Poljaci biraju novog predsednika – i spoljnopolitički smer zemlje

U Poljskoj su jutros otvorena birališta na kojima skoro 29 miliona građana upisanih na birački spisak odlučuje ne samo ko će biti novi predsednik države, već i o smeru u spoljnoj politici, birajući između liberalnog gradonačelnika Varšave Rafala Tšaskovskog i i kandidata populističke desnice, istoričara Karola Navrockog.

Predsednički izbori u Poljskoj, foto: Tanjug/AP Photo/Czarek Sokolowski

Birališta su otvorena do 21 sat, dok je glasanje u nekim zemljama u dijaspori, među kojima i u SAD, za koje vlada izuzetno interesovanje, završeno juče.

U dijaspori se za glasanje prijavilo oko 750.000 birača, što je oko 200.000 više nego u prvom krugu 18. maja.

U prvom krugu predsedničkih izbora je tesnom većinom od manje od 1,5 odsto glasova pobedila liberalna, demokratska proevropska opcija i Tšaskovski.

Na izbore do 12 sati izašla četvrtina građana

Na nekom od preko 32.100 birališta svoj glas u drugom krugu izbora za predsednika Poljske do 12 sati dalo je 24,83 odsto od 28,9 miliona registrovanih birača, što je za četiri odsto više nego u prvom krugu i nagoveštava rekordnu izlaznost.

"U vojvodstvima izlaznost nigde nije bila manja od 20 odsto, ni veća od 28 odsto", saopštio je na konferenciji za novinare predsednik Državne izborne komisije Silvester Marćinjak.

Prvi put na izborima u Poljskoj ishod se ne može prevideti jer se očekuje mrtva trka, a razlika u glasovima koje bi mogli da osvoje liberalni proevropski gradonačelnik Varšave Rafal Tšaskovski i konzervativni pristalica MAGA pokreta američkog predsednika Donalda Trampa istoričar Karol Navrocki, kreće se u okvirima statističke greške.

Političari jutros pozivaju Poljake da masovno izađu na birališta a u kampanji su današnji izbor pretvorili u biti ili ne biti između proevropskog smera i vladavine prava ili jačanje populista i MAGA pokreta i među pristalicama u Poljskoj.

Pobeda Tšaskovskog otvorila bi put koji je do sada blokirao predsednik Andžej Duda iz opozicione stranke Pravo i Pravda da vlada demontira autoritarne elemente koje su opozicioni konzervativni nacionalisti dok su bili na vlasti uneli u pravosudje, koje je i posle poraza na izborima 2023. godine ostalo pod njihovom kontrolom, posebno Ustavni sud i deo Vrhovnog suda.

Pobeda Navrockog, koga su energično podržali ljudi američkog predsednika Donalda Trampa i mađarski premijer Viktor Orban, ali je odbio da ga eksplicitno podrži lider ojačane radikalne nacionalističke desnice Slavomir Mencen, dovodi Poljsku u pat situaciju, kada vlada neće biti u stanju da sprovede nijednu od važnijih zamisli i nužnih reformi jer nema dovoljno poslanika da nadglasa veto šef države.

Sve ankete pred drugi krug izbora daju toliko tesnu prednost Tšaskovskom u okviru statističke greške, da je nemoguće predvideti ishod, pa čak odgovor neće dati ni prvi odmah nakon zatvaranja birališta u 21 sat, možda ni drugi noćni egzit pul, prognoza na osnovu anketa na biralištima koja je u Poljskoj obično tačna.

Rezultate izbora saopštiće u ponedeljak Državna izborna komisija, ali ni to ne mora da bude kraj neizvesnosti pošto je predsednik Duda još pred prvi krug na jednom mitingu Navrockog otškirnuo vrata da poput američkog predsednika Trampa poraženi kandidat, ako to bude Navrocki jednostavno ne prizna rezultate jer su ako on ne pobedi navodno flasifikovani.

Veće Vrhovnog suda, koje po zakonu potvrđuje da su izbori važeći, pod kontrolom je opozicionih konzervativaca, dok sudovi Evropske unije ni vlada premijera Donalda Tuska to veće ne priznaje, jer prema njima nije nezavisno.

Izvor: Beta