Pozitivna ocena MMF-a: Srbija se vraća na put stabilnog privrednog rasta

Odbor izvršnih direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) na sednici danas doneo je odluke o uspešnom završetku prvog razmatranja sprovođenja ekonomskog programa u okviru Instrumenta za koordinaciju politika (Policy Coordination Instrument – PCI), kao i o uspešnom zaključenju redovnih konsultacija po članu IV Statuta MMF-a za 2025. godinu za Republiku Srbiju, saopštila je Narodna banka Srbije.

Međunarodni monetarni fond. Foto: Simone D. McCourtie / World Bank

Nakon prve revizije sprovođenja programa u okviru aktuelnog nefinansijskog instrumenta, MMF je ocenio da vlasti u Srbiji održavaju fiskalnu disciplinu i sprovode makroekonomski važne strukturne reforme u okviru Instrumenta za koordinaciju politika.

Uprkos domaćim i spoljnim neizvesnostima, Srbija je izgradila jake mehanizme za apsorbovanje potencijalnih udara.

Dalje sprovođenje reformi u cilju nastavka poboljšanja poslovnog okruženja podržaće snažan privredni rast Srbije na srednji rok.

Dobrim makroekonomskim politikama podržana je otpornost privrede Srbije i u uslovima neizvesnog globalnog okruženja, dodaje se.

Nakon kratkotrajnog usporavanja početkom 2025. godine, MMF projektuje rast realnog bruto domaćeg proizvoda od 3% u 2025. godini, uz ubrzanje na 4% u 2026. i 4,5% u 2027. godini.

Ukupna inflacija vratila se u ciljani raspon Narodne banke Srbije (3% ± 1,5 procentnih poena) zahvaljujući i padu cena energenata i usporavanju bazne inflacije.

Monetarna politika je odgovarajuće restriktivna, a MMF za 2026. i 2027. godinu projektuje inflaciju od oko 3%, odnosno oko centralne vrednosti cilja Narodne banke Srbije.

Uprkos većem uvozu, koji je u skladu s većim javnim investicijama, kao i slabijoj eksternoj tražnji, devizne rezerve Srbije su očuvane na visokom nivou. MMF projektuje i da će devizne rezerve biti na visokom nivou i u narednom periodu, ostajući važna podrška održivosti eksterne pozicije Srbije.

MMF ocenjuje i da, uprkos dodatno povećanim javnim investicijama, fiskalni deficit ostaje pod kontrolom zahvaljujući snažnim prihodima i pažljivom upravljanju tekućom potrošnjom.

MMF ocenjuje i da su rizici za naredni period povećani. Globalno usporavanje i dalja geoekonomska fragmentacija mogu uticati na izvoz i strane direktne investicije.

Na domaćem planu, pojačane političke tenzije mogu uticati na investiciono i potrošačko poverenje. Ipak, Srbija je dobro pozicionirana za upravljanje potencijalnim šokovima – devizne rezerve i depoziti vlade su visoki, javni dug opada, a banke su dobro kapitalizovane i likvidne, ističe se u saopštenju.

"Promišljene makroekonomske politike Srbije i snažna saradnja s MMF-om donele su impresivne rezultate. Rast je ostao otporan, a fiskalni i spoljni zaštitni mehanizmi su ojačani. Zahvaljujući i tome, Srbija je 2024. godine prvi put dobila investicioni kreditni rejting", istakla je Gita Gopinat, prvi zamenik generalnog direktora MMF-a.

U okviru aktuelnog Instrumenta za koordinaciju politika, srpske vlasti su nastavile posvećenost zdravim ekonomskim politikama i strukturnim reformama, dodala je ona.

S obzirom na ublažavanje inflacije i pojačane izazove iz domaćeg i spoljnog okruženja, planirana fiskalna ekspanzija koja je usmerena na investicije može ublažiti kratkoročno usporavanje i podržati rast na srednji rok.

Fiskalna politika koja obezbeđuje ciljani deficit, koji čuva fiskalni kredibilitet i ograničava tekuću potrošnju, ostaje važno sidro ukupne stabilnosti.

Dalje reforme u energetskom sektoru ključne su za stabilno snabdevanje energijom.

Srbija se suočava sa izazovima srednjeg roka, uključujući starenje stanovništva. Dalje jačanje produktivnosti biće ključno za održavanje konvergencije s razvijenim ekonomijama, dodaje se.

Generalno, izvršni direktori MMF-a pohvalili su dobre makroekonomske politike Srbije i snažnu posvećenost reformama.

Istakli su značaj održavanja fiskalne discipline, ponovnog jačanja zaštitnih mehanizama od šokova i povećanja produktivnosti.

Naglasili su da fiskalni deficit od 3,0% bruto domaćeg proizvoda ili niži omogućava prioritetno investiciono trošenje, uz očuvanje teško stečenog fiskalnog kredibiliteta.

Pozdravili su posvećenost vlasti primeni posebnih fiskalnih pravila za plate i penzije, koja će podržati stabilnu putanju smanjenja učešća javnog duga u bruto domaćem proizvodu i dodatno ojačati poverenje investitora.

Pozdravili su i posvećenost vlasti jačanju finansijske održivosti državnih preduzeća iz energetskog sektora i podršku ulaganjima u raznovrsniji energetski miks.

"I odluka Odbora izvršnih direktora MMF-a jeste dodatna potvrda da u Srbiji vodimo dobru ekonomsku politiku. U periodu izražene globalne neizvesnosti, rezerve koje smo izgradili i stabilnost koju smo obezbedili nisu samo osnova poverenja građana i investitora – oni su resurs za budućnost. I MMF ocenjuje da su devizne rezerve Srbije i prema njihovoj metodologiji na izuzetno visokom nivou, a ja dodajem da smo u junu bili neto kupci deviza na međubankarskom deviznom tržištu i da smo količinu zlata u našim rezervama povećali na preko pedeset tona, što govori o odgovornom upravljanju, koje je uvek važno, a posebno u uslovima u kojima svet danas posluje”, zaključila je guverner Jorgovanka Tabaković.

(Aktuelni Instrument za koordinaciju politika odobren je Republici Srbiji 9. decembra 2024. na period od 36 meseci, savetodavnog je karaktera i ne predviđa korišćenje finansijskih sredstava. Odobrava se zemljama koje sprovode kredibilnu ekonomsku politiku. Program se razmatra u okviru redovnih polugodišnjih razmatranja, podseća se u saopštenju NBS.

Konsultacije po članu IV Statuta MMF-a obavljaju se sa svim zemljama članicama u okviru nadzorne funkcije i predstavljaju redovan, godišnji pregled ekonomske i finansijske politike jedne zemlje, kojim se daje signal investitorima i međunarodnim institucijama o kredibilitetu sprovođenja ekonomske politike i reformskim prioritetima zemlje. Prethodne konsultacije po ovom osnovu s Republikom Srbijom uspešno su obavljene 2023. godine.)

Mali: MMF potvrdio da Srbija uspešno sprovodi sve dogovorene reforme

Odbor direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i zvanično je danas u Vašingtonu potvrdio da je uspešno završena prva revizija aranžmana Instrumenta za koordinaciju politika sa Republikom Srbijom.

Prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali ocenio je da je to potvrda te renomirane, međunarodne finansijske institucije da je Srbija uspešno sprovela sve dogovorene reformske ciljeve, navodi se u saopštenju Ministarstva finansija.

"Te ocene smo dobili uprkos domaćim i globalnim izazovima. Na globalne ne možemo da utičemo, možemo samo da minimalizujemo njihove efekte na našu ekonomiju, ali na domaće možemo i moramo dati sve od sebe da ne dozvolimo da unutrašnja dešavanja uruše makroekonomske parametre i teško postignutu finansijsku stabilnost koja nam donosi jednu od najvećih stopa privrednog rasta u Evropi", istakao je Mali.

On je naglasio da je od izuzetne važnosti što svetske finansijske institucije primećuju reformske korake koje je Srbija napravila u prethodnoj deceniji, za šta, kako je naveo, stižu pohvale.

Ministar je podsetio da MMF predviđa rast BDP-a od tri odsto u 2025. i četiri odsto u 2026. godini, uz očekivano ubrzanje tokom druge polovine godine zahvaljujući državnim investicionim programima i rastu izvoznih kapaciteta, posebno u prerađivačkoj industriji.

Kako je napomenuo, Vlada Srbije se obavezala da održi fiskalni deficit ispod tri odsto do 2027. godine i nastavlja tu politiku. On je dodao i da je od velikog značaja što MMF ističe da se inflacija u Srbiji vratila u ciljani raspon Narodne banke Srbije.

Mali je rekao i da očekuje da će srpska ekonomija u narednih pet godina beležiti prosečan rast od četiri odsto.

U saopštenju Ministarstva finansija navodi se i da MMF, pored izraženih rizika, ukazuje i na dobre rezerve koje Srbija ima, posebno kada je reč o deviznim rezervama koje su na istorijski visokom nivou, ali i o javnom dugu koji je u padu.

Ministar je rekao da je važno što MMF navodi da Srbija ima visoke devizne rezerve koje mogu da pokriju četiri i po meseca uvoza, da je javni dug Srbije u padu i da su banke dobro kapitalizovane i likvidne.

Dodao je da je Srbija postigla visoke rezultate, a da je neophodno da nastavi sa ekonomskim reformama, fokusirajući se na poboljšanje životnog standarda građana.

Izvor: Tanjug