Rukovodstvo RTS-a posle duže vremena u javnosti; Bujošević: Skriveni cilj blokade bio rušenje vlasti

Generalni direktor Radio-televizije Srbije Dragan Bujošević i glavni i odgovorni urednik Informativnog programa Nenad Lj. Stefanović gostovali su u emisiji "Oko“ na javnom servisu što je vest sama po sebi. Oštro su kritikovali studentsku blokadu a njihov javni nastup dolazi u danu kada je više od 300 sadašnjih i penzionisanih radnika RTS - a uputilo pismo rukovodstvu Javnog servisa u kojem izražavaju zabrinutost zbog načina izveštavanja tokom studentskih protesta i blokade zgrade RTS-a.

Zgrada RTS-a Foto: Srđan Ilić

U pismu ukazuju na izostanak komunikacije sa zaposlenima, neujednačeno predstavljanje aktera u programima i marginalizaciju Radio Beograda, kao javnog servisa sa dugom tradicijom.

Kako navode, kraj blokade nije kraj borbe za objektivnu Radio-televiziju Srbije!

“U istoriji naše kuće ostaće upamćeno da se gotovo nikome od radnika niste obratili tokom blokade. Osim prava na rad, uskratili ste nam i informacije o ponašanju u kriznoj situaciji. Za to vreme, uzak krug ljudi proizvodio je program u kome su studenti nazivani nacistima, prostor ispred RTS-a opisivan kao geto, a mi, koji se borimo za objektivno izveštavanje, nazivani blokaderima. Mi smo se borili za svoju kuću, a vi za svoje fotelje!”, stoji u pismu. 

Odgovore su dobili nekoliko sati kasnije.

Generalni direktor Radio-televizije Srbije Dragan Bujošević rekao je u emisiji Oko da javni medijski servis jeste i mora da bude neutralan, navodeći da RTS-om niko nije zadovoljan zbog jednog lažnog mita. 

Njegov kolega, glavni i odgovorni urednik Informativnog programa Nenad Lj. Stefanović, iako ne želi da kaže da u nekim kritikama Javnog servisa nema i dobrog dela istine, ističe da se RTS trudi da poštuje jedan temeljni legitimitet suprotstavljenih mišljenja na javnoj sceni.

Dok vlast kaže da je RTS glasilo "obojene revolucije", a drugi da je jedna od glavnih poluga u sistemu vladavine Aleksandra Vučića, Stefanović ističe da ne bi merio ko je bliže istini. 

"Ovde niko ne ulazi u bitke rečima. Ovde svi vole odmah da izreknu presudu i najčešće i najlakše je izricati presude oko RTS-a. Meni je zanimljivo da ako uzmemo ta dva potpuno suprotstavljena pola, te dve različite Srbije koje gotovo da ne komuniciraju, koje često ne mogu da se zaustave i da se verbalno razoružaju, makar nesaglasne ni oko čega, imaju samo jednu tačku saglasnosti, a to je da RTS ništa ne valja", ukazuje Stefanović.

Iako ne želi da kaže da u nekim kritikama Javnog servisa nema i dobrog dela istine, i da te neke kritike nisu opravdane i sa jedne i sa druge strane, Stefanović ističe da se RTS trudi da poštuje jedan temeljni legitimitet suprotstavljenih mišljenja na javnoj sceni.

"Neki to nazivaju našim učešćem u obojenoj revoluciji i drugi to nazivaju našom neumerenom podrškom Aleksandru Vučiću ili njegovom režimu. Ja, meni se čini da sve što pokušavamo da radimo svih ovih godina, jeste da kažemo negde na jedan način – ljudi, hajde da dozvolimo da se Srbija može voleti na različite načine. Važno je da je volimo, ali nemojte da se mrzimo zbog toga što to različito vidimo", poručuje Stefanović.

Bujošević je uveren da postoji, kako on kaže, "lažni mit" o RTS.

"Ja mislim da je to pre svega zbog tog lažnog mita koji postoji o RTS-u – da se vlast dobija sa RTS-om, preko RTS-a, ili na RTS-u. To je jednostavno nešto što postoji ovde kao mit i ja ne verujem u taj mit i ne verujem da je to istina. Slobodan Milošević se pojavio na RTS-u tek onda kada je pobedio Ivana Stambolića. Dušan Mitević, tadašnji direktor RTS-a je govorio – sačekali smo da vidimo ishod te borbe, pa smo se tek onda opredelili za jednog ili drugog od te dvojice učesnika u tom kumovskom ratu", rekao je Bujošević.

Sa druge strane, naveo je primer Zoran Đinđića iz 1993. godine.

"On je povećao broj poslanika u Skupštini sa sedam na 28 i to nije uradio tako što je sedeo u RTS-u i pričao u ovakvim emisijama. Naprotiv, ono što je prvo uradio, napravio je odbore stranke u svim mestima u Srbiji, ozbiljne odbore, i onda je prepešačio celu Srbiju", podsetio je Bujošević.

"Javni medijski servis mora da bude neutralan"

Bujošević ističe da javni medijski servis mora da bude neutralan.

"To je nažalost neka stvar koju dobar deo ljudi i u ovoj televiziji, sada vidimo, uopšte ne shvata, koji se veoma jasno politički opredelio i veoma jasno politički radi", dodaje Bujošević.

Prema njegovoj oceni, RTS jeste neutralan i bio je jedino mesto ili gotovo jedino mesto na kome su akteri sa jedne i sa druge strane mogli da razgovaraju, da zastupaju svoje stavove, i mesto sa koga niko od novinara nije blatio i napadao bilo koju od tih strana nekim lažnim optužbama.

Bujošević: Skriveni cilj protesta rušenje vlasti

Komentarišući studentske blokade RTS-a, Bujošević je istakao da je svako normalan mogao u početku da podrži zahteve studenata, ali da je ustvari skriveni cilj tih protesta bio rušenje vlasti.

"I to su sada potvrdili neki profesori na nastavno-naučnim većima, iako je, kao što znamo, zakonom zabranjeno bavljanje politikom na fakultetima, to su sada formulisali i neki od plenuma predlogom da studenti izađu na izbore, da imaju svoju izbornu listu", navodi Bujošević.

Studenti su od svojih profesora, kaže, uzeli taj mit da moraš da rušiš RTS da bi došao na vlast.

Stefanović smatra da je apsolutno jasno da blokada RTS-a nije imala nikakve veze sa izborom novih članova REM-a.

"Apsolutno je logično i tačno da je tu prevladala logika da onaj ko želi da osvoji vlast, a očigledno je da se ovde sada radi i o osvajanju vlasti, ne može to da uradi ako ne preuzme RTS u svoje ruke, ne zato što je RTS bastion nekih Vučićevih vlasti, nego zbog toga što se u svim sličnim prilikama to tako događa", kaže Stefanović.

Bilo mu je zanimljivo da ovih dana sluša razne analize u kojima se sve najgore govori o sadržaju programa Javnog servisa, dok je, navodi, jedna profesorka novinarstva rekla da studenti koji protestuju ispred RTS-a niti gledaju tu televiziju, niti ih to zanima, ali su svesni javne percepcije da taj program ništa ne valja.

"Ja ne razumem koje je to razvijanje kritičkog mišljenja ako vi probate da ugasite ili poništite nešto što se vama ne sviđa. Ili koja je dobrobit u tom kritičkom razmišljanju ako ste u blokadi, a tu oko vas lepe poternice za ljudima, ako za tim poternicama idu, to se možda Bujke usteže da kaže, ali zaista i smrtne presude ljudima", rekao je Stefanović.

"Podnećemo prijavu protiv ljudi koji tvrde da je RTS studente nazvao nacistima"

Kada je reč o saopštenju RTS-a u kojem se pominju metode komore nacističke Nemačke, Bujošević naglašava da studenti nisu upoređeni sa nacistima.

"Niko nije studente nazvao nacistima i RTS će podneti prijavu protiv tih lica koji su tu vrstu laži izmislili… Pomenute su metode, tako je, što ne biste upozorili na to. Ne vidim ništa loše u tome", kaže generalni direktor RTS-a.

Stefanović kaže da nije srećan što se ta formulacija pojavila u jednoj emisiji Vesti.

"Ja mislim da RTS mora da meri vrlo pažljivo svaku reč, izraz, da ostane jedno ostrvo normalnosti i pristojnog izražavanja, da nema ništa od onoga što može da zaliči nekome na bilo kakvu huškačku rečenicu, iako je kontekst ovakav kakav je govorio Bujošević", dodaje Stefanović.


Izvor: Insajder/Radio-televizija Srbije