u tom istom cilju.  

Guteres: Povećane tenzije

Antonio Guteres je u redovnom izveštaju, koji se odnosi na period od 19. septembra 2023. do 15. marta 2024. godine, naveo da su, uprkos izvesnom napretku u implementaciji sporazuma postignutih uz posredovanje EU, tenzije između Beograda i Prištine povećane, a bezbednosna situacija na severu Kosova je ostala krhka.

Guteres je istakao da nije bilo napretka ka uspostavljanju Zajednice srpskih opština uprkos diplomatskom pritisku. On je izrazio zabrinutost zbog primene nove regulative o platnom prometu koja je, kako je naveo, uticala na ekonomska i socijalna prava Srba i drugih nevećinskih zajednica.

Pozvao je na hitan razgovor o otvorenim pitanjima u okviru dijaloga uz posredovanje EU, kako bi se osigurala prava svih pogođenih zajednica i najugroženije grupe bile zaštićene. 

Generalni sekretar UN je najoštrije osudio, ozbiljan bezbednosni incident 24. septembra u Banjskoj, koji je doveo do tragičnog gubitka života i pozvao na završetak istrage i "privođenje počinilaca pravdi bez odlaganja".

Prethodna redovna sednica Saveta bezbednosti UN o radu Unmika održana je u oktobru prošle godine, dok je u februaru ove godine na zahtev Srbije, a nakon odluke prištinskih vlasti da zabrane upotrebu dinara, održana vanredna sednica SB UN.

Predstavnik Kine: Stav Kine po pitanju KiM je jasan, suverenitet Srbije da se poštuje

Predstavnik Kine pri misiji te zemlje u Ujedinjenim nacijama istakao je da je stav Kine po pitanju KiM doslaedan i jasan, da ta zemlja podržava strane da se međusobno angažuju u okviru Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti i dođu do obostrano prihvatljivog rešenja kroz dijalog i konsultacije, ali i istakao da suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Srbije treba u potpunosti da se poštuju. 

On je na sednici Saveta bezbednosti UN na kojoj se raspravlja o šestomesečnom izveštaju Unmika o KiM pozvao Prištinu da opozove nerazumne odluke i prekine jednostrane akcije koje pogoršavaju tenzije i izazivaju konfrontaciju.

Rekao je i da zabrinjavaju eskalacija tenzija na severu KiM u poslednje vreme i učestalo nasilje i bezbednosni incidenti na terenu, navodeći da su uredba o dinaru vlasti u Prištini i nasilni progoni etničkih Srba ozbiljno poremetili normalan život srpske zajednice.

"Kina izražava ozbiljnu zabrinutost zbog tog razvoja događaja. Pozivamo Prištinu da opozove nerazumne odluke i prekine jednostrane akcije koje pogoršavaju tenzije i konfrontaciju. Osnivanje Zajednice opština sa srpskom većinom važan je deo Briselskog sporazuma iz 2013. godine. Kosovske vlasti su se izričito obavezale u ovom pogledu i trebalo bi da poštuju svoje obaveze u dobroj veri. Nadamo se da će EU podržavati neutralnost, nepristrasnost i pravdu u svom posredovanju", rekao je on.

Prema njegovim rečima, SB UN bi trebalo da nastavi da se bavi pitanjem KiM, a Priština da poštuje i osigura bezbednost osoblja i prostorija UNMIK-a i da omogući nesmetan rad UNMIK-a.

"Rusija je prošlog meseca zatražila otvoreni sastanak povodom 25. godišnjice NATO bombardovanja na Saveznu Republiku Jugoslaviju. Prošlo je 25 godina od rata NATO-a protiv Jugoslavije, ali taj rat je daleko od istorije. Situacija na Kosovu ostaje napeta'', dodao je predstavnik Kine.

Francuski predstavnik: Uspostavljanje ZSO jedna od ključnih tačaka u procesu normalizacije odnosa

Predstavnik francuske misije pri Ujedinjenim nacijama Nikola de Rivijer rekao je da Pariz smatra da je uspostavljanje Zajednice srpske opštine jedno od ključnih pitanja na Kosovu i Metohiji.

"Briselski sporazum je veliki uspeh, svaka od strana mora da odigra svoju ulogu, sve što je u okviru dijaloga pod okriljem Evropske unije. Od kosovskih vlasti se predugo očekuje uspostavljanje Zajednice srpskih opština, odustvo napretka u ovoj tački stvara prepreku efikasnoj implementaciji prava srpske manjine, stoga i evropskim aspiracijama Kosova. Nadamo se da će se napredak ostvariti u skladu sa aspiracijama Kosova da uđe u Savet Evrope, što podrazumeva i pravilno tretiranje manjina u srcu mandata SE", rekao je De Rivijer.

On je dodao da Francuska podržava uspostavljanje vladavine prava, poštovanje ljudskih prava i osiguravanje pomirenja između zajednica na Kosovu i Metohiji, u koordinaciji sa Kforom i Euleksom.

"Njihov mandat je vezan za normalizaciju odnosa i Francuska podržava produžetak mandata ovih misija koliko god je potrebno. Na kraju, Francuska poziva srpske i kosovske lidere da pokažu odgovornost i da se pridržavaju njihovih hrabrih odluka, posvećenosti da to učine. Obe strane se moraju uzdržati od unilateralnih akcija koje mogu da dovedu do povećanja tenzija", poručio je on.

On je rekao da neuspeh nije opcija i da jedino kroz dijalog i posredništvo EU problemi mogu biti rešeni. 

Zamenik stalnog ambasadora SAD pri UN: Zabrinuti smo zbog zastoja u normalizaciji odnosa Beograda i Prištine

Zamenik stalnog ambasadora Sjedinjenih Američkih Država pri Ujedinjenim nacijama Robert Vud rekao je da su SAD "zabrinute zbog zastoja u napretku u normalizaciji odnosa Beograda i Prištine".

On je na sednici Saveta bezbednosti UN, na kojoj je predstavljen šestomesečni izveštaju generalnog sekretara UN Antonija Gutereša o radu UNMIK-a, ocenio da je s obzirom na, kako je rekao, istoriju regiona prethodnih godina, napravljen pomak, ali je naveo da se prečesto dešavaju "eskalatorne" akcije Beograda i Prištine, što "odlaže napredak". 

Američki diplomata je rekao da je Vašington zabrinut zbog odluke Centralne banke u Prištini da ukine dinar, koja, prema njegovim rečima, utiče na dobrobit i ranjivost manjinskih zajednica i podriva put ka normalizaciji odnosa Beograda i Prištine.

"Apelujemo na obe strane da preduzmu konkretne korake kroz dijalog pod okriljem EU i da ispune obaveze, uključujući pronalaženje rešenja za valutu. Takođe, očekujemo i napredak u uspostavljanju Zajednice srpskih opština", poručio je Vud.

Tvrdi da Beograd nije načinio značajan napredak u privođenju pravdi odgovornih za događaje u Banjskoj 24. septembra i dodao da Beograd treba da sarađuje sa Kforom "kako bi se sprečili takvi napadi".

"Očekujemo punu primenu vladavine prava", rekao je Vud.

Naveo je da je Vašington zabrinut i zbog privođenja pripadnika kosovske policije u centralnoj Srbiji prošle nedelje , što je ocenio kao "kršenje dogovora o slobodi kretanja".

Predstavnik Alžira UN: Zabrana dinara na KiM imala negativan uticaj na život Srba

Predstavnik Alžira pri Ujedinjenim nacijama naglasio je da je odluka Centralne banke u Prištini da zabrani upotrebu dinara na Kosovu i Metohiji imala negativan uticaj na spobnost srpskog stanovništva da vodi svakodnevni život i pozvao Prištinu na formiranje Zajednice srpskih opštine (ZSO).

On je na sednici Saveta bezbednosti UN, na kojoj je predstavljen šestomesečni izveštaju generalnog sekretara UN Antonija Gutereša o radu UNMIK-a, istakao da je od vitalnog značaja obezbediti efikasnu zastupljenost Srba u lokalnim institucijama na KiM.

''Pozivamo vlasti na Kosovu da preduzmu neophodne korake i mere za uspostavljanje Zajednice srpskih opština, kako je dogovoreno Briselskim sporazumom iz 2013. godine", poručio je on.

Smatra da je "za žaljenje" to što nije bilo suštinskog napretka u implementaciji sporazuma iz 2023. godine i ocenio da su umesto toga "porasle tenzije između Beograda i Prištine" , a bezbednosna situacija na severu KiM "ostala slaba''.

Predstavnik Alžira je ocenio da do tenzija na KiM dolazi zbog "jednostranih odluka i pojedinačnih incidenata".

''Ova zabrinutost uglavnom leži u činjenici da ovakvi nesrećni razvoji doprinose podizanju međuetničkih tenzija i utiču na bezbednost, kao i na ekonomska i socijalna prava, posebno nevećinskih zajednica i najugroženijih ljudi", naveo je. 

Naveo je da je potrebno uzdržati se od bilo kakve akcije koja bi mogla da dovede do eskalacije i etničkih tenzija na KiM, ili uticala na bezubednost u regionu.

''Takođe, Alžir pozdravlja napredak ostvaren krajem 2023. godine, u pogledu primene ''Primene Energetske mape puta za 2022. godinu, Carinskog sporazuma i recipročne slobode kretanja vozila između Srbije i Kosova'', naveo je on.

Malta: Dijalog jedino sredstvo za napredak, osnivanje ZSO važno u ovom procesu

Predsedavajuća Savetom bezbednosti UN, šefica misije Malte pri UN Vanesa Frejzer izjavila je da je dijalog jedino sredstvo koje je dostupno Beogradu i Prištini ukoliko žele održivi mir i ekonomski i društveni napredak. 

Ona je rekla i da ta zemlja žali zbog uslova koji su ponovo doveli do još jednog bojkota i naglasila da puno i bezuslovno učešće svih aktera u izbornom procesu ostaje od vitalnog značaja za pravilno funkcionisanje demokratije. 

"Malta poziva strane da poštuju svoje obaveze koje proizilaze iz sporazuma o putu normalizacije odnosa Srbije i Kosova. I dalje smo zabrinuti nedostatkom napretka u ovom pogledu, posebno u vezi sa formiranjem Zajednice opština sa srpskom većinom, koja će biti posebno važna u ovom procesu normalizacije, i nadamo se da ćemo brzo videti rad na ovom napretku u narednih meseci. Sporazum takođe uključuje obavezu obe strane da ne zameraju međusobno članstvo u međunarodnim organizacijama", rekla je ona.

Kako je dodala, Malta pozdravlja pozitivne korake koje su preduzeli i Beograd i Priština tokom proteklih meseci, uključujući rešavanje pitanja u vezi sa registarskim oznakama vozila i vraćanje zemljišta manastiru Visoki Dečani, ali da je i dalje zabrinuta što su tenzije i dalje visoke.

"Ključno je da obe strane daju sve od sebe da pokažu uzdržanost u svojoj retorici i postupcima i da izbegnu nasilje po svaku cenu. Malta nastavlja da naglašava važnost dijaloga uz posredovanje EU kao najbolje platforme za olakšavanje dijaloga između obe strane", rekla je ona.

Prema njenim rečima, Malta ohrabruje obe strane da usmere sve napore kako bi se izbeglo nazadovanje u odnosu na postignuti napredak i da se istraje i intenzivira rad na pronalaženju obostrano korisnog, dugotrajnog, mirnog rešenja.

Ambasador Britanije: Podržava odluku Prištine o vraćanju imovine Visokim Dečanima

Predstavnik Velike Britanije pri Ujedinjenim nacijama rekao je da London podržava odluku suda u Prištini o vraćanju imovine manastiru Visoki Dečani, dodajući da London ohrabruje obe strane da ispune svoje obaveze, uključujući i uspostavljanje Zajednice srpskih opština.

"Ova posvećenost dovela je Kosovo korak bliže da shvati svoje aspiracije da uđe u Savet Evrope. To će doneti opipljive benefite za sve državljane Kosova. Međutim, ključna pitanja ostaju nerešena. Nedostatak normalizacije odnosa nastavlja da ima negativne implikacije po region. Pozdravljamo napredak iz decembra o energetskoj mapi puta, tablicama, ali ključna pitanja su ostala nerešena", rekao je britanski ambasador.

On je apelovao na obe strane da se drže dijaloga pod okriljem EU.

"Ohrabrujemo strane da ispune svoje obaveze, uključujući i uspostavljanje Zajednice srpskih opština", rekao je, između ostalog, britanski predstavnik.

Predstavnik misije Slovenije pri UN: Normalizacija ide zajedno sa obezbeđivanjem bezbednog okruženja za Srbe

Predstavnik misije Slovenije pri Ujedinjenim nacijama izjavio je danas da normalizacija odnosa Beograda i Prištine ide ruku pod ruku sa obezbeđivanjem bezbednog i prosperitetnog okruženja za Srbe na Kosovu i Metohiji.

On je na sednici Saveta bezbednosti UN na kojoj se raspravlja o šestomesečnom izveštaju Unmika o situaciji na KiM, rekao da "jedno zavisi od drugog".

"Odgovarajući nivo samoupravljanja etničke srpske zajednice na Kosovu trebalo bi da se sprovodi u dobroj veri i poštujući potrebe, interese i brige obe strane. Rešenja se ne mogu nametnuti ni jednoj strani. Hitno je da se postigne napredak u ispunjavanju ovog dela sporazuma o dijalogu. 

Vlada u Prištini treba da sprovede ono što je dogovoreno i pruži ruku Srbima na Kosovu. Da bi se izgradilo poverenje i ostvario napredak u dijalogu, Srbija i Kosovo treba da se pozabave bezbednosnim problemima, uključujući sprečavanje krijumčarenja oružja i pozivanje počinilaca nezakonitih aktivnosti na odgovornost", rekao je on.

Istovremeno, on je izneo mišljenje da sednice SB UN o KiM izgledaju kao da nemaju za cilj traženje rešenja i izgradnju poverenja, već razotkrivanje razlika i dodao da bi SB trebalo da utiče da se usvoji mišljenje da nema drugog načina nego da prihvatimo realnost i da obe strane prihvate da žive jedni pored drugih.

"Da obe strane pojačaju napore da Kosovo postane dom za obe zajednice. Da lideri obe strane stavljaju na prvo mesto interese, blagostanje i prosperitet svojih građana, posebno za Srbe na severu. Da pojačaju napore za sprovođenje sporazuma postignutih u okviru dijaloga uz posredovanje EU. Da se ​​odupiru iznenađenjima, jednostranim akcijama protiv, kao i pogrdnoj retorici, i da postoji samo vin-vin rešenje", rekao je on.

Istakao je da je dijalog uz podršku EU jedini uspostavljeni način za normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine i da bi on trebalo da se podržati na svaki mogući način. 

Kako je rekao, nema puta napred bez dijaloga i normalizacije odnosa.

"Slovenija poziva i Beograd i Prištinu da daju prioritet implementaciji postignutih sporazuma, a posebno Briselskog sporazuma i njegovog aneksa iz 2023. godine", zaključio je on.

Nebenzja: Kurti otvoreno nastoji da postigne masovni egzodus nealbanaca sa KiM

Predstavnik Rusije pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja izjavio je da premijer Kosova Aljbin Kurti ''otvoreno nastoji'' da postigne masovni egzodus nealbanskog stanovništva sa KiM.

''Malo je onih koji su se vratili nakon odlaska, jer tamo prosto nije bezbedno za Srbe. Kurti iznova ometa dijalog sa Beogradom, jasno stavlja do znanja da namerava da to čini sve dok Srbija ne prizna kvazidržavnost Kosova. Ovo je bezobzirna praksa koju u potpunosti podržavaju SAD i EU, koji zahtevaju da Beograd de fakto prizna Kosovo. Oni zanemaruju osnovni briselski sporazum od 2013'', rekao je Nebenzja tokom obraćanja na sednici SB UN povodom šestomesečnog izveštaja UNMIK-a o KiM.

Istakao je da je od juna prošle godine blokiran uvoz robe iz Srbije na KiM, uključujući hranu i lekove.

''Od juna 2023. godine blokiran je uvoz robe u pokrajinu, a to uključuje hranu i lekove iz centralnog dela Srbije. Od početka godine obustavljen je rad sedam srpskih uprava u enklavama južno od reke Ibar. Došlo je do dela diskriminacije u zabrani korišćenja srpskog dinara, praćenu upadima policije, zatvaranjem banaka, blokadom transporta gotovine. Aljbin Kurti i njegov režim sistematski su oduzimali sredstva za život desetinama hiljada ljudi, vodeći pravu kampanju etničkog čišćenja. U toku su napadi na srpske pravoslavne crkve, pošto se srpsko duhovno nasleđe sada albanizuje'', rekao je Nebenzja, dodajući da ''dovoljno govori'' protivpravni upad samoproglašenog sveštenika iz Albanije u novembru 2023. godine u crkvu Arhangela Mihaila u Podujevu, koji je vodio službu na albanskom jeziku i najavio osnivanje nacionalne albanske crkve na KiM.

Podsetio je da se pravoslavni lokaliteti na KiM proglašavaju katoličkim, navodeći da se pobožni Srbi etiketiraju kao okupatori, nazivajući to prekrajanjem istorije.

''Kršeći Rezoluciju Saveta bezbednosti 1244, članice NATO-a preplavljuju Kosovo oružjem, pomažući da se uspostavi njihova sopstvena vojska. Kosovski Albanci razvijaju sveobuhvatni koncept odbrane, a vojni budžet je kontinuirano i nesmanjeno rastao. U svetlu svega ovoga, iznenađeni smo činjenicom da se ove eklatantne činjenice još jednom uopšte ne pominju u izveštaju generalnog sekretara, niti se pominju humanitarne posledice po stanovništvo od trgovinske blokade pokrajine i zabrana srpskog dinara'', rekao je ruski predstavnik i naveo da Rusija zahteva od Sekretarijata UN da se ne prikrivaju nezgodne činjenice i ne obezbeđuju pokriće za prištinske vlasti.

Ocenio je da vlasti u Prištini, umesto opravdane osude, dobijaju ustupke od Zapada kroz putovanja u šengensku zonu i unapređenje prijema u Savetu Evrope.

''Suprotno povelji, priprema se prihvatanje članstva nedržave. Opravdani pozivi Srbije da se sačeka odluka Saveta bezbednosti UN o statusu Kosova su zanemareni. Lista preliminarnih zahteva za Prištinu je podrugljive prirode. Savet Evrope još uvek ima šansu da izbegne sraman ishod tokom sastanka Ministarskog saveta u maju. Pozivamo ih da iskoriste ovu priliku'', rekao je Nebenzja.

Istakao je da, ukoliko se Priština ne primora da poštuje međunarodno pravo i postigne kompromis sa Beogradom, ''višedecenijski latentni sukobi'' na Balkanu mogu metastazirati u potpuni požar.

''Svaki uslov za ovu savršenu oluju proaktivno se uspostavlja pred našim očima. kako u srpskom, tako i u bosanskom kontekstu, od strane zapadnih zemalja i njihovih zastupnika. Pozivamo sve članice UN da zauzmu odgovornu, principijelnu poziciju i da ne tolerišu nepromišljeno ponašanje'', naveo je on.

Govoreći o aktivnostima UN koje i danas, kako je rekao, utiču na pogoršanje situacije na Balkanu, Nebenzja je podsetio na bombardovanja NATO-a SR Jugoslavije.

''Bombe su padale skoro svakog dana, pa su tako 22, aprila uništene vladine zgrade i civilna infrastruktura, 23. aprila napadi su pogodili zgradu RTS-a, a suprotno onome što su neki ovde govorili, o teome je trebalo da se raspravlja kao o situaciji čije posledice još nisu prevaziđene, niti su izvučene ili naučene pouke'', rekao je Nebenzja 

On je istakao da je u dva navrata održano proceduralno glasanje o raspravi na temu bombardovanja SR Jugoslavije, ocenjujući da je reč ''delu pritisaka SAD i EU na Srbiju''.

''Pošto su glasali protiv rasprave o posledicama 25. godišnjice zločina NATO-a, insistirali su da Savet bezbednosti navodno ne treba da raspravlja o istorijskim datumima, ali nije prošlo ni nekoliko sedmica u kojima je Generalna skupština, uz njihovo direktno učešće, progurala nacrt rezolucije o Srebrenici, posvećen događajima koji su bili još i stariji'', rekao je Nebenzja.

Izvor: Tanjug, Beta